Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Frana Kurelca 3

37-Posl.br. P-1875/24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Mati Radoviću, kao sucu pojedincu u građansko-pravnoj stvari tužitelja GE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Sari Bračković, odvjetniku iz Rijeke, protiv tužene Zagrebačke banke d.d., Zagreb, Trg bana J. Jelačića 10, OIB: 92963223473, zastupana po punomoćnicima iz odvjetničkog društva Porobija&Porobija, odvjetnicima iz Zagreba, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, dana 6. listopada 2025., u prisutnosti pun. tužitelja, a u odsutnosti tuženika, zaključene temeljem odredbe članka 335. stavak 4. Zakona o parničnom postupku, dalje ZPP, dana 11. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Zagrebačka banka d.d. Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 10, OIB: 92963223473, da isplati tužitelju ĆE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 23.533,74 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom i to do 31. prosinca 2007. godine po stopi od 15% godišnje, od 01. siječnja 2008. godine pa do 31. srpnja 2015. godine po stopi određenoj člankom 29. stavkom 2. Zakona o obveznim odnosima i to po stopi koja se određuje uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 01. kolovoza 2015. godine do 31.12.2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023. godine do 29.12.2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30.12.2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope iz članka 29. st. 8. Zakona o obveznim odnosima za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućom na pojedine iznose kako slijedi:

- Na iznos od 32,43 EUR počam od 16.11.2007. g. pa do isplate

- Na iznos od 31,85 EUR počam od 20.12.2007. g. pa do isplate

- Na iznos od 32,74 EUR počam od 15.1.2008. g. pa do isplate

- Na iznos od 32,75 EUR počam od 18.2.2008. g. pa do isplate

- Na iznos od 62,71 EUR počam od 16.4.2008. g. pa do isplate

- Na iznos od 62,33 EUR počam od 16.4.2008. g. pa do isplate

- Na iznos od 60,20 EUR počam od 16.5.2008. g. pa do isplate

- Na iznos od 60,89 EUR počam od 17.6.2008. g. pa do isplate

- Na iznos od 60,42 EUR počam od 15.7.2008. g. pa do isplate

- Na iznos od 60,28 EUR počam od 18.8.2008. g. pa do isplate

- Na iznos od 60,96 EUR počam od 17.9.2008. g. pa do isplate

- Na iznos od 62,80 EUR počam od 14.10.2008. g. pa do isplate

- Na iznos od 63,92 EUR počam od 17.11.2008. g. pa do isplate

- Na iznos od 61,92 EUR počam od 15.12.2008. g. pa do isplate

- Na iznos od 67,30 EUR počam od 16.2.2009. g. pa do isplate

- Na iznos od 67,31 EUR počam od 16.2.2009. g. pa do isplate

- Na iznos od 65,27 EUR počam od 17.3.2009. g. pa do isplate

- Na iznos od 65,87 EUR počam od 15.4.2009. g. pa do isplate

- Na iznos od 66,10 EUR počam od 16.5.2009. g. pa do isplate

- Na iznos od 64,87 EUR počam od 16.6.2009. g. pa do isplate

- Na iznos od 65,25 EUR počam od 16.7.2009. g. pa do isplate

- Na iznos od 87,16 EUR počam od 14.8.2009. g. pa do isplate

- Na iznos od 88,50 EUR počam od 15.9.2009. g. pa do isplate

- Na iznos od 87,52 EUR počam od 16.10.2009. g. pa do isplate

- Na iznos od 88,05 EUR počam od 16.11.2009. g. pa do isplate

- Na iznos od 87,82 EUR počam od 16.12.2009. g. pa do isplate

- Na iznos od 89,86 EUR počam od 15.1.2010. g. pa do isplate

- Na iznos od 90,89 EUR počam od 16.2.2010. g. pa do isplate

- Na iznos od 90,79 EUR počam od 15.3.2010. g. pa do isplate

- Na iznos od 92,03 EUR počam od 15.4.2010. g. pa do isplate

- Na iznos od 94,29 EUR počam od 14.5.2010. g. pa do isplate

- Na iznos od 94,17 EUR počam od 16.6.2010. g. pa do isplate

- Na iznos od 97,12 EUR počam od 17.7.2010. g. pa do isplate

- Na iznos od 97,32 EUR počam od 16.8.2010. g. pa do isplate

- Na iznos od 102,91 EUR počam od 15.9.2010. g. pa do isplate

- Na iznos od 99,11 EUR počam od 18.10.2010. g. pa do isplate

- Na iznos od 100,22 EUR počam od 16.11.2010. g. pa do isplate

- Na iznos od 103,83 EUR počam od 15.12.2010. g. pa do isplate

- Na iznos od 104,10 EUR počam od 17.1.2011. g. pa do isplate

- Na iznos od 103,16 EUR počam od 17.2.2011. g. pa do isplate

- Na iznos od 103,53 EUR počam od 15.3.2011. g. pa do isplate

- Na iznos od 103,50 EUR počam od 18.4.2011. g. pa do isplate

- Na iznos od 105,80 EUR počam od 16.5.2011. g. pa do isplate

- Na iznos od 110,69 EUR počam od 15.6.2011. g. pa do isplate

- Na iznos od 116,27 EUR počam od 15.7.2011. g. pa do isplate

- Na iznos od 56,99 EUR počam od 15.8.2011. g. pa do isplate

- Na iznos od 52,45 EUR počam od 15.9.2011. g. pa do isplate

- Na iznos od 51,15 EUR počam od 15.10.2011. g. pa do isplate

- Na iznos od 51,24 EUR počam od 15.11.2011. g. pa do isplate

- Na iznos od 51,45 EUR počam od 15.12.2011. g. pa do isplate

- Na iznos od 52,77 EUR počam od 15.1.2012. g. pa do isplate

- Na iznos od 53,16 EUR počam od 15.2.2012. g. pa do isplate

- Na iznos od 52,72 EUR počam od 15.3.2012. g. pa do isplate

- Na iznos od 52,66 EUR počam od 15.4.2012. g. pa do isplate

- Na iznos od 52,88 EUR počam od 15.5.2012. g. pa do isplate

- Na iznos od 53,25 EUR počam od 15.6.2012. g. pa do isplate

- Na iznos od 52,77 EUR počam od 15.7.2012. g. pa do isplate

- Na iznos od 52,63 EUR počam od 15.8.2012. g. pa do isplate

- Na iznos od 51,47 EUR počam od 15.9.2012. g. pa do isplate

- Na iznos od 52,47 EUR počam od 15.10.2012. g. pa do isplate

- Na iznos od 52,93 EUR počam od 15.11.2012. g. pa do isplate

- Na iznos od 52,62 EUR počam od 15.12.2012. g. pa do isplate

- Na iznos od 52,25 EUR počam od 15.1.2013. g. pa do isplate

- Na iznos od 52,11 EUR počam od 15.2.2013. g. pa do isplate

- Na iznos od 51,98 EUR počam od 15.3.2013. g. pa do isplate

- Na iznos od 52,90 EUR počam od 15.4.2013. g. pa do isplate

- Na iznos od 51,54 EUR počam od 15.5.2013. g. pa do isplate

- Na iznos od 51,31 EUR počam od 15.6.2013. g. pa do isplate

- Na iznos od 51,44 EUR počam od 15.7.2013. g. pa do isplate

- Na iznos od 51,29 EUR počam od 15.8.2013. g. pa do isplate

- Na iznos od 51,78 EUR počam od 15.9.2013. g. pa do isplate

- Na iznos od 50,76 EUR počam od 30.9.2013. g. pa do isplate

- Na iznos od 2,94 EUR počam od 16.9.2005. g. pa do isplate

- Na iznos od 0,28 EUR počam od 15.10.2005. g. pa do isplate

- Na iznos od 1,91 EUR počam od 15.11.2005. g. pa do isplate

- Na iznos od 2,89 EUR počam od 16.12.2005. g. pa do isplate

- Na iznos od 1,39 EUR počam od 16.1.2006. g. pa do isplate

- Na iznos od 12,75 EUR počam od 16.2.2009. g. pa do isplate

- Na iznos od 12,87 EUR počam od 16.2.2009. g. pa do isplate

- Na iznos od 4,30 EUR počam od 17.3.2009. g. pa do isplate

- Na iznos od 6,96 EUR počam od 15.4.2009. g. pa do isplate

- Na iznos od 7,96 EUR počam od 16.5.2009. g. pa do isplate

- Na iznos od 2,86 EUR počam od 16.6.2009. g. pa do isplate

- Na iznos od 4,57 EUR počam od 16.7.2009. g. pa do isplate

- Na iznos od 1,19 EUR počam od 14.8.2009. g. pa do isplate

- Na iznos od 5,38 EUR počam od 15.9.2009. g. pa do isplate

- Na iznos od 2,45 EUR počam od 16.10.2009. g. pa do isplate

- Na iznos od 4,14 EUR počam od 16.11.2009. g. pa do isplate

- Na iznos od 3,52 EUR počam od 16.12.2009. g. pa do isplate

- Na iznos od 9,89 EUR počam od 15.1.2010. g. pa do isplate

- Na iznos od 13,15 EUR počam od 16.2.2010. g. pa do isplate

- Na iznos od 12,96 EUR počam od 15.3.2010. g. pa do isplate

- Na iznos od 16,85 EUR počam od 15.4.2010. g. pa do isplate

- Na iznos od 23,93 EUR počam od 14.5.2010. g. pa do isplate

- Na iznos od 23,67 EUR počam od 16.6.2010. g. pa do isplate

- Na iznos od 32,90 EUR počam od 17.7.2010. g. pa do isplate

- Na iznos od 33,64 EUR počam od 16.8.2010. g. pa do isplate

- Na iznos od 51,04 EUR počam od 15.9.2010. g. pa do isplate

- Na iznos od 39,39 EUR počam od 18.10.2010. g. pa do isplate

- Na iznos od 42,97 EUR počam od 16.11.2010. g. pa do isplate

- Na iznos od 54,28 EUR počam od 15.12.2010. g. pa do isplate

- Na iznos od 55,26 EUR počam od 17.1.2011. g. pa do isplate

- Na iznos od 52,46 EUR počam od 17.2.2011. g. pa do isplate

- Na iznos od 53,73 EUR počam od 15.3.2011. g. pa do isplate

- Na iznos od 53,82 EUR počam od 18.4.2011. g. pa do isplate

- Na iznos od 61,11 EUR počam od 16.5.2011. g. pa do isplate

- Na iznos od 76,49 EUR počam od 15.6.2011. g. pa do isplate

- Na iznos od 94,03 EUR počam od 15.7.2011. g. pa do isplate

- Na iznos od 118,63 EUR počam od 15.8.2011. g. pa do isplate

- Na iznos od 73,06 EUR počam od 15.9.2011. g. pa do isplate

- Na iznos od 57,7 EUR počam od 15.10.2011. g. pa do isplate

- Na iznos od 58,24 EUR počam od 15.11.2011. g. pa do isplate

- Na iznos od 59,35 EUR počam od 15.12.2011. g. pa do isplate

- Na iznos od 66,29 EUR počam od 15.1.2012. g. pa do isplate

- Na iznos od 68,38 EUR počam od 15.2.2012. g. pa do isplate

- Na iznos od 66,11 EUR počam od 15.3.2012. g. pa do isplate

- Na iznos od 65,77 EUR počam od 15.4.2012. g. pa do isplate

- Na iznos od 66,92 EUR počam od 15.5.2012. g. pa do isplate

- Na iznos od 68,92 EUR počam od 15.6.2012. g. pa do isplate

- Na iznos od 66,43 EUR počam od 15.7.2012. g. pa do isplate

- Na iznos od 65,74 EUR počam od 15.8.2012. g. pa do isplate

- Na iznos od 59,60 EUR počam od 15.9.2012. g. pa do isplate

- Na iznos od 64,89 EUR počam od 15.10.2012. g. pa do isplate

- Na iznos od 67,35 EUR počam od 15.11.2012. g. pa do isplate

- Na iznos od 65,72 EUR počam od 15.12.2012. g. pa do isplate

- Na iznos od 63,76 EUR počam od 15.1.2013. g. pa do isplate

- Na iznos od 63,08 EUR počam od 15.2.2013. g. pa do isplate

- Na iznos od 62,39 EUR počam od 15.3.2013. g. pa do isplate

- Na iznos od 67,27 EUR počam od 15.4.2013. g. pa do isplate

- Na iznos od 60,09 EUR počam od 15.5.2013. g. pa do isplate

- Na iznos od 58,91 EUR počam od 15.6.2013. g. pa do isplate

- Na iznos od 59,62 EUR počam od 15.7.2013. g. pa do isplate

- Na iznos od 58,88 EUR počam od 15.8.2013. g. pa do isplate

- Na iznos od 61,51 EUR počam od 15.9.2013. g. pa do isplate

- Na iznos od 15.979,42 EUR počam od 30.9.2013. g. pa do isplate sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi prouzročene parnične troškove u iznosu od 5.493,68 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana 11. ožujka 2026. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana .

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe iz podnesak od dana 23. srpnja 2024. i 23. siječnja 2025.

Obrazloženje

1. Presudom i rješenjem Županijskog suda u Velikoj Gorici od dana 6. veljače 2024., posl.br. Gž-600/22 odbijena je žalba tužene Zagrebačke banke d.d. kao neosnovana i potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-3532/19-34 od 20. travnja 2022.u pobijanom dijelu pod stavkom I. izreke. Ukinuta je navedena presuda pod stavkom II. i III. izreke te je u tome dijelu predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovno suđenje te je odbijena žalba tužene Zagrebačke banke d.d. kao neosnovana i potvrđeno je rješenje Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj P-3532/19- 34 od 20. travnja 2022.

2. Tužitelj u tužbi od 14. lipnja 2019. navodi da je s tuženikom dana 10. lipnja 2005. sklopio Ugovor o kreditu br. 784/05, a kojim da mu je odobren kredit u kunskoj protuvrijednosti iznosa od 92.021,32 CHF obračunato prema srednjem tečaju HNB -a na dan korištenja s kamatom koja je promjenjiva u skladu s jednostranom odlukom Banke. Naveo je da je navedenim ugovorom propisano da je kamata promjenjiva, a sve u skladu s jednostranom odlukom Banke te da prilikom zaključenja ugovora stranke nisu pojedinačno pregovarale o navedenoj odredbi, a niti da su određeni parametri koji utječu na odluku o promjeni ugovorene kamatne stope iako da se kamatna stopa od zaključenja ugovora mijenjala tj. povećavala par puta. Naveo je da je predmetnim ugovorom ugovorena kamatna stopa čija je visina ovisila isključivo o jednostranoj odluci banke. Naveo je da se prilikom ugovaranja promjenjive kamatne stope njemu na transparentan i razumljiv način trebalo objasniti razloge i pojedinosti mehanizma promjene kamatne stope jer da brojni i nepovezani kriteriji Općih uvjeta o poslovanju tuženika ne daju temelj za ocjenu da se radi o objektiviziranim kriterijima jer da ugovor ne sadrži podatke na temelju kojih bi se predmet obveze mogao odrediti. Naveo je da se radi o neznatnoj ravnoteži u pravima i obvezama između stranaka i to na štetu potrošača jer su predmet i cijena bitni sastojci ugovora, a putem navedene ugovorne odredbe tuženik da je potpuno izbjegao utjecaj druge ugovorne strane na cijenu, što da je suprotno odredbi članka 247 ZOO-a 05 koja propisuje da je ugovor sklopljen kada su se ugovorne strane usuglasile o bitnim sastojcima ugovora. Naveo je da na ugovoreni iznos kredita od 92.021,32 CHF je ugovorena i kamatna stopa od 4,50% godišnje, a koja ovisi isključivo o jednostranoj odluci banke. Naveo je da ga tuženik prilikom ugovaranja kredita nije kao potrošača informirao niti ga upozorio na rizičnost ugovaranja CHF klauzule već da mu je takav kredit nudio kao najisplativijim, a što da znači da je isti u potpunosti postupao suprotno načelu savjesnosti i poštenja, ravnopravnosti ugovornih strana i jednakosti činidbi i da je sve navedeno imalo za posljedicu znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na njegov teret. Naveo je da ga je tuženik propustio informirati o rizicima kredita u valutnoj klauzuli vezanoj za CHF, a što da je posebno bitno i s obzirom da je u ugovoru o kreditu uz valutnu klauzulu ugovorena i promjenjiva kamatna stopa. Naveo je da se poziva na utvrđenja iz presuda Trgovačkog suda u Zagrebu posl.br. P -1401/12 te presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl.br. Pž-7192/13 i Pž -6632/17 te da je na temelju ništetnih odredbi ugovora pretplatio iznos od 151.275,70 kn

2. Tužitelj je podneskom od dana 23. srpnja 2024. i podneskom od dana 23. siječnja 2025. konačno precizirao toč.I. tužbenog zahtjeva odnosno napravio je preinaku tužbe o čemu će biti obrazloženo u nastavku.

3. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo da u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev kao neosnovane uključujući pravnu osnovu, visinu, izračun, vrijednost predmeta spora te sve činjenice i razloge kojima je tužitelj obrazložio svoju tužbu u predmetnom postupku. Naveo je da ističe prigovor zastare u odnosu na sve iznose koji su predmet zahtjeva tužitelja, a dospjeli su prije 11. lipnja 2014. Naveo je da se protivi da se prije izvođenja personalnih dokaza provede financijsko vještačenje međutim da mu ne osporava pravo da se poziva na pravomoćno utvrđenje presuda iz sporova radi kolektivne zaštite potrošača međutim da smatraju da se radi o odlukama načelnog karaktera. Naveo je da smatra što se tiče prigovora zastare kako kolektivna tužba na koju se tužitelj poziva nije prekinula zastaru za tražbinu konkretno tužitelja unatoč pravnom shvaćanju VS RH u presudi br. Rev-2245/17 jer da tužitelj nije bio stranka kolektivnog postupka te da ne postoji, sve do podnošenja predmetne tužbe nikakva radnja tužitelja usmjerena na ostvarenje njegovih konkretnih prava koja bi prekinula tijek zastare. Naveo je da smatra kako je zakonodavac institut kolektivne tužbe usmjerio na utvrđenje postojanja određenih povreda na koja se onda potrošači mogu pozivati i za koje su sudovi vezani, a zakonodavac da nigdje nije predvidio da bi podnošenjem takve parnice prekidao zastaru u pojedinačnim postupcima potrošača. Naveo je da smatra kako u konkretnom slučaju nema mjesta tumačenju propisa o prekidu zastare drugačije od načina na koji je to utvrđeno u samom zakonu a iz toga proizlazi da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti zastario. Što se tiče same valutne klauzule korisnik kredita da je upoznat s valutnim rizikom i da je to jasno navedeno u čl. 1 Ugovora. Naveo je da je valutna klauzula izrijekom zakonom dopuštena legitimna ugovorna odredba te nakon što je valjano ugovorena da ne može postati ništetnom zbog kretanja tečaja kune prema stranoj valuti tijekom trajanja ugovornog odnosa te da isto tako nije sporan ni drugi bitan sastojak ugovora o kreditu odnosno navedena kamata te da je ugovorena početna kamata od 4,50% kao i da je kamata određena Ugovorom o kreditu pa da je zakonita i ne premašuje zakonom određene maksimalne iznose. Naveo je da on kao banka ne samo da nije znao nego nije ni imao niti jedan razlog sumnjati u buduće kretanje tečaja predmetne valute obzirom da je tečaj u CHF dugi niz godina bio stabilan pa da on u vrijeme zaključenja predmetnog Ugovora o kreditu nije znao niti je mogao znati da će doći do svjetske financijske krize i pritisak na CHF valuti u mjeri u kojoj švicarska banka neće uspjeti obraniti tečaj CHF/EUR. Naveo je kako je uloga i cilj Hrvatske narodne banke da održi stabilnost tečaja kune prema eurima i time omogući stabilnost cijena da je bila javno dostupna činjenica isto kao što je bila javno dostupna činjenica da HNB ne štiti tečaj kune prema CHF već da se isti posredno formira preko eura. Naveo je da je korisnika kredita odnosno tužitelja informirao o poznatim parametrima vezanim za odobrenje kredita uz valutnu klauzulu u CHF i da je imao točno određene smjernice kojima su se bankari koji rade na odobrenju kredita bili dužni pridržavati. Naveo je da je bila posljednja banka koja je u svoju ponudu uvela kredite u švicarcima odnosno u švicarskim francima te da navedene kredite nije reklamirao niti nudilo ništa više nego što je nudilo kredite u eurima i kunama. Na kraju je navelo da je odlučna činjenica u ovom predmetu znanje banke o budućem smjeru kretanja tečaja pri čemu da tužitelj ničim nije dokazao da je banka znala ili je mogla znati budući smjer kretanja CHF te je istaknuo i prigovor nedostatka aktivne legitimacije.

4. Radi pravilnog i potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja sud je u tijeku postupka proveo dokaze uvidom u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu i to Ugovor o namjenskom kreditu, dodatak Ugovora o namjenskom kreditu, proveden je dokaz financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Tomislavu Prpiću te je tužitelj saslušan kao stranka.

5. U svom nalazu i mišljenju od dana 21. kolovoza 2021., stalni sudski vještak Tomislav Prpić je naveo da načelno promjena kamatne stope rezultira većim iznosom povećanja kamate u odnosu na rast anuiteta, a razlog tome da je to što je anuitet zbroj dva parametara, kamate i otplate. Prilikom plaćanja pojedinog anuiteta korisnik kredita da otplaćuje kamatu, a vrši otplatu glavnice tj. isplaćenog kredita, a promjenom kamatne stope da se mijenja iznos kamate koju korisnik kredita plaća banci, iznos otplate glavnice i sumarno iznos anuiteta. Naveo je da pri tome povećanje kamatne stope povećava kamatu, umanjuje otplatu glavnice i sveukupno povećava iznos anuiteta i da to znači kada se poveća kamatna stopa plaćanje povećanog anuiteta korisnik kredita uplaćuje i novi povećani iznos kamata, ali iznos povećanja plaćanja kamate da je veći od povećanja iznosa ukupnog anuiteta i to upravo onoliko koliko se istovremeno smanjila otplata glavnice do otplate glavnice prema početnom otplatnom planu. Kako je korisnik kredita smanjio otplatu g lavnice tj. povećanjem kamate, da je usporio smanjivanje ukupnog duga u danom trenutku otplate, pa da se može zaključiti da je razlika plaćene kamate novog otplatnog plana i inicijalnog otplatnog plana unutar anuiteta zapravo ona razlika koja se traži budući da se nedovoljno umanjeni dug ne može uzeti u obzir jer isti ostaje kao daljnje dugovanje korisnika kredita dok razlika preplaćenog iznosa temeljem promjene kamatne stope nastaje upravo u vrijeme kada je korisnik uplatio. Naveo je da tijekom otplate kredita otplata glavnice po računu banke postaje veća od otplate glavnice prema početnom otplatnom planu i to da bi se dostigla usporenja iz prvog dijela otplatnog plana. Razdoblje manje i veće otplate glavnice sad eventualno konačne otplate neutraliziraju ali u slučaju prijevremene otplate ili ovdje, konverzije kredita, zatečena glavnica u tom trenutku da je različita od one u početnom otplatnom planu i to kao posljedica gore opisanog. Naveo je da je u razdoblju od odobrenja kredita do konačne otplate kredita kamata se mijenjala četiri puta te se kretala u rasponu od 4,50 do 6,30%-tnih bodova te da su u prvi obračun uzeti samo pozitivni (preplaćeni) iznosi te su iskazani kao više uplaćeno na ime plaćanja kamate i predstavljaju potraživanje tužitelja. Naveo je da je prilikom izračuna razlika utvrdio iznose koji su više plaćani na ime kamata u odnosu na inicijalno ugovoreni otplatni plan pod pretpostavkom fiksne kamatne stope jednake onoj gore navedenoj u Ugovoru o kreditu (4,50) s primjenom tečaja na dan podmirivanja obveza odnosno dospijeća ako je plaćano prijevremeno te da je u razdoblju otplate kredita pod pretpostavkom da je bila primjenjiva kamatna stopa koja je bila poznata na dan sklapanja ugovora o kreditu da je tužitelj na ime kamate preplatio iznos od 37.369,41 kn. Vještak je naveo da u razdoblju odobrenja kredita do konačne otplate kredita tečaj CHF je oscilirao te da je u razdoblju otplate bio i niži i viši od tečaja prilikom plasmana kredita, a u nastavku da su navedeni iznosi potraživanja za period kada je tečaj plaćenog anuiteta bio viši od tečaja prilikom isplate kredita. Naveo je da potraživanje tužitelja predstavljaju vrijednosti koje odgovaraju iznosu koji čini umnožak dospjelog anuiteta i pozitivne razlike primijenjenog tečaja i tečaja na dan odobrenja kredita (4,750122 HRK za 1 CHF) umanjeno za pripadajuću tečajnu razliku već prikazanih preplaćenih kamata, da bi se izbjeglo udvostručenje potraživanja, a sve prema datumu plaćanja, odnosno datumu kada je u potpunosti zatvarana dospjela obveza. U razdoblju otplate kredita pod pretpostavkom da se tečaj CHF nije mijenjao da je tužitelj preplatio na ime tečajnih razlika iznos od 139.945,53 kn. Naveo je da u razdoblju otplate kredita pod pretpostavkom da se tečaj CHF nije mijenjao, tužitelj da je tako manje platio na ime tečajnih razlika iznos od 3.437,61kn. Na kraju je naveo da pod pretpostavkom da je tijekom cijelog razdoblja otplate kredita bila nepromijenjena kamatna stopa u visini kamatne stope koja je bila poznata na dan sklapanja Ugovora o kreditu da je tužitelj na ime kamata u razdoblju otplate kredita više uplatio 37.369,41 kn dok pod pretpostavkom da je tijekom cijelog razdoblja otplate kredita tečaj CHF bio nepromijenjen te jednak tečaju na dan isplate kredita da je tužitelj na ime tečajnih razlika u razdoblju otplate kredita više uplatio 139.945,53 kn, odnosno sveukupno da je pretplatio 177.314,94 kn.

5.1. Tužitelj nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka dok je tuženik svoje primjedbe iznio u podnesku od 05. studenog 2021.

5.2. U svom dopunskom očitovanju od dana 19. studenog 2021. stalni sudski vještak Tomislav Prpić je naveo da što se tiče toč. 5 do 7 prigovora tuženika da je izradio nalaz i mišljenje sukladno zadaći koja je u cijelosti navedena na str. 3 vještačenja. Metodologija koju da je koristio da opisana je ispred svakog obračuna te je potpuno ispravna. Tuženikova tvrdnja da je razlika kamate razlika u visini anuiteta koja proizlazi iz promjene kamatne stope da nije točna, jer da je u naravi riječ o razlici stvarno plaćene kamate, koja je kod povećanja kamatne stope veća od razlike anuiteta, što da je i pojašnjeno na stranici 9 i 10 Nalaza i mišljenja . Naveo je da nastavno na takvu metodu, razlika tako plaćene kamate sadrži i dio tečajnih razlika, budući da je plaćano po izmijenjenom tečaju te takve tečajne razlike da valja izuzeti iz obračuna tečajnih razlika. Metoda koju da koristi za tečajne razlike da je metoda „čistih tečajnih razlika“, dakle razlika plaćenog CHF anuiteta po tečaju plaćanja i plaćenog CHF anuiteta po inicijalnom tečaju pa da iz navedene razlike oduzima već navedeni pripadajući dio tečajnih razlika kod razlika kamata, da ne bi došlo do udvostručenja potraživanja. Navedena metoda da je sasvim uobičajena i matematički točna. Što se interkalarne kamate tiče, ona da je prikazana jer da se obračunava sukladno Ugovoru te budući da je i obračunata i naplaćena, no prema izračunu tužitelj niti nema potraživanja temeljem iste, tako da ista i nije relevantna u ovom predmetu. Naveo je da je u cijelosti izradio nalaz i mišljenje po nalogu suda postupajući po zadaći naloženoj od strane suda te iskazao tužiteljevu preplatu po svakom pojedinom anuitetu kada je preplata temeljem kamate ili valute kao takva postojala. Na kraju je naveo da ostaje pri svojem nalazu i mišljenju u potpunosti te da ne ulazi u pravna tumačenja.

6. Ocjenom svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog dokaznog postupka, ovaj sud nalazi da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

7. Naime, o djelomičnoj ništetnosti ugovornih odredbi koje se odnose na promjenjivu kamatnu stopu te valutnu klauzulu predmetnog Ugovora o namjenskom kreditu broj: 784/05, kreditna partija: 7102733501 od dana 10.06.2005., odnosno o dijelovima sadržanim u čl.1, čl.2 i čl.7 istoga, pravomoćno je odlučeno p resudom i rješenjem Županijskog suda u Velikoj Gorici od dana 6. veljače 2024., posl.br. Gž - 600/22.

8. U konkretnom slučaju po ocjeni ovoga suda ništetnost odredbe čl.1, čl.2 i čl.7 Ugovora ne povlači za sobom ništetnost cijelog ugovora te među strankama zaključeni Ugovora o kreditu od 10. lipnja 2005. može opstati i bez tih ništetnih odredbi čl.1, čl.2 i čl.7 Ugovora time da je tuženik u slučaju ništetnosti, kako je to i propisano odredbom čl. 323 ZOO-a dužan tužitelju kao drugoj ugovornoj strani vratiti ono što je primio na temelju takvih odredbi ugovora.

9. Kako je tuženik na temelju takvih odredbi ugovora u razdoblju od rujna 2005. pa do rujna 2013. primio ukupni novčani iznos od 4.959,77 EUR-a na temelju ništetnih odredbi ugovora koje se odnose na promjenjivu kamatnu stopu te iznos od 18.573,96 EUR-a na temelju ništetnih odredbi ugovora koje se odnose na valutnu klauzulu, a kako to proizlazi iz nalaza i mišljenja knjigovodstvenog vještaka čiji nalaz tužitelj ne osporava, dok tuženik istoga u cijelosti osporava, valja odgovoriti da ovaj sud u cijelosti prihvaća i nalaz i mišljenje vještaka te dopunsko očitovanje vještaka povodom primjedbi tuženika i to iz razloga što u skladu s odredbama članka 259 i članka 260 ZPP-a upravo je sud taj koji rukovodi vještačenjem odnosno daje zadatak vještačenja vještaku, a pored navedenog valja navesti da tvrdnje tuženika da namjera Ugovornih stranaka nije bila da u Ugovoru bude ugovorena fiksna kamatna stopa, nisu osnovane jer u situaciji kada je iz navedenih razloga naznačena Ugovorna odredba ništetna, valja u smislu odredbe članka 26. stavak 3. ZOO-a primijeniti onu kamatu čija stopa je određena u Ugovoru, tj. 4,50% godišnje, slijedom čega je tuženika pozivom na odredbu čl. 323 st. 1 ZOO-a/05 valjalo obvezati na povrat te isplatu predmetnog iznosa tužitelju te odlučiti kao u toč. I. izreke presude uz obvezu da tužitelju u smislu odredbe čl. 29 st. 1 ZOO-a/05 isplati zakonsku zateznu kamatu tekuću od naplate svakog pojedinog mjesečnog iznosa pa do isplate.

10. Nadalje, ništetnost kao posljedica nepoštene ugovorne odredbe nastaje kad nastanu zakonski razlozi za ništetnost. Ništetnost djeluje ex tunc, konkretno od samog sklapanja ugovora pa su nepoštene odredbe čl.1, čl.2 i čl.7 ugovora kao nepoštene odredbe ništetne od samog početka od kada su ugovorene pa tužitelj ima pravo od tuženika zahtijevati povrat svih naplaćenih iznosa u onom razdoblju u kojem je tuženik ništetne odredbe koristio, a konkretno to je razdoblje od rujan 2005. pa do rujan 2013.

11. Po tuženiku istaknuti prigovor zastare nije osnovan.

11.1. Naime, sukladno odredbi članka 241 ZOO-a zastara se prekida podnošenjem tužbe i svakom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbine pa je mišljenje ovoga suda da s obzirom da je tužba za zaštitu kolektivnih interesa i prava podnesena 04. travnja 2012.god. posl.br. P-1401/12 kod Trgovačkog suda u Zagrebu, a da je prvostupanjska presuda u tom dijelu postala pravomoćna 13. lipnja 2014.god. posl.br. Pž-7129/13 Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, da pokretanjem parničnog postupka za zaštitu kolektivnih interesa potrošača dolazi do prekida zastare te da zastara individualnih restitucijskih zahtjeva počinje teći ispočetka tek od trenutka pravomoćnosti sudske odluke donesene u povodu te tužbe (pravno shvaćanje VSRH od 30. siječnja 2020., posl.br. Su-IV-47/2020), a što je u konkretnom slučaju 13. lipnja 2014.god. u odnosu na zahtjev za isplatom s osnova ništetnosti ugovornih odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi (VSRH Rev-2245/17) odnosno 14. lipnja 2018. što se tiče zahtjev za isplatom s osnova ništetnosti ugovornih odredbi o valutnoj klauzuli s obzirom da je donošenjem presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl.br. Pž-6632/17 dana 14. lipnja 2018. pravomoćno okončan predmet po kolektivnoj tužbi u predmetu „Franak“ u odnosu na ništetnost ugovornih odredbi za valutnu klauzulu.

11.2. Kako je tužitelj tužbu u ovoj pravnoj stvari podnio 12. lipnja 2019.g., kojom zahtijeva povrat plaćenog u razdoblju od rujna 2005.g. pa do rujna 2013. to je evidentno da je zahtjev za isplatu podnesen unutar zastarnog roka. Pored navedenog, valja istaknuti da cilj Zakona o zaštiti potrošača je zaštita, kako pravnog tako i ekonomskog interesa potrošača. Kako se ekonomski interes potrošača po ocjeni ovoga suda izravno štiti samo uz obvezu restitucije, obveza koje restitucije u slučaju ništetnosti je propisana i odredbom čl. 323 st. 1 ZOO-a, a to je po ocjeni ovoga suda novčano potraživanje tužitelja u situaciji kao što je konkretna, slijedom čega se u slučaju ništetnosti ugovora restitucija koja je dio tog instituta ne može promatrati odvojeno od njega pa zahtjev za povrat onog što je dano na temelju ugovora koji je utvrđen ništetnim ne podliježe zastari, jer bi ograničenje restitucije zastarom obezvrijedilo institut ništavosti koji je bezvremenski.

12. Što se tiče same preinake tužbenog zahtjeva odnosno tužbe kojoj se tuženik protivio i za koji preinačeni dio je tuženik istaknuo prigovor zastare, a koju preinaku je tužitelj napravio u podnesku od dana 23. srpnja 2024. i 23. siječnja 2025. valja navesti da je ista učinjena nakon zaključenja prethodnog postupka, međutim stav je ovoga suda da je ista dozvoljena u smislu odredbe članka 190 stavak 2 ZPP -a s obzirom da je tužitelj tek nakon knjigovodstvenog vještačenja mogao postaviti konačni tužbeni zahtjev u odnosu na isplatu, a pored navedenog ista je svrsishodna u smislu odredbe članka 190 stavak 3 ZPP-a za konačno rješenje odnosa među parničnim strankama s obzirom da je predmetni kredit otplaćen, slijedom čega je odlučeno kao u izreci rješenja.

12.1. U odnosu na tuženikov prigovor zastare za preinačeni dio iz podneska od dana 23. srpnja 2024. i 23. siječnja 2025., stav je ovoga suda da je isti neosnovan budući iz Zaključka građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl.br. Su - IV-123/2024-5 od dana 27. svibnja 2024. proizlazi da u slučaju kad je preinaka tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva iz iste činjenične osnove (neprava preinaka) moguća i dopuštena (članak 190. i 191. ZPP), zastara se prekida već podnošenjem tužbe u tom postupku, odnosno do prekida zastare ne dolazi tek u trenutku preinačenja tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva.

13. Što se tiče navoda Županijskog suda u Velikoj Gorici iz presude i rješenja GŽ-600/22 pod točkom 27. iste, s istima se u potpunosti slaže i ovaj sud, međutim isti nema mehanizama da tužitelju naloži da uradi što je potrebno prema uputi višeg suda te ja tako tužitelj u podnesku od dana 23. srpnja 2024. naveo "Jasnoće i opreza radi tužitelj ukazuje sudu kako se u okviru tužbenog zahtjeva pojedinačni iznosi počevši od stavke „32,43 EUR“ (ranije 244,31 kn) do „50,76 EUR“ (ranije 382,44 kn) odnose na potraživanja na temelju ništetnosti ugovornih odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi i iznose ukupno 4.959,78 EUR, a pojedinačni iznosi počevši od „2,94 EUR“ (ranije 22,12 kn) do „15.979,42 EUR“ (ranije 120.396,95 kn) odnose na potraživanja na temelju ništetnosti ugovornih odredbi o valutnoj klauzuli i iznose ukupno 18.573,96 EUR sve sukladno predmetnom nalazu i mišljenju vještaka."

14. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP- a, a svezi s odredbom članka 155. istog Zakona. Trošak tužitelja sastoji se troška sastavljanja tužbe u iznosu od 500,00 eura (T.br. 7 t.1 Tarife), zastupanja po odvjetniku na pet ročišta i to za tri u iznosu od 500,00 eura za svako i dva u iznosu od 250,00 eura za svako (T.br.9.t.1. i t.2 Tarife), sastavljanja pet podnesaka i to četiri u iznosu od 500,00 eura za svaki i jedan u iznosu od 200,00 eura (T.br.8 t.1 i t.3 Tarife), sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 246,86 eura te sudske pristojbe za presudu u iznosu od 281,37 eura, kao i trošak knjigovodstvenog vještačenja u iznosu od 265,45 eura, dakle sveukupno je tužitelju dosuđen trošak u iznosu od 5.493,68 eura.

14.1. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki II. izreke ove presude.

U Rijeci, 11. ožujka 2026.

S U D A C

Mate Radović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove odluke stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od datuma primitka ovjerenog prijepisa iste.

Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA

- pun. tužitelja

- pun. tuženika