REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj: Gž-166/2025-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji Lidiji Klašnja-Petrović, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagatelja LF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Mirku Butoroviću, odvjetniku u Hvaru protiv protustranke MF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Nikoli Pervanu, odvjetniku u Vrgorcu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu od 20. prosinca 2024., poslovni broj: R1-678/2024, 11. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

I Žalba protustranke MF iz [adresa] djelomično se odbija kao neosnovana, a djelomično se prihvaća te se rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, od 20. prosinca 2024., poslovni broj: R1-678/2024

- potvrđuje u dijelu točke I izreke kojim određen prekid postupka i kojim je upućena protustranka pokrenuti parnični postupak te u točki II izreke,

- preinačava u dijelu točke I izreke tako da se protustranka upućuje da, u roku od 30 dana od pravomoćnosti ovog rješenja, pokrene parnični postupak radi utvrđenja suvlasničkih omjera i predmeta diobe.

II Odbija se protustranka sa zahtjevom za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Odlukom suda prvog stupnja riješeno je:

"I/ Postupak u ovoj pravnoj stvari se prekida, a protustranka MF, OIB: [osobni identifikacijski broj], upućuje da u roku od 30 dana od dana zaprimanja ovog rješenja pokrene parnični postupak radi utvrđivanja činjenica prema kojima bi njegov suvlasnički dio bio veći od uknjiženog.

II/ Ako protustranka ne pokrene parnični postupak u roku navedenom u točki I/ ovog rješenja, smatrati će se da nema spora radi čijeg rješavanja je upućena na parnicu, pa će se postupak nastaviti."

2. Protiv prvostupanjskog rješenja žali se protustranka zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže odbaciti prijedlog predlagatelja, odnosno preinačiti pobijano rješenje u smislu žalbenih navoda i predlagatelja uputiti da u roku od 30 dana pokrene parnični postupak te dosuditi protustranci troškove izvanparničnog postupka u cijelosti prema troškovniku koji se nalazi u sudskom spisu, kao i troškove žalbe u iznosu od 263,27 eura.

2.1. U žalbi protustranka u bitnom navodi da iako je u konkretnom slučaju jedino zakonski moguće razvrgnuće suvlasničke zajednice isplatom, sud je dužan provesti dokaz sudskim vještačenjem radi identifikacije predmetne nekretnina i utvrđivanja njezine vrijednosti, a kako predlagatelj takav dokaz nije predložio smatra da je prijedlog trebalo odbaciti. Nadalje ističe da se protiv njega vodi parnični postupak poslovni broj: P-1054/2021 po tužbi tužitelja L i ŽF, radi utvrđivanja prava vlasništva na predmetnoj nekretnini, zbog čega smatra da nije jasno što je predmet diobe niti tko je vlasnik nekretnine, odnosno u kojim omjerima. Navodi i da nikada nije tvrdio da je njegov suvlasnički do veći od uknjiženog, već da je osporio suvlasničke omjere i predmet diobe i to upravo zbog činjenice da se protiv njega vodi navedeni parnični postupak, pa smatra da je prvostupanjski sud trebao sačekati donošenje pravomoćne odluke u tom postupku, s obzirom da o ishodu istog ovisi postojanje pasivne legitimacije protustranke u ovom izvanparničnom predmetu.

2.2. Osim toga protustranka ističe da je prvostupanjski sud primjenom odredbe članka 27. stavka 1. Zakona o izvanparničnom postupku, trebao predlagatelja uputiti na parnicu, a ne se pozivati na odredbu stavka 2. istog članka. Također navodi da prijedlog nije podnesen protiv svih suvlasnika predmetne nekretnine te da je zbog toga prijedlog trebalo vratiti predlagatelju na uređenje.

3. Na žalbu nije odgovoreno

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. Ispitujući pobijanu odluku utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje ZPP), u svezi članka 365. stavka 2. ZPP-a i članka 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj: 59/23; dalje ZIP), na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, a predlagatelj u žalbi ne ukazuje na druge povrede odredaba postupka. Prvostupanjski sud je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje te pravilno odredio prekid postupka i uputio protustranku u parnicu. Ujedno je prvostupanjski sud pravilno primijenio Zakon o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj: 59/23; dalje ZIP), koji je stupio na snagu 10 lipnja 2023., s obzirom da je postupak razvrgnuća suvlasništva pokrenut 17. listopada 2023.

6. Iz prvostupanjskog spisa proizlazi da su stranke upisane kao suvlasnici nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – kč. br. [katastarska čestica] oranica u površini od 2068 m2 i to predlagatelj u dijelu od 94651/100800, protustranka u dijelu od 1100/134400 i 11/4032 te BF u dijelu od 2332/134400 i 4400/134400, zatim da je BF preminula **.**.2010. i da je iza iste prekinut ostavinski postupak te da su nasljednici upućeni u parnicu koja nije pravomoćno završena. Nadalje proizlazi da se protiv protustranke vodi parnični postupak poslovni broj P-1054/2021, radi utvrđivanja prava vlasništva na njegovom suvlasničkom omjeru i da protustranka osporava suvlasničke omjere i predmet diobe.

7. Suprotno žalbenim navodima protustranke, okolnost da predlagatelj uz prijedlog nije predložio dokaz sudskim vještačenjem radi utvrđenja vrijednosti nekretnine i identifikacije nekretnine, nije od utjecaja na dopuštenost niti osnovanost prijedloga za razvrgnuće suvlasništva jer u izvanparničnom postupku sud nije vezan isključivo dokaznim prijedlozima stranaka, već može izvoditi dokaze i po službenoj dužnosti, a stranke tijekom postupka mogu predlagati nove dokaze ako se za to ukaže potreba, kao što je i predlagatelj dokaz vještačenjem predložio na ročištu održanom 20. prosinca 2024. pa slijedom toga, sama činjenica da predlagatelj uz prijedlog nije predložio dokaz vještačenjem ne predstavlja razlog za odbacivanje prijedloga za razvrgnuće suvlasništva.

8. Ujedno valja istaknuti da je utvrđivanje vrijednosti nekretnine relevantno tek u fazi odlučivanja o načinu razvrgnuća suvlasništva, dok je u konkretnom slučaju postupak prekinut zbog spora o suvlasničkim omjerima. Kada postoji spor o suvlasničkim omjerima i predmetu diobe, izvanparnični sud nije ovlašten meritorno odlučivati o prijedlogu za razvrgnuće suvlasničke zajednice i to neovisno o činjenici što su u zemljišnim knjigama određeni suvlasnički omjeri pojedinih suvlasnika, već se taj spor može riješiti isključivo u parničnom postupku pa je pravilno prvostupanjski sud prekinuo izvanparnični postupak.

9. Nadalje, pravilno je i zakonito prvostupanjski sud uputio protustranku u parnicu. Naime, odredbom članka 27. stavak 1. ZIP-a propisano je da ako u postupku u kojem sudjeluju dvije ili više stranaka dođe do spora o pravu čije rješenje ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, sud će prekinuti izvanparnični postupak i uputiti predlagatelja na parnični postupak ili drugi postupak pred nadležnim sudom ili drugim tijelom. Odredbom članka 27. stavak 2. ZIP-a propisano je da u slučaju iz stavka 1. ovog članka sud će odrediti rok u kojem predlagatelj ili druga stranka trebaju pokrenuti postupak na koji su upućeni. Ako predlagatelj ne pokrene postupak u određenom roku, smatrat će se da je povukao prijedlog, a ako to ne učini druga stranka, smatrat će se da nema spora o pravu radi čijeg rješenja je upućena na parnicu ili drugi postupak, osim ako ovim zakonom ili drugim zakonom koji sadrži odredbe o izvanparničnom postupku nije drugačije određeno. Dakle, odredbom članka 27. stavak 2. ZIP-a dano je ovlaštenje sudu da na pokretanje parničnog postupka uputi predlagatelja ili drugu stranku, Budući da je zemljišnoknjižni izvadak javna isprava sukladno odredbi članka 230. stavak 1. ZPP-a, a da je protustranka osporila suvlasničke dijelove predlagatelja koji su upisani u zemljišnoj knjizi, tada je prema odredbi članka 230. stavak 3. ZPP-a, na protustranci je teret dokaza da su suvlasnički omjeri stranaka drugačiji od onih koji su upisani u zemljišnu knjigu.

10. Isto tako, nije odlučno što se protiv protustranke vodi parnični postupak radi utvrđivanja prava vlasništva na njegovom suvlasničkom dijelu iz razloga što sud u izvanparničnom postupku razvrgnuća suvlasništva polazi od zemljišnoknjižnog stanja i nema obvezu čekati završetak parničnog postupka koji je pokrenula treća osoba protiv jednog od suvlasnika. Osim toga izvanparnični postupak je zbog spora oko suvlasničkih omjera i predmeta diobe, prekinut te je protustranka upućena na parnicu.

11. U odnosu na žalbeni razlog prema kojem je predlagatelj prijedlogom za razvrgnuće suvlasništva trebao obuhvatiti sve suvlasnike nekretnine, ovaj drugostupanjski sud je već odlučio u odluci poslovni broj: Gž159/2024 od 14. listopada 2024. Međutim, ponovno se žalitelju ukazuje da na temelju članka 48. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17; dalje ZV), suvlasnik može svoje pravo na razvrgnuće ostvarivati zahtijevajući ga potpuno ili pak samo djelomično i to što se tiče suvlasnika s kojima se dijeli ili pak što se tiče stvari i prava glede kojih se suvlasništvo razvrgava. Prema shvaćanju ovoga suda predlagatelj ima pravo zahtijevati razvrgnuće suvlasničke zajednice isplatom u odnosu na protustranku i da u tom slučaju nije od relevantnog značenja što je u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana i treća suvlasnica, sada pok, BF s obzirom da se u odnosu na suvlasnicu koja nije obuhvaćena prijedlogom stranke, suvlasnička zajednica ne razvrgava te bi pravna posljedica takve sudske odluke bila samo uknjižba jedne stranke na suvlasničkom dijelu druge stranke budući da se prema odredbi članka 56. stavka 1. ZV-a takvim razvrgnućem suvlasništva ne dira u prava trećih osoba, a ni u prava onih suvlasnika koji nisu sudjelovali u postupku razvrgnuća, što potvrđuje i pravno shvaćanje sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018., poslovni broj: Su IV- 148/2018, prema kojem su suvlasnici u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina jedinstveni i nužni suparničari te se samo u odnosu na suvlasnike koji sudjeluju u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina može donijeti odluka kojom se razvrgava suvlasnička zajednica.

12. Međutim, osnovano protustranka u žalbi ističe da nije tvrdila kako je njezin suvlasnički dio veći od uknjiženog, već da je osporila suvlasničke omjere i predmet diobe. Stoga je u tom dijelu točke I izreke, pobijano rješenje valjalo preinačiti radi preciziranje razloga prekida postupka, a navedeno nije od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja u dijelu u kojem je odlučeno o prekidu postupka i upućivanju protustranke na parnicu budući da osporavanje suvlasničkih omjera i predmeta diobe predstavlja spor o činjenicama, koji se ne može rješavati u izvanparničnom postupku. Ujedno je pogrešno sud prvog stupnja postupio kada je protustranku uputio na pokretanje parnice u roku od 30 dana od zaprimanja rješenja jer taj rok treba vezati za pravomoćnost rješenja o upućivanju u parnicu, a ne za njegovu dostavu jer bi u protivnom, stranka koja je upućena na pokretanje parnice, zbog eventualno podnesene žalbe, kao u ovoj konkretnoj pravnoj stvari, bila onemogućena u pravodobnom podnošenju tužbe sudu pa je i u ovom dijelu preinačena točka I izreke prvostupanjske odluke.

13. Iz navedenih razloga žalba protustranke djelomično je odbijena kao neosnovana, a djelomično je prihvaćena te je prvostupanjsko rješenje, na temelju članka 380. točka 2. ZPP-a, u svezi članka 44. stavak 1. ZIP-a, potvrđeno u dijelu točke I izreke, kojim određen prekid postupka i protustranka upućena na parnicu te u točki II izreke, dok je na temelju članka 380. točka 3. ZPP-a, u svezi članka 44. stavak 1. ZIP-a preinačeno u dijelu točke I izreke tako da je protustranka upućena da „u roku od 30 dana od pravomoćnosti ovog rješenja, pokrene parnični postupak radi osporavanja suvlasničkih omjera i predmeta diobe“.

14. Na temelju članka 166. stavka 1. ZPP-a i članka 154. stavka 5. ZPP-a, u svezi članka 32. stavka 1. i 2. ZIP-a, protustranka je odbijena sa zahtjevom za naknadu troškova žalbenog postupka jer je uspjela samo s neznatnim dijelom žalbe.

15. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci rješenja.

Slavonski Brod, 11. ožujka 2026.

Sutkinja

Lidija Klašnja Petrović