Republika Hrvatska
Županijski sud u Karlovcu
Karlovac
Gž-106/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Karlovcu, po sucu Vesni Britvec, u pravnoj stvari predlagateljice LA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici mr. sc. Gordani Šimunov, odvjetnici iz Zadra, protiv protustranke GA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Slavenu Luštici, odvjetniku iz Zadra, radi uređenja međe, odlučujući o žalbi predlagateljice izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Zadru od 20. veljače 2025., broj R1-162/2022-27, dana 11.ožujka 2026.,
r i j e š i o j e
Prihvaćanjem žalbe predlagateljice LA, ukida se rješenje Općinskog suda u Zadru od 20. veljače 2025., broj R1-162/2022-27, i predmet se vraća tom sudu na nastavak postupka.
Obrazloženje
1. Rješenjem Općinskog suda u Zadru od 20. veljače 2025., broj R1-162/2022- 27, prekida se postupak radi uređenja međe sve do pravomoćnog okončanja upravnog postupka po tužbi predlagateljice pred Upravnim sudom u Splitu.
2. Protiv navedenog rješenja žalbu je pravovremeno izjavila predlagateljica zbog bitne povrede odredba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene odredbi materijalnog prava. Iz sadržaja žalbe proizlazi da predlagateljica pobija prvostupanjsko rješenje zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. – dalje: ZPP), te zbog pogrešne primjene odredba Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 129/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015., 94/2017. – dalje: ZV). U bitnome predlagateljica navodi da okolnost što predlagateljica vodi upravni spor radi poništenja Elaborata parcelacije protiv Državne Geodetske uprave, a u kojem je postupku predloženik treća zainteresirana osoba, ne može niti u jednom segmentu predstavljati prethodno pitanje za ovaj postupak, niti od sudske odluke u istom predmetu ovisi uređenje međe u ovom postupku, a sve slijedeći odredbe materijalnog prava o postupanju suda u sudskom postupku uređenja međe. Predlagateljica navodi da ako su međe sporne, a što je slučaj u konkretnoj pravnoj stvari, odnosno stranke se ne mogu dogovoriti oko toga gdje je granica, svaki od njih može pokrenuti postupak uređenja međa, a što je predlagateljica i učinila prije nego li je predloženik samovlasno izgradio betonski zid, te navodi da se međa može utvrđivati na temelju; 1) katastarskog nacrta, 2) sporazuma susjeda, 3) posljednjeg mirnog posjeda i 4) pravične ocjene suda, pa stoga predlaže žalbu prihvatiti, a pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na nastavak postupka.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba predlagateljice je osnovana.
5. Ispitujući pobijano rješenje po službenoj dužnosti, a povodom žalbe predlagateljice, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da je prvostupanjsko rješenje doneseno uz počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, a na koju u žalbi upućuje i predlagateljica, odnosno rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka rješenja je nerazumljiva, proturječi sama sebi i razlozima rješenja, u rješenju nema uopće razloga o odlučnim činjenicama koje su bile predmet ovog postupka, a oni razlozi koji su bili navedeni ne mogu se odnositi na predmet postupka, kontradiktorni su odnosno pro turječni samoj izreci rješenja. U odnosu na odlučne činjenice postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava i zapisnika i samih tih isprava, a na koji način su počinjene povrede postupka koje su bile od utjecaja na donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te je pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje pa za sada nije moguće ispitati pravilnost primjene materijalnog prava.
6. Predmet ovog izvanparničnog postupka je uređenje međe između nekretnine predlagateljice oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i nekretnine protustranke oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
7. Iz pobijanog rješenja kao i iz stanja spisa proizlazi:
- da nije sporno vlasništvo stranaka na predmetnim zemljišnim česticama,
- da se protustranka protivi uređenju međe kako predlaže predlagateljica, smatara da je međa vanjski fasadni zid kuće predlagateljice, sa čime se predlagateljica ne slaže,
- da je na očevidu održanom 15. listopada 2024. samo utvrđeno po vještaku koja je kč.br. u posjedu predlagateljice (kč. br. [katastarska čestica]), koja u posjedu protustranke (kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica]) te da je u posjedu kč. br. [katastarska čestica] KA, a koje činjenice ni nisu sporne,
- da je na očevidu sudac konstatirao da je između nekretnina stranaka podignut betonski zid,
- da je na očevidu sudac donio rješenje o prekidu postupka do pravomoćnog okončanja upravnog spora pred Upravnim sudom u Splitu,
- da je pobijano rješenje datirano s datumom 20. veljače 2025., kao danom rješavanja.
8. Prema odredbi članka 103. stavak 1. ZV-a, propisano je ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međa neće raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među.
9. Odredbom članka 103 stavak 2. ZV-a, propisano je da će sud obnoviti ili ispraviti među prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju, dok je stavkom 3. istog članka propisano ako se ne bi bilo u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovog članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čije je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni.
10. U smislu odredbi ZV-a sud se je kod uređenja međa dužan držati redoslijeda i pravila o uređenju međe od čega je za realizaciju uređenja međe potrebno da mjernički vještak strankama pokaže prije označavanja međašnim znacima gdje bi bila međa po katastarskom nacrtu, a što je u ovom konkretnom predmetu izostalo.
11. Naime, ni sud ni vještak na očevidu nisu rekli ništa što sudu i strankama nije poznato i oko čega nema spora (tko je vlasnik koje čestice i da je izgrađen zid). Sud nije sačinio skicu lica mjesta, a niti je vještaku dan bilo kakav zadatak u svezi s predmetom ovog postupka, pa niti da sačini skicu lica mjesta. Iz zapisnika s održanog očevida ne može se utvrditi doslovno ništa, pa niti katastarska linija međe, niti linija međe po kazivanju stranaka, u kojem dijelu je sporna međa, na kojoj kč.br. je izgrađen betonski zid, koliko je udaljen od zgrade predlagateljice itd..
12. Činjenica da predlagateljica vodi upravni spor protiv Geodetske uprave nije prethodno pitanje za postupak uređenja međa.
13. Žalbenim razlozima predlagateljice dovedena je u sumnju zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja kao i postupka koji je prethodio njegovom donošenju, to je na temelju članka 380. stavak 1. točka 3. ZPP-a, žalba predlagateljice prihvaćena, a pobijano rješenje ukinuto i predmet vraćen na ponovni postupak.
14. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će u skladu s odredbama ZV-a koje uređuju pitanje međa, provesti postupak i odlučit o prijedlogu predlagatetljice.
U Karlovcu 11. ožujka 2026.
Sudac:
Vesna Britvec
