Poslovni broj: Pn-2405/2020-65

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Violeti Veselić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice GN iz Jovića, Jovići Istočni 86, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Mireli Blažević, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatskog ureda za osiguranje, Zagreb, Martićeva ulica 71, OIB: 38922958547, zastupanog po punomoćnicima Ruđeru Aniću i Krešimiru Matoševiću, odvjetnicima u odvjetničkom društvu Anić i partneri j.t.d. u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane javne i glavne rasprave zaključene dana 3. veljače 2025. godine, u prisutnosti punomoćnike tužiteljice i punomoćnika tuženika, 11. ožujka 2026. godine,

p r e s u d i o  j e

I Tuženik Hrvatski ured za osiguranje, OIB:38922958547 dužan je tužiteljici GN, OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade štete isplatiti iznos od 12.910,96 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom:

- na iznos od 12.646,96 EUR od 08.06.2020.godine do isplate,

- na iznos od 130,00 EUR od 11.03.2026.godine do isplate te

- na iznos od 134,00 EUR od 08.11.2021.godine do isplate, time da do 31.12.2022. godine zatezna kamata teče po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023. godine do 29.12.2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena te od 30.12.2023. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

II Tuženik Hrvatski ured za osiguranje, OIB:38922958547 dužan je tužiteljici, GN, OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade imovinske štete s osnova troškova liječenja isplatiti iznos od 455,72 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom:

- na iznos od 7,90 EUR počam od 08.08.2019. pa do isplate

- na iznos od 3,57 EUR počam od 05.09.2019. pa do isplate

- na iznos od 30,55 EUR počam od 12.09.2019. pa do isplate

- na iznos od 13,74 EUR počam od 05.10.2019. pa do isplate

- na iznos od 4,54 EUR počam od 27.09.2019. pa do isplate

- na iznos od 20,98 EUR počam od 29.10.2019. pa do isplate

- na iznos od 30,55 EUR počam od 28.12.2019. pa do isplate

- na iznos od 30,55 EUR počam od 05.02.2020. pa do isplate

- na iznos od 29,53 EUR počam od 12.06.2020. pa do isplate

- na iznos od 3,35 EUR počam od 27.07.2020. pa do isplate

- na iznos od 29,53 EUR počam od 05.09.2020. pa do isplate

- na iznos od 1,33 EUR počam od 22.09.2020. pa do isplate

- na iznos od 1,33 EUR počam od 30.06.2020. pa do isplate

- na iznos od 29,53 EUR počam od 20.07.2020. pa do isplate

- na iznos od 29,53 EUR počam od 17.08.2020. pa do isplate

- na iznos od 1,33 EUR počam od 31.08.2020. pa do isplate

- na iznos od 29,53 EUR počam od 09.11.2020. pa do isplate

- na iznos od 31,56 EUR počam od 05.10.2020. pa do isplate

- na iznos od 1,33 EUR počam od 19.10.2020. pa do isplate

- na iznos od 29,53 EUR počam od 09.12.2020. pa do isplate

- na iznos od 1,33 EUR počam od 13.11.2020. pa do isplate

- na iznos od 29,53 EUR počam od 30.12.2020. pa do isplate

- na iznos od 3,35 EUR počam od 15.12.2020. pa do isplate

- na iznos od 1,33 EUR počam od 15.01.2021. pa do isplate

- na iznos od 29,53 EUR počam od 25.01.2021. pa do isplate

- na iznos od 1,33 EUR počam od 22.02.2021. pa do isplate

- na iznos od 29,53 EUR počam od 01.03.2021. pa do isplate,

time da do 31.12.2022. godine zatezna kamata teče po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023. godine do 29.12.2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena te od 30.12.2023. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

III Tuženik Hrvatski ured za osiguranje, OIB:38922958547 dužan je tužiteljici GN, OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime dospjelih, a neplaćenih mjesečnih iznosa rente s osnova tuđe pomoći, za razdoblje od 05.05.2020. do 30.11.2024. godine isplatiti iznos od 6.684,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom:

- na iznos od 108,00 EUR počam od 01.06.2020. pa do isplate

- na iznos od 120,00 EUR počam od 01.07.2020. pa do isplate

- na iznos od 124,00 EUR počam od 01.08.2020. pa do isplate

- na iznos od 124,00 EUR počam od 01.09.2020. pa do isplate

- na iznos od 120,00 EUR počam od 01.10.2020. pa do isplate

- na iznos od 124,00 EUR počam od 01.11.2020. pa do isplate

- na iznos od 120,00 EUR počam od 01.12.2020. pa do isplate

- na iznos od 124,00 EUR počam od 01.01.2021. pa do isplate

- na iznos od 124,00 EUR počam od 01.02.2021. pa do isplate

- na iznos od 112,00 EUR počam od 01.03.2021. pa do isplate

- na iznos od 124,00 EUR počam od 01.04.2021. pa do isplate

- na iznos od 120,00 EUR počam od 01.05.2021. pa do isplate

- na iznos od 124,00 EUR počam od 01.06.2021. pa do isplate

- na iznos od 120,00 EUR počam od 01.07.2021. pa do isplate

- na iznos od 124,00 EUR počam od 01.08.2021. pa do isplate

- na iznos od 124,00 EUR počam od 01.09.2021. pa do isplate

- na iznos od 120,00 EUR počam od 01.10.2021. pa do isplate

- na iznos od 124,00 EUR počam od 01.11.2021. pa do isplate

- na iznos od 120,00 EUR počam od 01.12.2021. pa do isplate

- na iznos od 124,00 EUR počam od 01.01.2022. pa do isplate

- na iznos od 124,00 EUR počam od 01.02.2022. pa do isplate

- na iznos od 112,00 EUR počam od 01.03.2022. pa do isplate

- na iznos od 124,00 EUR počam od 01.04.2022. pa do isplate

- na iznos od 120,00 EUR počam od 01.05.2022. pa do isplate

- na iznos od 124,00 EUR počam od 01.06.2022. pa do isplate

- na iznos od 120,00 EUR počam od 01.07.2022. pa do isplate

- na iznos od 124,00 EUR počam od 01.08.2022. pa do isplate

- na iznos od 124,00 EUR počam od 01.09.2022. pa do isplate

- na iznos od 120,00 EUR počam od 01.10.2022. pa do isplate

- na iznos od 124,00 EUR počam od 01.11.2022. pa do isplate

- na iznos od 120,00 EUR počam od 01.12.2022. pa do isplate

- na iznos od 124,00 EUR počam od 01.01.2023. pa do isplate

- na iznos od 124,00 EUR počam od 01.02.2023. pa do isplate

- na iznos od 112,00 EUR počam od 01.03.2023. pa do isplate

- na iznos od 124,00 EUR počam od 01.04.2023. pa do isplate

- na iznos od 120,00 EUR počam od 01.05.2023. pa do isplate

- na iznos od 124,00 EUR počam od 01.06.2023. pa do isplate

- na iznos od 120,00 EUR počam od 01.07.2023. pa do isplate

- na iznos od 124,00 EUR počam od 01.08.2023. pa do isplate

- na iznos od 124,00 EUR počam od 01.09.2023. pa do isplate

- na iznos od 120,00 EUR počam od 01.10.2023. pa do isplate

- na iznos od 124,00 EUR počam od 01.11.2023. pa do isplate

- na iznos od 120,00 EUR počam od 01.12.2023. pa do isplate

- na iznos od 124,00 EUR počam od 01.01.2024. pa do isplate

- na iznos od 124,00 EUR počam od 01.02.2024. pa do isplate

- na iznos od 116,00 EUR počam od 01.03.2024. pa do isplate

- na iznos od 124,00 EUR počam od 01.04.2024. pa do isplate

- na iznos od 120,00 EUR počam od 01.05.2024. pa do isplate

- na iznos od 124,00 EUR počam od 01.06.2024. pa do isplate

- na iznos od 120,00 EUR počam od 01.07.2024. pa do isplate

- na iznos od 124,00 EUR počam od 01.08.2024. pa do isplate

- na iznos od 124,00 EUR počam od 01.09.2024. pa do isplate

- na iznos od 120,00 EUR počam od 01.10.2024. pa do isplate

- na iznos od 124,00 EUR počam od 01.11.2024. pa do isplate

- na iznos od 120,00 EUR počam od 01.12.2024. pa do isplate, time da do 31.12.2022. godine zatezna kamata teče po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023. godine do 29.12.2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena te od 30.12.2023. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

IV Tuženik Hrvatski ured za osiguranje, OIB:38922958547 dužan je tužiteljici GN, OIB: [osobni identifikacijski broj] plaćati rentu s osnova tuđe pomoći u mjesečnom iznosu od 120,00 EUR počevši od 01.12.2024. pa nadalje i to na način da dospjele, a neplaćene mjesečne iznose rente plati odjednom sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa do isplate, a buduće i dospijevajuće kako budu dospijevali, a najkasnije do svakog 01-og u mjesecu, u roku 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

V Odbija se tužiteljica s dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 1.028,13 EUR s pripadajućim kamatama, s dijelom tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos od 130,00 EUR za razdoblje od 08.06.2020.godine do 10.03.2026. godine, kao i s dijelom tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos od 134,00 EUR za razdoblje od 08.06.2020.godine do 07.11.2021. godine.

VI Tuženik Hrvatski ured za osiguranje, OIB:38922958547 dužan je tužiteljici GN, OIB: [osobni identifikacijski broj] naknaditi parnični trošak u iznosu od 7.701,67 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 11.03.2026. godine, kao dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

O b r a z l o ž e n j e

1. Tužiteljica u tužbi navodi da se dana 20.07.2019. g. oko 11,20 sati u mjestu Slivnica Donja, na DC-106 dogodila prometna nesreća na način da je ON, vozilom reg. oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]), prešao preko pune uzdužne linije na lijevu prometnu traku, a potom na zemljanu površinu van kolnika, kojom prilikom je naletio na tužiteljicu koja se kao pješak kretala zemljanim proširenjem uz kolnik.

2. Nadalje, tužiteljica navodi da je u štetnom događaju zadobila teške tjelesne ozljede opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji, a kako je isključivi krivac za nastanak prometne nesreće vozač vozila inozemne registarske oznake, to tužiteljica smatra da joj je tuženik dužan naknaditi neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, po kriterijima pretrpljenih fizičkih bolova, pretrpljenog straha, pretrpljenih duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti te pretrpljenih duševnih boli zbog naruženja.

3 . Tužiteljica, dalje, u tužbi navodi kako joj je zbog ozljeđivanja u predmetnoj prometnoj nesreći, za vrijeme liječenja bila potrebna tuđa pomoć i njega druge osobe, pri ustajanju, kretanju, oblačenju, održavanju osobne higijene, obavljanju kućanskih poslova te odlasku liječniku te, također, navodi kako je i nakon završetka liječenja u cijelosti ovisna o tuđoj pomoći i njezi druge osobe.

4. Također, tužiteljica navodi da je imala troškove liječenja uslijed ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju, kao i da joj u predmetnoj prometnoj nesreći uništena odjeća, obuća, kolica za kupovinu te joj je izgubljen i zlatni lančić.

5. Tužiteljica, dalje, navodi kako se u mirnom postupku, dana 08.06.2020. godine obratila tuženiku sa odštetnim zahtjevom, ali joj tuženik u mirnom postupku nije isplatio nikakvu naknadu štete.

6. Slijedom navedenog, konačno preciziranim tužbenim zahtjevom, nakon provedenog medicinskog vještačenja, podneskom od 29.11.2024. godine, tužiteljica od tuženika potražuje:

1. naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 14.800,00 EUR i to:

- po kriteriju pretrpljenih fizičkih boli iznos od 2.400,00 EUR,

- po kriteriju pretrpljenog straha iznos od 2.000,00 EUR,

- po kriteriju pretrpljenih duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti iznos od 6.000,00 EUR,

- po kriteriju pretrpljenih duševnih boli zbog naruženja iznos od 4.400,00 EUR,

2. naknadu imovinske štete:

- za tuđu pomoć u iznosu od 2.828,64 EUR,

- za uništenu odjeću, obuću, kolica za kupovinu i izgubljeni zlatni lančić iznos od 291,99 EUR,

- za troškove liječenja iznos od 455,86 EUR te

3. naknadu imovinske štete:

- s osnova dospjele rente za tuđu pomoć u razdoblju od 5.5.2020. do 30.11.2024. iznos od 6.684,00 EUR,

- s osnova buduće rente za tuđu pomoć iznos od 120,00 EUR mjesečno.

7. Međutim kako je među strankama nesporno da je tuženik u tijeku ovog parničnog postupka tužiteljici na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te imovinske štete za tuđu pomoć isplatio iznos od 30.000,00 kn / 3.981,68 EUR (od čega za neimovinsku štetu iznos od 24.000,00 kn / 3.185,34 EUR, a za imovinsku štetu za tuđu pomoć iznos od 6.000,00 kn / 796,34 EUR, kako to proizlazi iz podneska tuženika od 08.9.2021. godine), to uračunavajući navedenu isplatu, konačno preciziranim tužbenim zahtjevom u podnesku od 29.11.2024. godine, tužiteljica od tuženika potražuje:

1. na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te imovinske štete za tuđu pomoć daljnji iznos od 13.646,96 EUR-a (neimovinska šteta u iznosu od 14.800,00 EUR + imovinska šteta za tuđu pomoći u iznosu od 2.828,64 EUR = 17.628,64 EUR umanjeno za isplaćenih 3.981,68 EUR = 13.646,96 EUR) sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 08.06.2020., kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva, do isplate,

2. naknadu imovinske štete:

- za uništenu odjeću, obuću, kolica za kupovinu i izgubljeni zlatni lančić iznos od 291,99 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 08.06.2020., kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva, do isplate.

- za troškove liječenja iznos od 455,86 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana dospijeća odnosno nastanka svakog pojedinog troška liječenja do isplate,

3. naknadu imovinske štete:

- s osnova dospjele rente za tuđu pomoć, u razdoblju od 5.5.2020. do 30.11.2024.godine, iznos od 6.684,00 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog dospjelog mjesečnog iznosa tj. prvog dana sljedećeg mjeseca do isplate,

- s osnova buduće rente za tuđu pomoć iznos od 120,00 EUR mjesečno počev od 01.12.2024. godine pa nadalje sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa tj. prvog dana u mjesecu do isplate. Zaključno, tužiteljica potražuje i parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate.

8. Iako je u točki IV konačno postavljenog tužbenog zahtjeva iz podneska od 29.11.2024. godine tužiteljica zatražila mjesečnu rentu za tuđu pomoć u iznosu od 120,00 EUR počev od 01.12.2020. godine, stav je ovog suda da se radi o očitoj omašci u pisanju te da tužiteljica tužbenim zahtjevom traži rentu za tuđu pomoć u mjesečnom iznosu od 120,00 EUR počev od 01.12.2024. godine i to stoga što u činjeničnim navodima podneska od 29.11.2024. godine tužiteljica navodi da potražuje mjesečnu rentu u iznosu od 120,00 EUR počev od 01.12.2024, kako će biti specificirano u točki IV tužbenog zahtjeva iz tog podneska, a osim toga dospjelu rentu za tuđu pomoć, za razdoblje od 05.05.2020. do 30.11.2024. godine, tužiteljica potražuje u točki III konačno postavljenog tužbenog zahtjeva iz podneska od 29.11.2024. godine.

9. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka priznaje nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju i odgovornost. Osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva, uzročnu vezu te zatraženi tijek zateznih kamata. Naime, tuženik navodi kako tužiteljica ima cijeli niz zdravstvenih tegoba koje nisu u uzročnoj vezi sa predmetnim štetnim događajem, a koje u bitnom doprinose općem slabijem zdravstvenom stanju tužiteljice, radi čega tuženik ukazuje na potrebu pribave cjelokupnog zdravstvenog kartona tužiteljica te dostavljanje završnih nalaza neurologa, fizijatra i psihijatra. Također osporava osnov i uzročnu vezu između potrebe za tuđom pomoći i predmetnog štetnog događaja jer se ista ne može nedvojbeno utvrditi bez cjelokupne medicinske dokumentacije i zdravstvenog kartona koji su nužni kako bi se utvrdilo koje posljedice kod tužiteljice zaostaju isključivo uslijed ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju, a koje bi onda opravdavale navedeni vid štete. Nadalje, vezano uz zahtjev za naknadu imovinske štete za uništenu odjeću, obuću i stvari tuženik ističe kako tužiteljica nije dokazala osnov tog dijela tužbenog zahtjeva jer ne postoje dokazi da je odjeća uništena, a lančić izgubljen. Također, tuženik smatra kako tužiteljica nije dokazala niti dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na naknadu imovinske štete za troškove liječenja. U podnesku od 08.03.2022. tuženik priznaje troškove liječenja koji se odnose na nabavu lijekova:

Xarelto, Octanisept, Vivapoore, kao i na nabavu kompresa, katetera i urinske vrećice, do 05.02.2019. godine, a na ročištu za glavnu raspravu održanom 03. veljače 2025. tuženik navodi kako nisu sporni troškovi liječenja koje je priznao u svom podnesku od 08.03.2022. U konačnici, tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu parničnog troška tuženiku sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate.

10. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u: medicinsku dokumentaciju tužiteljice, zdravstveni karton tužiteljice, zapisnik o očevidu od 27.08.2019., bolničku prijavu od 20.07.2019. za tužiteljicu, situacijski plan (skicu lica mjesta predmetne prometne nesreće), fotografije iz spisa ODO Zadar, KMP-DO-99/2019, Ugovor o pružanju usluga u domu i naknadi za smještaj od 28.10.2019. godine, presudu o kaznenom nalogu Općinskog suda u Zadru poslovni broj Kmp-32/20-2 od 05.10.2020.godine, potvrdu Doma za starije i nemoćne osobe Ličko-senjske županije od 26.03.2021.godine, račune za troškove lijekova, blagajničku potvrdu i potvrdu o plaćanju od 31.12.2011., odštetni zahtjev tužiteljice od 08.06.2020. sa povratnicom, proveden je dokaz saslušanjem tužiteljice, proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima dr. Božidaru Šebečiću – kirurgu, traumatologu i ortopedu i dr. Snježani Miškov, neurologu, dokaz usmenim očitovanjem medicinskih vještaka te je izvršen u ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

11. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, cijeneći sve provedene dokaze, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07,84/08, 96/08 ,123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP), u njihovoj ukupnosti i svaki zasebno, ovaj sud smatra konačno postavljeni tužbeni zahtjev djelomično osnovanim.

12. Kako je među strankama nesporna pasivna legitimacija, štetni događaj i odgovornost, ovaj sud nije provodio dokaze radi utvrđivanja navedenih okolnosti te ih ovom presudom neće posebno obrazlagati jer su iste među strankama nesporne.

13. U svom pisanom nalazu i mišljenju od 11.01.2022. godine medicinski vještaci dr. Šebečić i dr. Miškov su, na temelju uvida u medicinsku dokumentaciju tužiteljice, njezin zdravstveni karton za razdoblje od 25.02.2002. do 07.09.2021. i pregleda tužiteljice, utvrdili kako je u predmetnom štetnom događaju tužiteljica zadobila razderotnu ranu glave u području čeono-tjemenog dijela lijeve strane glave, krvarenje ispod moždanih ovojnica, prijelom drugog prsnog kralješka, višeiverni prijelom lijeve crijevne kosti, razderotnu ranu u području lijeve stražnjice uz razdor glutealnog mišića. Vještaci su naveli da je tužiteljica liječena u bolnici 9 dana, da je nakon otpusta iz bolnice bila teško pokretna uz pomoć hodalice, pobrojali su tužiteljičine liječničke nalaze te naveli daje od 14.11. do 5.12.2019. tužiteljica provela fizikalnu terapiju u Specijalnoj bolnici za ortopediju u Biogradu na Moru.

14. Nadalje, vještaci su utvrdili da prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i kliničkom nalazu vještaka pri pregledu tužiteljice, proizlazi da je zbog višeivernog prijeloma lijeve strane zdjelice (lijeve crijevne kosti) i potrebnog mirovanja zbog prijeloma, kod tužiteljice došlo do hipotrofije mišića nogu zbog čega se otežano kreće, ima povremene bolove na mjestu prijeloma zdjelice, a na mjestu razdora glutealnog mišića zaostao je defekt u mišiću. Navedene trajne posljedice uzrok su smanjenju životne aktivnosti tužiteljice od 15%. Nadalje, vještaci su utvrdili da su zbog prijeloma prsne kralježnice kod tužiteljice zaostali kronični bolovi u kralježnici uz umanjenje pokreta u manjem stupnju, što su trajne posljedice od 5%. Također, zbog teške ozljede glave, krvarenja ispod moždanih ovojnica, kod tužiteljice su zaostale izražene glavobolje, nesanice, smetnje pamćenja, nestabilnost pri hodu, tako da trajne posljedice s naslova ozljede glave iznose 10%. Uzimajući u obzir sve trajne posljedice koje su posljedica ozljeda koje je tužiteljica zadobila u predmetnom štetnom događaju, vještaci su utvrdili da ukupno smanjenje životnih aktivnosti tužiteljice uslijed ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju iznosi 26%, pri čemu su istakli da se ne primjenjuje jednostavno matematičko zbrajanje. Također, vještaci su naveli da u spisu prileži brojna medicinska dokumentacija koja se odnosi na liječenje kamenca u desnom ureteru i komplikacija koje su zbog toga nastale, a što nije vezano za ozljede iz predmetnog štetnog događaja. Vještaci su naglasili da je realno, sadašnje smanjenje životne aktivnosti tužiteljice veće od ocjenjenih 26%, a posljedica je životne dobi i pridruženih bolesti tužiteljice, obzirom da je iz zdravstvenog kartona tužiteljice vidljivo da se tužiteljica liječila zbog bolova u vratnoj i slabinskoj kralježnici, da je uzimala Doretu zbog bolesti mekih tkiva i G zbog neurotskih smetnji, a osim toga je i kardiološki bolesnik.

15. Vještaci su, dalje, utvrdili da je tužiteljica, uslijed ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju trpjela fizičke boli, jakog intenziteta 5 dana, srednjeg intenziteta 14 dana i manjeg intenziteta 3 mjeseca kumulativno.

16. Nadalje, vještaci su utvrdili da radi stanja svijesti kod ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju tužiteljica nije trpjela tzv. primarni strah. Trpjela je tzv. sekundarni strah radi ozljeda i brige za ishod liječenja, jakog intenziteta 5 dana, srednjeg intenziteta 10-ak dana te manjeg intenziteta 40 dana.

17. Također, vještaci su utvrdili da nepravilan ožiljak na lijevoj stražnjici duljine 5 cm, širine oko 0,5 cm, nešto svjetliji od okolne kože, udubljenja u glutealnom mišiću i hod sa štakom, za tužiteljicu predstavljaju naruženje srednjeg stupnja uslijed čega tužiteljica trpi i odgovarajuće duševne boli, dok ožiljak u kosmatom dijelu glave, zbog kose nije vidljiv i ne predstavlja naruženje.

18. Vještaci su dalje, utvrdili kako je nakon ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju, tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć u opsegu 6 sati dnevno kroz 6 tjedana, u opsegu 4 sata dnevno 6 tjedana te u opsegu 3 sata dnevno sve do primitka na rehabilitaciju u Biograd na Moru 14.11.2019. Nakon otpusta s rehabilitacije 5.12.2019. tužiteljici je bila neophodna tuđa pomoć i njega u opsegu 3 sata dnevno 2 mjeseca te u opsegu 2 sata dnevno 3 mjeseca, za pomoć kod obavljanja osobne higijene, za vođenje na kontrolne preglede, za obavljanje težih kućnih poslova, za nabavku i pripremu hrane i sl. Nakon navedenog perioda, tužiteljici je zbog otežanog kretanja potrebna trajna tuđa pomoć u opsegu 1 sat dnevno, kao posljedica zadobivenih ozljeda u predmetnom štetnom događaju. Zbog pridruženih bolesti i životne dobi, tužiteljici je neophodna trajna tuđa pomoć u većem opsegu, a što nije povezano s zadobivenim ozljedama.

19. Vezano uz račune za lijekove koji prileže na listu 98 do 118 spisa, vještaci su naveli da se radi o brojnim računima za lijekove koje je tužiteljica uzimala zbog zadobivenih ozljeda u predmetnom štetnom događaju, ali i svojih brojnih bolesti. Od navedenih lijekova navedenih na listu 98 do 118 spisa, vještaci smatraju da su opravdani troškovi za lijekove protiv bolova, za lijek za zgrušavanje krvi Xarelto i za Ensure Plus.

20. Zaključno vještaci su utvrdili kako se zdravstveno stanje tužiteljice stabiliziralo 2 mjeseca iza otpusta s rehabilitacije 5.12.2019. godine.

21. Tužiteljica nije imala prigovora na pisani nalaz i mišljenje medicinskih vještaka od 11.01.2022. dok je tuženik u podnesku od 18.02.2022. godine u cijelosti prigovorio nalazu i mišljenju medicinskih vještaka od 11.01.2022. navodeći kako u spisu prileži samo dio zdravstvenog kartona tužiteljice radi čega tuženik predlaže da sud obveže tužiteljicu na dostavu preostalog dijela zdravstvenog kartona. Također tuženik prigovara ocijeni vještaka da bi uslijed prijeloma lijeve crijevne kosti kod tužiteljice zaostale trajne posljedice u opsegu od 15% jer prema Orijentacijskim tablicama, a čiji autor je i vještak dr. Šebečić takva ozljeda uzrokuje maksimalno 5% trajnih posljedica pa je nejasno zašto su vještaci utvrdili da su kao posljedica navedene ozljede kod tužiteljice zaostale trajne posljedice od 15%. Nadalje, tuženik prigovara i ocjeni vještaka da su zbog zadobivenih ozljeda glave kod tužiteljice zaostale izražajne glavobolje, nesanice, smetnje pamćenja i nestabilnost pri hodu, a što su vještaci ocijenili sa 10% trajnih posljedica tužiteljice. Naime, tuženik tvrdi da iz dostavljenog dijela zdravstvenog kartona tužiteljice proizlazi da je tužiteljica i prije predmetnog štetnog događaja imala probleme sa nesanicom, glavoboljom i stabilnošću, da joj je već 2011. dijagnosticiran neuropatski poremećaj, a potom i depresija uslijed čega je tužiteljica imala probleme sa spavanjem, a u konačnici posljedice ozljede glave nisu objektivizirane. Također tuženik predlaže da se vještaci decidirano očituju je li demencija kod tužiteljica posljedica predmetne traume ili ista može biti posljedica starenja, kao i da se izričito očituju u kojem je dijelu tužiteljici zbog zadobivenih ozljeda u predmetnom štetnom događaju potrebna trajna tuđa pomoć od 1 sat dnevno, a u kojem dijelu zbog pridruženih bolesti i životne dobi tužiteljice.

22. Nakon što su medicinski vještaci izradili svoj nalaz i mišljenje od 11.01.2022. godine te prijedloga tuženika da se u spis dostavi cjelokupni zdravstveni karton tužiteljice, tužiteljica je sukladno rješenju ovog suda od 01.03.2022., u sudski spis dostavila presliku dijela svog zdravstvenog kartona za razdoblje prije 25.02.2002., tj. sve od 1969. godine do 25.2.2002.godine.

23. Nakon što su izvršili uvid u dio zdravstvenog kartona tužiteljice za razdoblje prije 25.02.2002., tj. sve od 1969. godine medicinski vještaci su se pisano očitovali te su, utvrdili kako u cijelosti ostaju kod svog prethodno danog pisanog nalaza i mišljenja od 11.01.2022. jer nastavna dokumentacija tj. spomenuti dio zdravstvenog kartona tužiteljice na sadrži podatke koji bi utjecali na njihov nalaz i mišljenje od 11.01.2022. godine time da je vještak dr. Šebečić isto naveo u svom dopunskom nalazu i mišljenju od 31.05.2022., a vještak dr. Miškov u svom dopunskom nalazu i mišljenju od 13.06.2022, a svaki od vještaka je prethodno, u svom dopunskom nalazu i mišljenju, iz djela zdravstvenog kartona za razdoblje od 1969. do 25.2.2002.godine izdvojio 3 dijagnoze: Psychoneurosis depressiva iz 1972, Myalgia dorsi iz 1974. i Lumbago, Neurosis iz 1992, a koje dijagnoze nisu utjecale na promjenu vještačkog nalaza i mišljenja od 11.01.2022.

24. Tužiteljica nije imala primjedbi na dopunski nalazi i mišljenje medicinskog vještaka dr. Šebečića od 31.05.2022. niti na dopunski nalaz i mišljenje dr. Miškov od 13.06.2022., dok je tuženik istima prigovorio navodeći kako su medicinski vještaci u svojim dopunskim nalazima i mišljenjima izdvojili 3 dijagnoze iz novo priloženog dijela zdravstvenog kartona tužiteljice (koji nije bio dostavljen u spis prilikom izrade pisanog nalaza i mišljenja od 11.01.2022.) pri čemu nisu decidirano naveli iz kojeg razloga su izdvojili upravo te dijagnoze, radi čega su u navedenom dijelu dopunski nalazi i mišljenja vještaka dr. Šebečića i dr. Miškov nepotpuni. Također tuženik je naveo kako se u svojim dopunskim nalazima i mišljenjima vještaci nisu očitovali na prigovore koje je tuženik istaknuo na njihov osnovni pisani nalaz i mišljenje od 11.01.2022., radi čega je tuženik ustrajao kod svih prigovora koje je iznio na taj vještački nalaz i mišljenje te je predložio da se med. vještaci pozovu na ročište kako bi se usmeno očitovali na sve prigovore tuženika.

25. U svom usmenom očitovanju na ročištu za glavnu raspravu održanom 06.02.2023. medicinski vještaci dr. Miškov i dr. Šebečić očitovali su se na prigovore tuženika.

26. Vještak dr. Šebečić (kirurg, traumatolog i ortoped) je vezano uz prigovor tuženika na ocjenu umanjenja životne aktivnosti od 15% zbog prijeloma lijeve crijevne kosti, objasnio da je tužiteljica zadobila višeiverni prijelom lijeve crijevne kosti i da je došlo do razdora mišića lijeve glutealne regije, radi čega su kod tužiteljice zaostali kronični bolovi na lijevoj strani zdjelice, izražena je hipotrofija mišića zdjelice i noge te se zbog svega toga tužiteljica otežano kreće, pri hodu koristi jednu štaku te je zbog slabe pokretljivosti smještena u starački dom. Prije predmetnog štetnog događaja, tužiteljica se bez obzira na svoje godine, normalno kretala, što proizlazi iz izjave tužiteljice i uvida u njezin zdravstveni karton. Uzevši sve navedeno u obzir, vještak dr. Šebečić smatra da je ocjena umanjenja životne aktivnosti tužiteljice od 15% koja se odnosi na sve prethodno opisane posljedice adekvatna. Vještak dr. Šebečić je naglasio da bi u slučaju da je tužiteljica imala samo prijelom crijevne kosti bez razdora mišića te bez utjecaja na kretanje, trajne posljedice iznosile 5%, dok ostale opisane posljedice pridonose s 10%. Na pitanje tuženika da li se mogu razlučiti trajne posljedice samog prijeloma crijevne kosti od ostalih trajnih posljedica, vještak dr. Šebečić je obrazložio da je ocjena donijeta na temelju ukupnih zaostalih trajnih posljedica prijeloma crijevne kosti i razdora mišića glutealne regije i zbog toga otežanog hodanja.

27. Vještak dr. Miškov (neurolog) je obzirom na prigovor tuženika da je kod tužiteljice već 2011. godine dijagnosticiran neuropatski poremećaj, a što bi bilo razvidno iz liječničkog kartona tužiteljice, na ročištu za glavnu raspravu održanom 06.02.2023. ponovno izvršila uvid u zdravstveni karton tužiteljice za 2011. godinu te je istaknula da je iz istog razvidno (list 174 spisa) da je 8.8.2011. godine upisana dijagnoza neurotski poremećaj i propisan Lorsilan, dok nije postavljena dijagnoza neuropatije niti demencije. Pojasnila je da je u nalazu vještaka opisano da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila ozljedu mozga odnosno da je uslijed traume došlo do krvarenja ispod paučinaste moždane ovojnice. Iste dijagnoze potvrđene su dijagnostičkom obradom. Kao posljedica istog javljaju se glavobolje, zanašanje pri hodu te smetnje pamćenja i nesanica. Nigdje se u vještačkom nalazu i mišljenju ne opisuje da je kod tužiteljice nastupila demencija, niti je u medicinskoj dokumentaciji i zdravstvenom kartonu tužiteljice zapaženo da se opisuje demencija prije ili poslije predmetnog štetnog događaja, a niti je u vještačkom nalazu i mišljenju cijenjena demencija odnosno neurotski poremećaj. U vještačkom nalazu i mišljenju dana je ocjena trajnih posljedica kao posljedica teže ozljede glave koja se manifestira izraženim glavoboljama, posebice smetnjama pamćenja, ali ne i demencijom jer smetnje pamćenja mogu biti različitog stupnja. Da se radi o demenciji, trajne posljedice s neurološkog aspekta bi bile znatno veće od ocijenjenih 10%. Vezano uz prigovor tuženika da je iz zdravstvenog kartona tužiteljice vidljivo da je tužiteljica i prije predmetnog štetnog događaja imala probleme sa stabilnošću, nesanicom i glavoboljom, vještak dr. Miškov je objasnila da kod tužiteljice prije predmetnog štetnog događaja nisu dijagnosticirane smetnje ravnoteže, a u sklopu neurotskog sindroma opisane su povremene nesanice i uznemirenost, dok nije zapazila da bi bila opisana glavobolja kao posebni izraženiji sindrom. Nakon predmetnog ozljeđivanja, javile su se izražene česte glavobolje, nestabilnost pri hodu i smetnje pamćenja koje tužiteljica ranije nije imala, a niti postoje podatci o demenciji. Nadalje, vještak dr. Miškov je ponovila da je kod tužiteljice već 2011. godine dijagnosticiran neurotski sindrom, a 2017. godine ponovno se opisuju neurotski simptomi u vidu anksiozno depresivnog poremećaja. Propisana je terapija Helexom - vrlo blagim antidepresivom odnosno anksiolitikom što govori u prilog da se radi o vrlo blagom poremećaju. Naglasila je da ta dijagnoza nema utjecaja na trajne posljedice s naslova ozljede mozga koju je tužiteljica zadobila u predmetnom štetnom događaju. Također, vještak dr. Miškov navela je da opisani padovi tužiteljice u zdravstvenom kartonu 19.5.2015. i 14.11.2014. godine ne govore da se radi o padovima kao posljedici nekog neurološkog poremećaja, već govore da se radilo o spontanom padu. Čak se 19.5.2015. godine u zdravstvenom kartonu navodi "zapela i udarila glavom", a niti je u oba ta slučaja tužiteljica slana na neku dijagnostičku obradu radi sumnje na neku bolest ili poremećaj koji bi mogli dovesti do padova. Na upit pun. tuženika u kojim su točno medicinskim nalazima objektivizirane tegobe: izražena glavobolja, nesanica, smetnje pamćenja, nestabilnost pri hodu, vještak dr. Miškov je obrazložila da je nestabilnost pri hodu verificirana kliničkim pregledom od strane vještaka, dok za glavobolju ne postoje objektivni pokazatelji stupnja glavobolje i pojave glavobolje, kao što niti za uobičajenu nesanicu ne postoje objektivni pokazatelji (osim specijalnih ispitivanja poremećaja spavanja, ali kod tužiteljice nije postojala indikacija za upućivanje na takvu pretragu). Vezano uz glavobolju, nesanicu i smetnje pamćenja vještak dr. Miškov je naglasila kako je navedene tegobe tužiteljica iskazala vještacima pri pregledu, a takve su tegobe specifične za ozljedu mozga kakvu je tužiteljica zadobila u predmetnom štetnom događaju i iste su cijenjene minimalno odnosno da su kognitivne smetnje verificirane psihologijskim testiranjem, trajne posljedice s naslova ozljede glave bi zasigurno bile cijenjene većim stupnjem od 10%.

28. Nadalje medicinski vještaci dr. Miškov i dr. Šebečić izričito su istaknuli kako se njihova ocjena smanjenja životnih aktivnosti tužiteljice od 26% odnosi samo na posljedice predmetnog ozljeđivanja, u koju ocjenu nisu uključene ranije bolesti tužiteljice. Pojasnili su, također, kako se zdravstveno stanje tužiteljice stabiliziralo 2 mjeseca iza otpusta s rehabilitacije, s koje je otpuštena 5.12.2019. godine, što znači da je stabilizacija zdravstvenog stanja tužiteljice nastupila 5.2.2020. godine. Dalje su, vještaci suglasno objasnili da je trajna tuđa pomoć koja je potrebna tužiteljici kao posljedica predmetnog ozljeđivanja ocijenjena u trajanju od 1 sat dnevno zbog otežanog kretanja odnosno potrebe za obavljanjem težih kućnih poslova, za nabavku hrane odnosno odlaske u trgovinu, tržnicu i slično, kao i da je trajna tuđa pomoć tužiteljici potrebna od 5.5.2020. godine, što je 5 mjeseci nakon završene rehabilitacije koja je završena 5.12.2019. godine Naglasili su i da je zbog dobi tužiteljice i pridruženih bolesti, tužiteljici neophodna trajna tuđa pomoć u većem opsegu od 1 sat dnevno, ali to nije posljedica ozljeda iz predmetnog štetnog događaja. Orijentacijski, tužiteljici je ukupno potrebna trajna tuđa pomoć od 3-4 sata dnevno za održavanje osobne higijene, za pospremanje, za pripremu hrane i slične poslove te za teže kućanske poslove, nabavku hrane odnosno odlaske u trgovinu, tržnicu i slično, a od te ukupne trajne tuđe pomoći 1 sat dnevno otpada na posljedice predmetnog ozljeđivanja. Na pitanje tuženika na koji način su objedinjene trajne posljedice odnosno da li je korištena Baltazarova metoda, vještaci su odgovorili da nisu koristili Baltazarovu metodu već su koristili, zbog jednostavnijeg izračuna, formulu koja se koristi u objedinjavanju trajnih posljedica kod višestrukih teških tjelesnih ozljeda, a koja formula glasi da se najteža posljedica uzima 1/1, sljedeća najveća 3/4, naredna 1/2, sljedeća i ostale 1/4. U konkretnom slučaju, prema toj formuli ukupno smanjenje životnih aktivnosti tužiteljice iznosilo bi 25%, ali medicinski vještaci, prema pravilima struke, mogu korigirati tako dobivenu ocjenu i prema više i prema niže. Obzirom da u svom vještačenju nisu koristili Baltazarovu metodu jer ta metoda nije obvezna u medicinskim vještačenjima, vještaci nisu mogli izraziti izračun smanjenja životnih aktivnosti tužiteljice prema toj metodi te su naveli kako smatraju da tuženik nema pravo vještacima određivati metodologiju vještačenja. Vezano uz opravdanost troškova liječenja, vještaci su naveli kako su priznali kao opravdane za liječenje posljedica predmetnog ozljeđivanja: lijek protiv zgrušavanja krvi Xarelto te Ensure Plus i Ensure Advance Sorto, što su lijekovi potrebni za oporavak mišića. Od lijekova protiv bolova koji su opravdani tužiteljica je koristila Lupocet, Brufen i Lioton gel. Također, lijek Sanval je lijek koji se uzima kod nesanice te obzirom da su se kod tužiteljice kao posljedica ozljede mozga u predmetnom štetnom događaju javile češće nesanice, vještaci i taj lijek smatraju medicinski opravdanim, dok je za detaljniju analizu korištenih lijekova potrebno provesti vještačenje po vještaku internisti - farmakologu.

29. Tužiteljica je prihvatila usmeno očitovanje vještaka dr. Šebečića i dr. Miškov od 06.02.2023. godine u cijelosti, pa tako i u vezi lijekova potrebnih za liječenje tužiteljice te je stoga odustala od dokaznog prijedloga za provođenjem medicinskog vještačenja po vještaku internistu na okolnost opravdanosti troškova lijekova koje je tužiteljica koristila u liječenju ozljeda i tegoba proizašlih iz ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju.

30. Tuženik je i nakon usmenog očitovanja medicinskih vještaka od 06.02.2023. godine, ostao kod prigovora na nalazu i mišljenje medicinskih vještaka dr. Šebečića i dr. Miškov. Osobito prigovara nalazu i mišljenju vještaka dr. Miškov obzirom da je vještakinja cijenila tegobe prema subjektivnom kazivanju tužiteljice, koje su iskazane na kliničkom pregledu vještaka 2,5 godine nakon ozljeđivanja, time da tegobe tijekom navedenog razdoblja nisu liječene niti su iste u medicinskoj dokumentaciji objektivizirane. Također, tuženik je istaknuo kako nije nametao vještacima metodologiju izrade nalaza i mišljenja, već je samo tražio da se vještaci očituju o ocjeni smanjenja životnih aktivnosti temeljem Baltazarove metode, koja metoda je službeno prihvaćena na području Europske unije te se ista koristi kako bi oštećenici sa bitno sličnim posljedicama bili jednaki pred zakonom u vidu dosude pravične novčane naknade. Slijedom navedenog, tuženik je predložio da se provede novo medicinsko vještačenje po vještaku kirurgu i neurologu, na trošak i rizik tuženika.

31. Sud u cijelosti prihvaća pisani nalaz i mišljenje medicinskih vještaka dr. Šebečića i dr. Miškov od 11.01.2022. jer je isti izrađen savjesno, objektivno, u skladu s pravilima medicinske znanosti i vještine, na temelju pregleda tužiteljice po vještacima, uvida u medicinsku dokumentaciju tužiteljice koja prileži spisu te zdravstveni karton tužiteljice za razdoblje od 25. veljače 2002. do 07.09.2021. godine, a nakon uvida u preostali dio zdravstvenog kartona tužiteljice za razdoblje od 1969. godine do 25.veljače 2022. godine, nije bilo promjena u ocjenama trajanja i intenziteta fizičkih bolova i straha, stupnju smanjenja životne aktivnosti, stupnju naruženja te opsegu tuđe pomoći tijekom liječenja, kao niti u pogledu potrebe za trajnom tuđom pomoći, danim u pisanom nalazu i mišljenju medicinskih vještaka od 11.01.2022. godine, kako to proizlazi iz dopunskog nalaza i mišljenja dr. Šebečića od 31.05.2022. te dopunskog nalaza i mišljenja dr. Miškov od 13.06.2022.

32. Dakle, stav je ovog suda da su brižljivo analizirajući medicinsku dokumentaciju tužiteljice i njezin zdravstveni karton te na temelju pregleda tužiteljice, koji daje cjelovitu sliku zdravstvenog stanja tužiteljice nakon predmetnog štetnog događaja, vještaci utvrdili koje posljedice u zdravstvenom stanju tužiteljice su u uzročnoj vezi sa ozljeđivanjem u predmetnom štetnom događaju te su te posljedice razgraničili od posljedica u zdravstvenom stanju koje proizlaze iz životne dobi tužiteljice i pridruženih bolesti koje nisu u uzročnoj vezi sa predmetnim štetnim događajem te su svoje vještačke ocijene dali isključivo u odnosu na posljedice ozljeđivanja tužiteljice u predmetnom štetnom događaju.

33. Uz navedeno, sud ističe kako su medicinski vještaci svojim usmenim očitovanjem na glavnoj raspravi održanoj 06.02.2023. godine detaljno, jasno i stručno odgovorili na sve prigovore tuženika i obrazložili svoj pisani nalaz i mišljenje. Vještaci su, između ostalog, jasno obrazložili da su za objedinjavanje trajnih posljedica koje tužiteljica trpi uslijed ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju koristili formulu koja glasi da se najteža posljedica uzima 1/1, sljedeća najveća 3/4, naredna 1/2, sljedeća i ostale ¼, a prema kojoj bi formuli ukupno smanjenje životnih aktivnosti tužiteljice iznosilo 25%, time da su naglasili da kao medicinski vještaci, prema pravilima struke, mogu korigirati tako dobivenu ocjenu i prema više i prema niže, a u konkretnom slučaju korigirali su je na 26%, a ovaj sud smatra da takva minimalna korekcija na više odgovara stvarnom smanjenju životne aktivnosti tužiteljice uzimajući u obzir težinu ozljeda zadobivenih u predmetnom štetnom događaju i posljedice koje tužiteljica trpi uslijed tih ozljeda. Ovaj sud smatra da su medicinski vještaci predmet vještačenja brižljivo razmotrili, da su svoj nalaz i mišljenje izradili na temelju pravila medicinske znanosti i struke, da su razumljivo obrazložili prema kojoj metodi su utvrdili stupanj smanjenja životne aktivnosti tužiteljice te je stav ovog suda, obzirom da zakonski nije određeno koju metodologiju vještačenja vještaci trebaju primijeniti, da vještaci u konkretnom predmetu nisu bili dužni izraziti smanjenje životne aktivnosti tužiteljice prema Baltazarovoj metodi, kako je to prigovarao tuženik, pri čemu sud ističe kako smatra da su vještaci pravilno svoje ocjene donijeli prema zdravstvenom stanju tužiteljice, kao konkretnog oštećenika iz predmetnog štetnog događaja. Također, u odnosu na prigovor tuženika kako je vještak dr. Miškov trajne posljedice i to: izražene česte glavobolje, nesanicu, nestabilnost pri hodu i smetnje pamćenja, ocijenila samo na temelju subjektivnog kazivanja tužiteljice, a da te posljedice nisu medicinski objektivizirane, sud ističe kako je vještak dr. Miškov u svom usmenom očitovanju na prigovore tuženika, izričito iskazala da je nestabilnost pri hodu verificirana kliničkim pregledom tužiteljice od strane vještaka, dok za glavobolju ne postoje objektivni pokazatelji stupnja glavobolje i pojave glavobolje, kao što niti za uobičajenu nesanicu ne postoje objektivni pokazatelji (osim specijalnih ispitivanja poremećaja spavanja, time da kod tužiteljice nije postojala indikacija za upućivanje na takvu pretragu). Vezano uz glavobolju, nesanicu i smetnje pamćenja koje je tužiteljica iskazala vještacima pri pregledu, vještak dr. Miškov je, također, naglasila kako su takve tegobe specifične za ozljedu mozga kakvu je tužiteljica zadobila u predmetnom štetnom događaju, kao i da su iste cijenjene minimalno, odnosno da su kognitivne smetnje verificirane psihologijskim testiranjem, trajne posljedice s naslova ozljede glave bi zasigurno bile cijenjene većim stupnjem od 10%.

34. Slijedom svega prethodno navedenog, ovaj sud nije našao nejasnoća, nedostataka niti proturječnosti u nalazu i mišljenju medicinskih vještaka dr. Šebečića i dr. Miškov, niti je tuženik svojim prigovorima doveo u sumnju pravilnost vještačkog mišljenja pa stoga sud smatra da nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 261. st. 2. i 3. ZPP-a, radi čega je odbio dokazni prijedlog tuženika za provođenjem novog medicinskog vještačenja.

35. Tužiteljica je iskazala da je prije predmetnog štetnog događaja bila dobro pokretna i mogla sama obavljati sve kućanske poslove, a isto tako, sama je obrađivala i vrt. Za zalijevanje vrta nosila je kante vode od 20 litara u svakoj ruci, bez ikakvih problema. Ponekad bi imala nesanice, ali to nije bilo često. Glavobolje je, također, rijetko imala prije predmetnog štetnog događaja, a za hodanje joj nije bilo potrebno nikakvo pomagalo. Do 2015. godine samostalno se brinula o svom suprugu koji je bolovao od raka grla. 2015. godine on je umro i nakon toga ostala je živjeti sama i nije joj trebala ničija pomoć niti za obavljanje higijene, a isto tako niti za bilo kakav kućanski posao ili posao u vrtu. Također, sama je odlazila u trgovinu koja je od njene kuće udaljena oko 1,5-2 km, a nalazi se u susjednom selu Slivnica.

36. Opisujući svoje tegobe nakon predmetnog ozljeđivanja, tužiteljica je iskazala da nakon ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju, osjeća bolove u kralježnici, križima, u zdjelici i nogama. Vrlo teško hoda, ne može se kretati bez pomoći jedne štake, a ponekad čak koristi dvije, kad osjeća jače bolove. Isto tako, zbog bolova ne može spavati tako da sada koristi tablete Praxiten za spavanje, ali joj ni one puno ne pomažu. Za bolove koristi Brufen tablete od 400 mg. Sve lijekove joj ordinira domski liječnik. Isto tako nakon ozljeđivanja osjeća vrlo česte glavobolje i to najčešće u području gdje joj je glava bila razbijena, a osobito kod promjene vremena. Isto tako, često ima ružne snove, a ponekad nešto i zaboravi.

37. Također, tužiteljica je iskazala da je nakon predmetnog štetnog događaja bila u bolnici 10-tak dana, a kasnije je bila i na stacionarnoj fizikalnoj terapiji u Biogradu na Moru 21 dan. Nakon što je otpuštena iz bolnice, nije se mogla vratiti kući jer živi sama, a sin joj živi u [adresa] tako da je odmah iz bolnice išla u privatni starački dom Sveta Marta u Poljicama u Zadarskoj županiji. Nije mogla dobiti državni dom jer se za takav dom jako dugo čeka, a ranije nije bila prijavljena za dom. U tom domu je mjesečna cijena smještaja bila 5.000,00 kn. Nakon tog doma otišla je u starački dom u Otočcu, to je dom Ličko- senjske županije, ali se smještaj, također, plaća i mjesečna cijena je oko 4.000,00 kn plus trošak tableta. U privatnom domu u kojem se prvo nalazila trebala joj je pomoć za ustati iz kreveta, za otići na WC i okupati se, a u drugom domu u kojem se sada nalazi, uz pomoć jedne štake sama ide na WC, osim kad osjeća jake bolove pa onda traži pomoć osoblja doma. Inače joj osoblje doma redovito pomaže u kupanju i rezanju noktiju. Preko noći joj stavljaju pelenu jer je po noći mračno i to je predostrožnost da ako sama ide na WC, da ne bi pala. U oba doma osoblje posprema sobe i priprema hranu. Da mora sama pospremati sobu, to ne bi mogla jer je teško pokretna, a i ima i bolove u zdjelici i kralježnici te kad bi obavljala takve poslove, mogla bi pasti je osjeća nesigurnost u nogama. Zbog te nesigurnosti u nogama gubi ravnotežu tako da nikada iz doma ne izlazi sama već sama polako hoda jednom dnevno hodnikom koji je dugačak oko 80 m od sobe do kraja hodnika i nazad. Nakon ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju ne može sama živjeti jer zbog posljedica koje je opisala više samostalno ne može obavljati nikakve kućanske poslove, ne može se sama otuširati i okupati, ne može više samostalno otići u dućan, niti može raditi u vrtu. Ne prima naknadu za tuđu pomoć niti bilo kakvu socijalnu pomoć. Mirovina joj iznosi 1.500,00 kn mjesečno, a ostatak do cijene smještaja doma plaća joj sin.

38. Zaključno tužiteljica je iskazala da u području gluteusa ima udubljenje, koje joj smeta prilikom tuširanja hladnom vodom, a još više vrućom vodom. Zbog ožiljka na lijevom dijelu gluteusa i udubljenja u gluteusu, neugodno joj je kad ju djelatnici doma kupaju i tuširaju jer oni vide sve te ožiljke.

39. Punomoćnici stranaka su na ročištu održanom 6. veljače 2023. godine učinili nespornim da kod tužiteljice, kao posljedica ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju, postoji naruženje srednjeg stupnja i to onako kako su ga opisali medicinski vještaci u svom pisanom nalazu i mišljenju te su se suglasili da ovaj sud cijeni naruženje srednjeg stupnja koje postoji kod tužiteljice na način kako su ga opisali medicinski vještaci bez potrebe da sud izvrši neposredni uvid u naruženje, tj. ožiljke tužiteljice, pri čemu sud ističe kako je neposrednim opažanjem utvrdio da tužiteljica dok hoda sudnicom, hoda vrlo polagano te uz pomoć jedne dolakatne štake.

40. Iskaz tužiteljice ovaj sud je prihvatio kao istinit i vjerodostojan obzirom da je tužiteljica iskazivala sigurno i uvjerljivo te obzirom da je u pogledu posljedica predmetnog ozljeđivanja, kao i u pogledu tuđe pomoći koja joj je bila potrebna tijekom liječenja te potrebe za trajnom tuđom pomoći njezin iskaz u bitnim činjenicama sukladan provedenom medicinskom vještačenju.

41. Slijedom navedenog, na temelju nalaza i mišljenja medicinskih vještaka i iskaza tužiteljice, ovaj sud je utvrdio da je zadobivenim ozljedama iz predmetnog štetnog događaja (razderotna rana glave u području čeono-tjemenog dijela lijeve strane glave, krvarenje ispod moždanih ovojnica, prijelom drugog prsnog kralješka, višeiverni prijelom lijeve crijevne kosti, razderotna rana u području lijeve stražnjice uz razdor glutealnog mišića) povrijeđeno pravo osobnosti tužiteljice na tjelesno i duševno zdravlje čime je nastala neimovinska šteta u smislu odredbe čl. 19. st. 2. u vezi s čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje ZOO). Naime, u smislu odredbe čl. 19. ZOO-a pravo osobnosti svake osobe je pravo na zdravlje, a do povrede tog prava dolazi kada je osoba bez svoje krivnje hospitalizirana te nakon hospitalizacije obvezna odlaziti u zdravstvene ustanove i liječiti se, a što se u konkretnom slučaju desilo tužiteljici, uslijed ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju.

42. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti, kao što su ovdje na tjelesno i duševno zdravlje, za tako međusobno povezane oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. Sud je zato raspravljao i utvrđivao činjenice koje su navedene u tužbi: fizičke bolove, strah, duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti i duševne boli zbog naruženja. One su u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO-a kriteriji (mjerila), odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.

43. Cijeneći intenzitet i trajanje fizičkih boli, duljinu liječenja, činjenicu da je zbog ozljeda koje je zadobila u predmetnom štetnom događaju, tužiteljica bila hospitalizirana u Općoj bolnici Zadar od 20. do 29.07.2019. godine gdje joj je vrat imobiliziran Schantzovim ovratnikom te je dva puta podvrgnuta CT-u mozga, da je iz bolnice otpuštena uz uputu da rasterećuje lijevu nogu hodalicom, da je nakon otpusta iz bolnice tužiteljica liječena po traumatologu, neurokirurgu i psihijatru, da je višekratno primana radi obrade i liječenja u Općoj bolnici Zadar, na Centru za hitni prijem, da je provodila stacionarnu fizikalnu terapiju u Specijalnoj bolnici za ortopediju u Biogradu na Moru od 14.11. do 5.12.2019. godine, da je nakon hodalice pri hodu koristila štake te da i danas hoda uz pomoć štake, a što su sve neugodnosti pri liječenju, cijeneći intenzitet i trajanje straha, uzimajući u obzir situaciju iz koje je strah potekao (tužiteljica je stradala kao pješak hodajući po zemljanoj površini uz cestu te je od udarca automobila bila odbačena na kamenu površinu, na dubini 2,50 metara ispod površine kolnika kako to proizlazi iz policijskog zapisnika o očevidu od 27.8.2029.godine), činjenicu da je tužiteljica trpjela strah radi ozljeda koje je zadobila u predmetnom štetnom događaju i brige za ishod liječenja, činjenicu da je tužiteljici zbog predmetnog ozljeđivanja trajno smanjena životna aktivnost u opsegu od ukupno 26% te da se to trajno smanjenje životnih aktivnosti tužiteljice ogleda: u hipotrofiji mišića nogu radi čega se tužiteljica otežano kreće i ima povremene bolove na mjestu prijeloma zdjelice, defektu u mišiću koji je nastao na mjestu razdora glutealnog mišića, kroničnim bolovima u kralježnici uz umanjenje pokretljivosti u manjem stupnju te izraženim glavoboljama, nesanici, smetnjama pamćenja i nestabilnosti pri hodu, činjenicu da je tužiteljica u trenutku štetnog događaja imala nepunih 76 godina, a da danas ima nepune 82 godine, činjenicu da će uslijed smanjenja životnih aktivnosti koje je posljedica ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju morati ulagati pojačane napore u svom svakodnevnom životu, cijeneći činjenicu da kod tužiteljice postoji naruženje srednjeg stupnja, koje se ogleda u otežanom hodu sa štakom koji je uvijek vidljiv trećima te u nepravilnom ožiljku na lijevoj stražnjici i udubljenju u glutealnom mišiću, koji je vidljiv trećima (djelatnicima Doma za starije i nemoćne Ličko-senjske županije u kojem je tužiteljica smještena, prilikom obavljanja higijene), kao i činjenicu da je tužiteljici neugodno zbog opisanog naruženja, kako to proizlazi iz njenog iskaza, ovaj sud smatra primjerenom novčanom naknadom na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje (po kriterijima pretrpljenih fizičkih boli, pretrpljenog straha, pretrpljenih duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti i pretrpljenih duševnih boli zbog naruženja) iznos od 13.800,00 EUR. Međutim, kako je među strankama nesporno da je tuženik u tijeku ovog postupka na ime neimovinske štete tužiteljici isplatio iznos od 3.185,34 EUR to ovaj sud ovom presudom tužiteljici na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti za tjelesno i duševno zdravlje dosuđuje daljnji iznos od 10.614,60 EUR. Pri tome sud ističe da je pri odmjeravanju pravične novčane naknade za neimovinsku štetu sud vodio računa i o promjeni (povećanju) orijentacijskih kriterija i iznosa za utvrđivanje visine neimovinske štete koji su usvojeni na II. sjednici građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 05.03.2020. i 15.06.2020. godine, a koji izmijenjeni kriteriji se primjenjuju od dana prihvaćanja tj.

15.06.2020. godine, na svim stupnjevima sudovanja.

44. Tužiteljica je zatražila i naknadu imovinske štete za tuđu pomoć koja joj je bila potrebna tijekom liječenja, rentu s osnove tuđe pomoć, kao i naknadu imovinske štete za troškove liječenja i za uništenu odjeću, obuću, kolica i izgubljeni zlatni lančić.

45. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je prije predmetnog štetnog događaja živjela sama u kući, da uslijed ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju osjeća bolove u kralježnici, križima, u zdjelici i nogama, da vrlo teško hoda te da se ne može kretati bez pomoći jedne štake, da zbog nesigurnosti u nogama gubi i ravnotežu, kao i da radi opisanih posljedica, nakon predmetnog štetnog događaja ne može živjeti sama u kući, već živi u staračkom domu, jer više samostalno ne može obavljati nikakve kućanske poslove, ne može se sama otuširati i okupati, ne može više samostalno otići u dućan, niti može raditi u vrtu, a što je sve samostalno mogla prije ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju. Također, iz iskaza tužiteljice proizlazi da zbog nesigurnosti u nogama i gubitka ravnoteže nikada sama ne izlazi iz staračkog doma, kao i da joj je nakon otpusta iz bolnice, u staračkom domu bila potrebna tuđa pomoć čak i za ustajanje iz kreveta i odlazak na WC. Sud ističe, kako prihvaća ovakav iskaz tužiteljice kao istinit i vjerodostojan jer je suglasan s provedenim medicinskim vještačenjem, koje je ovaj sud u cijelosti prihvatio (kako je prethodno obrazloženo), a na temelju kojeg je utvrđeno da je od predmetnog štetnog događaja do 05.05.2020. godine tj. tijekom trajanja liječenja tužiteljice (izuzev perioda kad je tužiteljica bila hospitalizirana te na stacionarnoj rehabilitaciji), zbog posljedica ozljeđivanja tužiteljice u predmetnom štetnom događaju (koje posljedice su opisane u pisanom nalazu i mišljenju medicinskih vještaka i obrazložene njihovim usmenim očitovanjem na raspravi održanoj 06.02.2023.godine, a što je prethodno navedeno i u obrazloženju ove presude), tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć kod obavljanja osobne higijene, za obavljanje težih kućanskih poslova, za nabavku i pripremu hrane, za vođenje na kontrolne preglede i sl.

46. Pri tome sud ističe kako je tužiteljica od štetnog događaja koji se dogodio 20.07.2019. godine do 29.07.2019. godine bila hospitalizirana u Općoj bolnici Zadar, što proizlazi iz otpusnog pisma na listu 31 spisa te provedenog medicinskog vještačenja, u kojem periodu je svu potrebnu tuđu pomoć i njegu dobivala od bolničkog osoblja. Također, tužiteljica je boravila na stacionarnoj rehabilitaciji u Specijalnoj bolnici za ortopediju Biograd na Moru od 14.11.2019. do 05.12.2019. što proizlazi iz otpusnog pisma na listu 60-61 spisa te provedenog medicinskog vještačenja, u kojem periodu je, također, svu potrebnu tuđu pomoć i njegu dobivala od bolničkog osoblja. Dakle, sukladno provedenom medicinskom vještačenju, proizlazi da je tužiteljici, od dana otpuštanja iz bolnice tj. od 29.7.2019. godine do 05.05.2020. godine bila potrebna tuđa pomoć u slijedećem opsegu:

-6 sati dnevno kroz 6 tjedna (6 sati x 42 dana) =252 sata (period od 29.7.2019. do 08.09.2019.),

- 4 sata dnevno kroz 6 tjedna (4 sata x 42 dana)=168 sati (period od 09.09.2019.do 20.10.2019.),

- 3 sata dnevno sve do primitka na rehabilitaciju u Biograd na Moru dana 14.11.2019. (period od 21.10.2019. do 13.11.2019. tj. 24 dana ) 3 sata x 24 dana = 72 sata,

-3 sata dnevno kroz 2 mjeseca (3 sata x 60 dana)= 180 sati (period od otpusta sa rehabilitacije 5.12.2019. do 05.02.2020.godine),

-2 sata dnevno kroz 3 mjeseca (2 sata x 90 dana)=180 sati (period od 5.02.2020. do 04.05.2020.), što ukupno iznosi 852 sata tuđe pomoći tijekom liječenja, a od 5.05.2020. pa nadalje tužiteljici je potrebna trajna tuđa pomoć u trajanju od jedan sat dnevno , kao posljedica ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju tj. zbog otežanog kretanja i to za održavanje osobne higijene, pripremu i nabavku hrane, pospremanje, odlazak u trgovinu ili na tržnicu i slično.

47. Na ročištu za glavnu raspravu održanom 27.11.2024. godine punomoćnici stranaka učinili su nespornom cijenu jednog sata tuđe pomoći koja je bila potrebna tužiteljici tijekom liječenja u iznosu od 3,32 EUR, kao i cijenu jednog sata trajne tuđe pomoći i njege u iznosu od 4,00 EUR.

48. Sud, vezano za tuđu pomoć tijekom liječenja, kao i trajnu tuđu pomoć koja je potrebna tužiteljici ističe kako na temelju iskaza tužiteljice, a koji iskaz potvrđuje i Ugovor o pružanju usluga u domu i naknadi za smještaj u Domu za starije i nemoćne osobe Sveta Marta od 28.10.2019. (list 62-65 spisa) te potvrda Doma za starije i nemoćne osobe Ličko- senjske županije, Podružnica Otočac od 26.3.2021.(list 121 spisa), proizlazi da su tužiteljici tuđu pomoć tijekom liječenja pružali djelatnici Doma za starije i nemoćne osobe Sveta Marta, kao i da joj trajnu tuđu pomoć pružaju djelatnici Doma za starije i nemoćne osobe Ličko-senjske županije, Podružnica Otočac u kojem tužiteljica boravi od 12.6.2020. do danas. Međutim, sud ističe kako tužiteljica ne potražuje naknadu štete za tuđu pomoć tijekom liječenja prema cijeni smještaja u Domu za starije i nemoćne osobe Sveta Marta od 5.000,00 kn / 663,61 EUR mjesečno (koliko je iznosila cijena mjesečnog smještaja u taj Dom prema spomenutom Ugovoru od 28.10.2019.), niti potražuje naknadu štete za trajnu tuđu pomoć odnosno rentu za tuđu pomoć prema po tužiteljici iskazanoj cijeni smještaja od 4.000,00 kn / 530,89 EUR (u Domu za starije i nemoćne osobe Ličko- senjske županije, u Otočcu u kojem sada boravi,) već postavlja tužbeni zahtjev za naknadu štete za tuđu pomoć tijekom liječenja prema među strankama nespornoj cijeni jednog sata tuđe pomoći od 3,32 EUR te za rentu za tuđu pomoć prema među strankama nespornoj cijeni jednog sata trajne tuđe pomoći od 4,00 EUR, dakle u nižim mjesečnim iznosima od cijene smještaja u navedenim domovima za starije i nemoćne osobe.

49. Iz nalaza i mišljenja medicinskih vještaka proizlazi da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć tijekom liječenja u ukupnom trajanju od 852 sata. Kada se utvrđenih 852 sata tuđe pomoći tijekom liječenja pomnoži s nespornom cijenom jednog sata tuđe pomoći tijekom liječenja u iznosu od 3,32 EUR, dobiva se iznos od 2.828,64 EUR, koji iznos, na temelju čl. 1095 st. 1 ZOO-a, pripada tužiteljici na ime naknade imovinske štete za tuđu pomoć tijekom liječenja. Međutim, kako je među strankama nesporno da je tuženik u tijeku ovog postupka tužiteljici na ime naknade imovinske štete za tuđu pomoć isplatio iznos od 796,34 EUR, to ovom presudom sud tužiteljici na ime imovinske štete za tuđu pomoć tijekom liječenja dosuđuje daljnji iznos od 2.032,30 EUR.

50. Tužiteljica je iskazala kako se predmetni štetni događaj dogodio kada se vraćala iz trgovine u selu Slivnica. Namirnice koje je kupila u trgovini stavila ju u kolica i ta kolica vukla. Hodala je travnatom površinom uz cestu, a automobil koji ju je udario, udario ju je tako da je pala niz jednu provaliju gdje se nalazi kamenje, žbunje i trnje, tako da je bila sva izgrebana po licu. Bila je u nesvijesti i ne bi preživjela da nisu naišli jedni ljudi koji su vidjeli da je ozlijeđena. Kolica koja je vukla sa sobom u trenutku predmetne nesreće su bila zgnječena. To zna po tome što je njen sin slikao ta kolica i vidjela je, prema toj slici, da su kolica oštećena. Ta kolica joj je poklonila jedna rođakinja, ne zna koliko su bila stara i kolika im je bila cijena, ali su bila jako dobra i jako čvrsta, tako da je u njima čak mogla nositi i plinsku bocu. Na sebi je u trenutku štetnog događaja, imala crnu suknju staru 2 godine od viskoze, koju je kupila u Zadru, ne sjeća se koliko je koštala i nema račun za istu. Također, na sebi je imala crnu košulju od finog materijala, ne zna točno kojeg, koju je kupila u Zadru u isto vrijeme kad i suknju koju je nosila u trenu štetnog događaja, tako da ni za tu košulju nema račun, a ne sjeća se niti koliko je koštala. Na nogama je imala crne kožne sandale, stare godinu dana. Te sandale joj je kupio sin i ne zna koliko su koštale. Odjeća koju je imala na sebi je bila potrgana i uprljana krvlju, a sandale potrgane tako da više tu odjeću i sandale nije mogla nositi. Također, oko vrata je imala lančić od bijelog zlata na kojemu se nalazio privjesak - djetelina. Kako se od udarca automobila strovalila i okretala više puta taj se lančić njoj otrgnuo s vrata i više se nije mogao pronaći.

51. Sud je poklonio vjeru iskazu tužiteljice da ju je udario automobil dok je kao pješak hodala površinom uz cestu, obzirom da takva dinamika predmetne prometne nesreće proizlazi iz izreke presude o kaznenom nalogu Općinskog suda u Zadru, posl. br. Kmp- 32/20-2 od 5.10.2020. godine (list 75 do 78 spisa), u kojoj je, između ostalog, navedeno da je okrivljenik ON kriv što je 20.07.2019. godine, oko 11,20 sati u mjestu Slivnica Donja, upravljajući osobnim vozilom Seat Ibiza, registarske oznake [registarska oznaka], vozeći brzinom od 68 km/h, vozilom skrenuo ulijevo preko središnje pune razdjelne crte i sjevernog kolničkog traka te desnim kotačima vozila prešao izvan kolnika na zemljanu površinu te prednjim lijevim dijelom automobila oborio pješakinju GN (ovdje tužiteljicu), koja se kretala izvan sjeverne strane kolnika po zemljanoj površini, pri čemu je ona zadobila teške tjelesne ozljede.

52. Također, sud vjeruje iskazu tužiteljice da je u trenutku štetnog događaja vukla kolica s namirnicama te da su u predmetnom štetnom događaju ta kolica oštećena obzirom da je u policijskom zapisniku od 27.8.2029.godine (list 5 do 8 spisa), pod točkom IV. i situacijskom planu koji je policija sastavila nakon predmetne prometne nesreće (list 21 do 22 spisa), brojem 3, označen otpali kotač s kolica koje je vukla pješakinja (ovdje tužiteljica), a da su kolica oštećena vidljivo je i iz fotografije na listu 23 spisa (sačinjenoj po policiji nakon predmetne prometne nesreće, a koja fotografija je sastavni dio kaznenog spisa Općinskog suda u Zadru, pol. br. Kmp-32/20) gdje je vidljivo da na kolicima nedostaje jedan kotač, kao i da je metalni okvir kolica savijen.

53. Nadalje sud ističe, kako ostale fotografije koje je sačinila policija, a prileže na listu 24 do 26 spisa prikazuju da teren uz kolnik nije ravan već se spušta, kao i da se radi o terenu prekrivenom kamenjem i žbunjem. Također, u policijskom zapisniku o očevidu, pod točkom IV. navedeno je :"Brojem 2 označen je trag krvi na kamenoj površini gdje je pješak odbačen nakon udara osobnog automobila [registarska oznaka] (A). Isti trag…. nalazio se na dubini 2,50 metara ispod površine kolnika.".

54. Prethodna utvrđenja, smatra ovaj sud potvrđuju istinitost iskaza tužiteljice da je od udarca automobila pala i strovalila se niz provaliju (odnosno teren koji je 2,50 metara dublje od površine kolnika kako je to utvrđeno u policijskom zapisniku o očevidu), gdje se nalazi kamenje i žbunje, pri čemu se okretala više puta. Stav je ovog suda da je životno logično da se u takvoj dinamici pada tužiteljice, uzimajući u obzir teren pun kamenja i žbunja, lančić od bijelog zlata s privjeskom njoj otrgnuo s vrata i više se nije mogao pronaći. Nadalje, uzimajući u obzir opisani teren pun kamenja i žbunja te po policiji utvrđene tragove krvi tužiteljice, kao i činjenicu da su medicinski vještaci u svom nalazu i mišljenju utvrdili da je, između ostalih ozljeda, tužiteljica zadobila i razderotnu ranu glave u području čeono-tjemenog dijela lijeve strane glave te razderotnu ranu u području lijeve stražnjice uz razdor glutealnog mišića, a opće poznata je činjenica da razderotne rane krvare, to je stav ovog suda da su košulja i suknja tužiteljice koje je nosila na sebi u trenutku predmetnog štetnog događaja, bile potrgane i uprljane krvlju, kao i da su se kožne sandale potrgale od okretanja tužiteljice i zapinjanja za kamenje i žbunje. Pri tome sud ističe kako niti tuženik nije prigovarao istinitosti iskaza tužiteljice u cijelosti pa niti u pogledu stvari koje su joj uništene u predmetnom štetnom događaju, a osim toga životno je logično da ne postoje fotografije uništene odjeće i obuće niti tragovi istih na mjestu predmetnog štetnog događaja obzirom da je tužiteljici liječnička pomoć pružena u Općoj bolnici Zadar, kao to proizlazi iz policijskog zapisnika o očevidu i medicinske dokumentacije u spisu, a obzirom na ozbiljnost zadobivenih ozljeda nije za očekivati da tužiteljica i nakon što je otpuštena iz bolnice fotografira uništenu odjeću i obuću već je životno logično da je svaki oštećenik, pa tako i tužiteljica fokusirana na svoje zdravstveno stanje.

55. Kako tužiteljica nema račune za u predmetnom štetnom događaju uništene, a ranije kupljene košulju i suknju niti zna njihovu točnu cijenu koštanja, uzimajući u obzir činjenicu da je tužiteljica u ovom parničnom postupku saslušana na ročištu za glavnu raspravu održanom 06.02.2023. godine, dakle protekom više od 3,5 godine nakon predmetne nesreće pa je uobičajeno da nema račune za suknju i košulju koje je ranije kupila, kao i uzimajući u obzir da je životno logično da tužiteljica nema račune niti zna cijenu koštanja za u predmetnom štetnom događaju uništene kožne sandale i kolica za kupovinu/ namirnice jer je iste dobila na poklon, to ovaj sud, vodeći računa o načelu ekonomičnosti postupka, nije provodio dokaze radi utvrđivanja vrijednosti uništene odjeće, obuće i kolica te rabljenosti istih, već uzimajući u obzir da iz iskaza tužiteljice ne proizlazi da se radi o markiranoj odjeći, obući te kolicima, kao i vodeći računa da navedene stvari u trenutku štetnog događaja nisu bile nove, ovaj sud, uz primjenu čl. 233. ZPP-a, na temelju čl. 1085. st.4. ZPP-a, smatra da tužiteljici za uništenu odjeću, obuću i kolica za kupovinu/namirnice pripada naknada štete u ukupnom iznosu od 130,00 EUR, dok za izgubljeni zlatni lančić s privjeskom, vodeći računa da zlatni nakit vremenom ne gubi na vrijednosti, tužiteljici pripada naknada štete u iznosu od 134,00 EUR (koju visinu je tuženik učinio nespornom na pripremnom ročištu održanom 08.11.2021., a ista proizlazi i iz blagajničke potvrde i potvrde o plaćanju od 31.12.2011.godine na listu 185 spisa), tako da sveukupna naknada štete za sve stvari koje su tužiteljici uništene u predmetnom štetnom događaju (odjeću, obuću, kolica) te izgubljeni zlatni lančić s privjeskom, iznosi 264,00 EUR, dok je ostatak od 27,99 EUR (do zatraženih 291,99 EUR) neosnovan.

56. Slijedom svega prethodno navedenog, u točki I izreke, tužiteljici je dosuđena naknada neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 10.614,66 EUR, naknada imovinske štete za tuđu pomoć tijekom liječenja u iznosu od 2.032,30 EUR te imovinske štete za uništene stvari i izgubljeni lančić u iznosu od 264,00 EUR, što ukupno iznosi 12.910,96 EUR, dok je tužiteljica u točki V izreke odbijena sa iznosom od 1.027,99 EUR kao neosnovanim (do zatraženih 13.938,95 EUR na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, imovinske štete za tuđu pomoć te imovinske štete za uništene stvari i izgubljeni lančić).

57. Uzimajući u obzir nespornu cijenu jednog sata trajne tuđe pomoći u iznosu od 4,00 EUR te potrebu pružanja trajne tuđe pomoći koja je posljedica ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju u trajanju od 1 sat dnevno, ovaj sud na temelju čl. 1095. st. 2. ZOO- a, tužiteljici na ime dospjele rente za tuđu pomoć, u razdoblju od 05.05.2020. do 30.11.2024.godine dosuđuje:

- za mjesece koji imaju 30 dana (travanj, lipanj, rujan, studeni) iznos mjesečne rente od 120,00 EUR (30 dana x 1 sat tuđe pomoći x 4,00 EUR po satu =120,00 EUR),

- za mjesece koji imaju 31 dan (siječanj, ožujak, svibanj, srpanj, kolovoz, listopad i prosinac) iznos mjesečne rente od 124,00 EUR (31 dana x 1 sat tuđe pomoći x 4,00 EUR po satu =124,00 EUR),

- za mjesec veljaču 2021., 2022., i 2023. godine, koji imaju 28 dana, iznos mjesečne rente od 112,00 EUR (28 dana x 1 sat tuđe pomoći x 4,00 EUR po satu =112,00 EUR) te

- za mjesec veljaču 2024 koji ima 29 dana, iznos mjesečne rente od 116,00 EUR (29 dana x 1 sat tuđe pomoći x 4,00 EUR po satu =116,00 EUR), odnosno ukupni iznos od 6.684,00 EUR, sve kao u točki III izreke, a koliko je tužiteljica i zatražila tužbenim zahtjevom.

58. Također, uzimajući u obzir nespornu cijenu jednog sata trajne tuđe pomoći u iznosu od 4,00 EUR te potrebu pružanja trajne tuđe pomoći koja je posljedica ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju u trajanju od 1 sat dnevno, kao i uzimajući u obzir da je tužiteljica postavila zahtjev za rentu za tuđu pomoć od 01.12.2024. godine pa nadalje u mjesečnom iznosu od 120,00 EUR (tj. kao da svaki mjesec ima 30 dana, a što je i prosječan broj dana u mjesecu ako se uzme broj mjeseci koji imaju 31 dan, broj mjeseci koji imaju 30 dana, kao i da mjesec veljača ima 28 odnosno 29 dana) te vodeći računa o čl. 2. st. 1. ZPP-a, ovaj sud, na temelju čl. 1095. st. 2. ZOO-a, u točki IV izreke, tužiteljici dosuđuje rentu za tuđu pomoć počev od 01.12.2024. godine pa nadalje, u mjesečnom iznosu od 120,00 EUR, koliko je tužiteljica i zatražila tužbenim zahtjevom.

59. Ovaj sud na ime troškova liječenja tužiteljici priznaje troškove lijekova koji su bili opravdani za liječenje ozljeda koje je tužiteljica zadobila u predmetnom štetnom događaju, kao i za liječenje tegoba koje su posljedica ozljeda koje je tužiteljica zadobila u predmetnom štetnom događaju, a koja opravdanost troškova lijekova je utvrđena na temelju provedenog medicinskog vještačenja, a radi se o lijeku protiv zgrušavanja krvi Xarelto, lijekovima protiv bolova Lupocet, Brufen i Lioton gel, kao i lijeku protiv nesanice Sanival. Iako su vještaci utvrdili da su opravdani i troškovi lijekova za oporavak mišića Ensure Plus i Ensure Advance Sorto, ovaj sud je uvidom u račune za troškove liječenja koji prileže na listu 98 -118 spisa utvrdio da s osnove kupnje tih lijekova tužiteljica nije imala nikakav trošak, obzirom da je za navedene lijekove iz priloženih računa vidljivo da su isti tužiteljici obračunavani sa iznosom 0,00 kn. Također, sud tužiteljici priznaje i troškove lijekova Octenisept, Vivapore i trošak kompresa, katatera i urinskih vrećica, obzirom da su to troškovi koje je tuženik učninio nespornim u svom podnesku od 8.3.2022. godine, kao i na ročištu za glavnu raspravu održavnom 3.2.2025.

60. Slijedom navedenog ovaj sud tužiteljici priznaje sljedeće troškove lijekova / liječenja:

- trošak lijeka Lioton Gel u iznosu od 59,54 kn / 7,90 EUR prema računu od

8.8.2019. godine (list 99 spisa),

-trošak lijeka Lupocet u iznosu od 26,93 kn / 3,57 EUR prema računu od 5.9.2019. godine (list 100 spisa),

-trošak lijekova Brufen i Xarelto u ukupnom iznosu od 230,15 kn / 30,55 EUR prema računu od 12.9.2019. godine (list 101 spisa),

-trošak katetera i urinske vrećice u ukupnom iznosu od 103,56 kn / 13,74 EUR prema računu od 5.10.2019. (list 102 spisa),

-trošak lijeka Vivapore u iznosu od 34,20 kn / 4,54 EUR prema računu od

27.9.2019. godine (list 103 spisa),

-trošak kompresa i lijeka Octenisept otopine u ukupnom iznosu od 158,08 kn / 20,98 EUR prema računu od 29.10.2019. (list 103 spisa),

-trošak lijekova Brufen i Xarelto u ukupnom iznosu od 230,15 kn / 30,55 EUR prema računu od 28.12.2019. godine (list 104 spisa),

-trošak lijekova Brufen i Xarelto u ukupnom iznosu od 230,15 kn / 30,55 EUR prema računu od 5.2.2020. godine (list 105 spisa),

-trošak lijeka Xarelto u iznosu od 222,53 kn / 29,53 EUR prema računu od 12.6.2020. (list 106 spisa),

-troškove lijekova Brufen i Sanival u ukupnom iznosu od 25,25 kn / 3,35 EUR prema računu od 27.7.2020. (list 106 spisa),

-trošak lijeka Xarelto u iznosu od 222,53 kn / 29,53 EUR prema računu od 5.9.2020. (list 107 spisa),

-trošak lijeka Sanival u iznosu od 10,01 kn / 1,33 EUR prema računu od 22.9.2020. (list 108 spisa),

-trošak lijeka Sanival u iznosu od 10,01 kn / 1,33 EUR prema računu od 30.6.2020. (list 109 spisa),

-trošak lijeka Xarelto u iznosu od 222,53 kn / 29,53 EUR prema računu od 20.7.2020. (list 109 spisa),

-trošak lijeka Xarelto u iznosu od 222,53 kn / 29,53 EUR prema računu od 17.8.2020. (list 111 spisa),

-trošak lijeka Sanival u iznosu od 10,01 kn / 1,33 EUR prema računu od 31.8.2020. (list 111 spisa),

-trošak lijeka Xarelto u iznosu od 222,53 kn / 29,53 EUR prema računu od 09.11.2020. (list 112 spisa),

-trošak lijekova Brufen i Xarelto u ukupnom iznosu od 237,77 kn / 31,56 EUR prema računu od 5.10.2020. godine (list 112 spisa),

-trošak lijeka Sanival u iznosu od 10,01 kn / 1,33 EUR prema računu od 19.10.2020. (list 113 spisa),

-trošak lijeka Xarelto u iznosu od 222,53 kn / 29,53 EUR prema računu od 09.12.2020. (list 113 spisa),

-trošak lijeka Sanival u iznosu od 10,01 kn / 1,33 EUR prema računu od 13.11.2020. (list 113 spisa),

-trošak lijeka Xarelto u iznosu od 222,53 kn / 29,53 EUR prema računu od 30.12.2020. (list 114 spisa),

-troškove lijekova Brufen i Sanival u ukupnom iznosu od 25,25 kn / 3,35 EUR prema računu od15.12.2020. (list 114 spisa)

-trošak lijeka Sanival u iznosu od 10,01 kn / 1,33 EUR prema računu od 15.01.2021. (list 116 spisa),

-trošak lijeka Xarelto u iznosu od 222,53 kn / 29,53 EUR prema računu od 25.01.2021. (list 116 spisa),

-trošak lijeka Sanival u iznosu od 10,01 kn / 1,33 EUR prema računu od

22.02.2021. (list 117 spisa) i

-trošak lijeka Xarelto u iznosu od 222,53 kn / 29,53 EUR prema računu od 01.03.2021. (list 118 spisa),

što ukupno iznosi 455,72 EUR, a koji iznos ovaj sud dosuđuje tužiteljici na temelju čl. 1095. st. 1. ZOO-a, u točki II izreke, dok je dio tužbenog zahtjeva s osnova troškova liječenja u iznosu od 0,14 EUR (do zatraženih 455,86 EUR) neosnovan te je za taj dio tužbenog zahtjeva tužiteljica odbijena, u točki V izreke.

61. Na dosuđeni iznos naknade štete tužiteljica ima pravo na zakonsku zateznu kamatu na temelju čl. 29. st. 1. ZOO-a te na temelju Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, dalje: ZOOP, koji se u ovoj pravnoj stvari primjenjuje na temelju čl. 45. Zakona o izmjenama i dopunama ZOOP-a (NN 155/23).

62. Čl. 12. st. 1. ZOOP-a određeno je da je odgovorni osiguratelj dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu tog zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporni ili utemeljeni odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne.

63. Čl. 12. st. 3. ZOOP-a određeno je da je odgovorni osiguratelj dužan isplatiti iznos naknade štete u roku iz st. 1. ovog članka, a u slučaju nemogućnosti utvrđenja visine konačnog iznosa štete dužan je oštećenoj osobi isplatiti iznos nespornog iznosa naknade štete kao predujam u roku propisanom st.1. ovog članka.

64. Čl. 12. st. 4. ZOOP-a određeno je da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz st. 1. ovog članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

65. Da bi zatezne kamate počele teći, šteta mora nastati, što znači da moraju biti poznate i sve posljedice štetne radnje.

66. Da bi tuženik mogao isplatiti tužiteljici naknadu neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć tijekom liječenja, mora mu biti poznat kako opseg, tako i visina njegove obveze, a za to je nužno da je tuženiku dostavljena relevantna medicinska dokumentacija na temelju koje se može utvrditi kada je zdravstveno stanje oštećenika (tužiteljice) stabilizirano i postalo definitivno te na temelju koje medicinske dokumentacije se može utvrditi u kojem opsegu je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja tužiteljice te koji je opseg potrebne tuđe pomoći potrebne tužiteljici tijekom liječenja.

67. Među strankama nije sporno da se tužiteljica obratila tuženiku s odštetnim zahtjevom u mirnom postupku, a uvidom u odštetni zahtjev tužiteljice s povratnicom (list 67 do 70 spisa) ovaj sud je utvrdio da je punomoćnik tužiteljice dana 08.06.2020. godine tuženiku preporučenom pošiljkom podnio odštetni zahtjev u kojem, između ostalog, navodi da je tužiteljica u predmetnoj prometnoj nesreći od 20.07.2019. godine zadobila teške tjelesne ozljede, da tužiteljica potražuje naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, imovinsku štetu za tuđu pomoć, troškove lijekova i uništene stvari (odjeću, obuću, kolica za kupovinu/namirnice) i izgubljeni zlatni lančić) te rentu s osnova tuđe pomoći. Kao dokaz se u prilogu odštetnog zahtjeva, između ostalog, dostavlja i medicinska dokumentacija te se moli tuženik da u zakonskom roku riješi odštetni zahtjev, a ukoliko ga nije u mogućnosti riješiti u cijelosti predlaže da ga se riješi barem djelomično, isplatom akontacije nespornog dijela štete.

68. Nadalje, sud ističe da je zaključkom sa sastanka predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova održanog 11. i 12. travnja u Šibeniku, broj Su-IV-155/16 zaključeno da zatezne kamate na iznos naknade neimovinske štete teku od dana podnošenja zahtjeva u mirnom postupku odgovornom osiguratelju, a ako takav zahtjev nije bio podnesen, onda od podnošenja tužbe, i to za onu štetu koja je u tom trenutku nastala, odnosno, koja je u tom trenutku po redovnom tijeku bila predvidiva. Tako i VSRH u odlukama Rev-1056/17 od 27.4.2021. i Rev-373/22 od 29.11.2022 te u presudi Rev-558/2021 od 25.5.2021. godine, kako u pogledu tijeka zakonske zatezne kamate na neimovinsku štetu, tako i imovinsku štetu za tuđu pomoć.

69. Budući da iz provedenog medicinskog vještačenja proizlazi da je zdravstveno stanje tužiteljice stabilizirano 05.02.2020. godine te da je tužiteljici tijekom liječenja bila potrebna tuđa pomoć do 05.05.2020, a nakon toga trajna tuđa pomoć, to ovaj sud smatra da je u trenutku podnošenja odštetnog zahtjeva od 08.06.2020. godine, šteta tužiteljici već nastala te da je već podnošenjem odštetnog zahtjeva (u prilogu kojeg je dostavljena medicinska dokumentacija tužiteljice) tuženik mogao utvrditi opseg i visinu svoje cjelokupne obveze isplate naknade neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć potrebne tužiteljici tijekom liječenja te u roku iz čl. 12. st. 1.ZOOP-a tužiteljici isplatiti naknadu cjelokupne neimovinske i imovinske štete za tuđu pomoć tijekom liječenja, osobito imajući u vidu da je tuženik pravna osoba koja se bavi poslovima osiguranja i koja u okviru svoje djelatnosti ima mogućnost angažiranja liječnika cenzora.

70. Slijedom navedenog, kako tuženik nije tužiteljici isplatio cjelokupnu naknadu neimovinske i imovinske štete za tuđu pomoć tijekom liječenja, a niti nesporni dio te štete u zakonskom roku iz čl. 12.st.1. ZOOP-a, to ovaj sud, na temelju čl. 12. st. 4. ZOOP- a, tužiteljici u točki I izreke, dosuđuje zakonsku zateznu kamatu na dosuđeni iznos naknade neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć tijekom liječenja od 12.646,96 EUR (10.614,66 EUR dosuđene neimovinske štete + dosuđene 2.032,30 EUR imovinske štete za tuđu pomoć tijekom liječenja) tekuću od 08.06.2020. godine, kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva, do isplate, a kako je tužiteljica i zatražila tužbenim zahtjevom.

71. Na dosuđeni iznos naknade štete od 130,00 EUR za uništenu odjeću, obuću i kolica za kupovinu / namirnice), tužiteljici ovaj sud, vodeći računa da tužiteljica nema račune za uništenu odjeću, obuću i kolica, na temelju čl. 29. st.1. ZOO-a, u vezi s čl.1089. ZOO-a, u točki I izreke, dosuđuje zakonsku zateznu kamatu tekuću od 11.03.2026. godine, kao dana presuđenja, do isplate, dok je tužiteljica odbijena s dijelom tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate na taj iznos za razdoblje od 08.06.2020. godine do10.03.2026. godine.

72. Kako iz odštetnog zahtjeva od 08.06.2020.godine ne proizlazi da bi u prilogu istog tužiteljica dostavila račun za zlatni lančić niti bilo koje druge dokaze na okolnost izgubljenog zlatnog lančića, to ovaj sud smatra da tužiteljici pripada zakonska zatezna kamata na dosuđeni iznos naknade imovinske štete za izgubljeni zlatni lančić u iznosu od 134,00 EUR tekuća od 08.11.2021.godine (što je datum podneska u prilogu kojega je tužiteljica dostavila blagajničku potvrdu i potvrdu o plaćanju od 31.12.2011. o kupnji zlatnog lančića s privjeskom prevedenu na hrvatski jezik, a koji podnesak je istoga dana dostavljen tuženiku na ročištu održanom 08.11.2021.godine) radi čega ovaj sud smatra da je s danom 08.11.2021. godine tuženik mogao utvrditi svoju obvezu naknade imovinske štete za izgubljeni zlatni lančić uzimajući u obzir i ostale dokaze dostavljene uz tužbu, slijedom čega u točki I izreke ovaj sud tužiteljici na dosuđeni iznos naknade štete za izgubljeni zlatni lančić od 134,00 EUR dosuđuje zakonsku zateznu kamatu tekuću od 08.11.2021. godine do isplate, dok je tužiteljica odbijena s dijelom tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate na taj iznos za razdoblje od 08.06.2020.godine do 09.03.2026 godine, kao u točki V izreke.

73. Na dosuđeni iznos naknade štete od 455,72 EUR koji se odnosi na troškove liječenja, tužiteljici, na temelju čl. 29. st. 1. ZOO-a, u vezi s čl. 1086. ZOO-a, pripada pravo na zakonsku zateznu kamatu, tekuću od dana plaćanja svakog pojedinog utuženog računa za troškove liječenja / lijekova, do isplate, kako je tužiteljica i zatražila tužbenim zahtjevom, time da sud ističe kako su datumi izdavanja svakog pojedinog računa koji se odnose na troškove liječenja / lijekova ujedno i datumi plaćanja istih što je sud utvrdio uvidom u prethodno obrazložene i priznate račune za troškove liječenja / lijekova, a točni iznosi istih i točni datumi tijeka zatezne kamate utvrđeni su u točki II izreke.

74. Kako je već prethodno obrazloženo, visina imovinske štete po osnovi dospjele i buduće rente za tuđu pomoć utvrđena je sukladno nespornoj cijeni jednog sata trajne tuđe pomoći u iznosu od 4,00 EUR. Obzirom na nespornu cijenu jednog sata trajne tuđe pomoći u iznosu od 4,00 EUR te obzirom da je sud utvrdio da je tužiteljici potrebna trajna tuđa pomoć počev od 05.05.2020.godine. godine, ovaj sud je stava da je nesporna cijena jednog sata trajne tuđe pomoći od 4,00 EUR cijena koja postoji u trenutku pružanja takve usluge. To stoga što se radi o imovinskoj šteti, koja je izvorno naknada troškova i predstavlja novčani oblik imovinske štete tj. onaj iznos novčanih jedinica koje bi tužiteljica platila trećoj osobi za pruženu uslugu.

75. Obzirom na navedeno, tužiteljici je na dospjelu rentu za tuđu pomoć u razdoblju od 05.05.2020. do 30.11.2024.godine, u točki III izreke, dosuđena zakonska zatezna kamata na svaki pojedini mjesečni iznos dospjele rente tekuća od 1.-og dana idućeg mjeseca, do isplate, na temelju čl. 29. st. 1. ZOO-a, budući da, sukladno čl. 2. st. 1. ZPP- a, sud ne može tužiteljici dosuditi više nego što tužbenim zahtjevom traži, sukladno čl. 2. st. 1. ZPP-a, iako bi na temelju čl. 1088. st. 2. ZOO-a imala pravo na zakonsku zateznu kamatu na novčanu rentu od prvog dana tekućeg mjeseca.

76. Na rentu za tuđu pomoć, počev od 01.12.2024. pa nadalje, tužiteljici je na temelju čl. 29. st. 1. ZOO-a, u vezi s čl. 1088. st. 2. ZOO-a, u točki IV izreke, dosuđena zakonska zatezna kamata tekuća od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa rente za tuđu pomoć tj. 1.-og dana u mjesecu do isplate, kako je tužiteljica i zatražila tužbenim zahtjevom.

77. Visina kamatne stope određena je po stopi iz čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje: ZOO).

78. Odluka o parničnom trošku u ovoj pravnoj stvari temelji se na odredbi čl. 154. st. 5. ZPP-a, a odnosi se na trošak zastupanja tužiteljice po odvjetniku, odmjeren sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23) koja se u ovoj pravnoj stvari primjenjuje na temelju Tbr. 52. st. 3. iste te na trošak sudskih pristojbi tužiteljice odmjeren sukladno Zakonu o sudskim pristojbama (NN 118/18 i 51/23) i Tarifi sudskih pristojbi ( NN 37/23).

79. Trošak zastupanja tužiteljice po odvjetniku sastoji se od: sastava odštetnog zahtjeva - 250 bodova po Tbr. 32, sastava tužbe – 250 bodova po Tbr. 7. točka 1, sastava četiri podneska od 24.03.2021., 17.02.2022., 22.04.2022. i 29.11.2024. godine – svaki podnesak po 250 bodova po Tbr 8. toč. 1., sastava pet podneska od 12.10.2020., 29.03.2021., 20.09.2021., 10.06.2022. i 27.09.2022. godine – svaki podnesak po 25 bodova po Tbr. 8. točka 4. te zastupanja na pet ročišta – 06.09.2021., 08.11.2021., 06.02.2023., 27.11.2024. i 03.02.2025.. godine – svako ročište po 250 bodova po Tbr 9. toč. 1., što ukupno iznosi 2875 bodova. Kada se utvrđeni broj bodova pomnoži sa vrijednosti boda od 2,00 EUR, dobiva se iznos od 5.750,00 EUR. Na taj iznos obračunat je PDV (25%) po tbr. 46. u iznosu od 1.437,50 EUR, tako da ukupni trošak zastupanja tužiteljice po odvjetniku iznosi 7.187,50 EUR.

80. Tužiteljici nije priznat trošak sastava podneska od 08.11.2021. godine u prilogu koje ga tužiteljica dostavlja blagajničku potvrdu o kupnji zlatnog lančića s privjeskom od 31.12.2011.godine prevedenu na hrvatski jezik, obzirom da sud smatra da je tu potvrdu prevedenu na hrvatski jezik tužiteljica mogla i trebala dostaviti već uz tužbu, kada je tu blagajničku potvrdu dostavila samo na njemačkoj jeziku, a sve imajući u vidu odredu čl. 104. ZPP-a. Nadalje, tužiteljici nije priznat niti trošak sastava podneska od 22.07.2022.godine, budući da tim podneskom tužiteljica u bitnome ponavlja navode iz svog podneska od 22.04.2022.godine, a sastav kojeg joj je priznat u trošak. Stoga ovaj sud, sukladno čl. 155. st. 1. ZPP-a, nepriznate podneske od 08.11.2021. godine i 31.12.2011.godine smatra nepotrebnim za vođenje ove parnice. Tužiteljici nije priznat niti trošak sastava podneska od 08.02.2024.godine jer podnesak tog datuma ne prileži spisu.

81. Trošak sudskih pristojbi tužiteljice sastoji se od troška sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 33,18 EUR (dokaz o uplati prileži na listu 85 spisa) i troška sudske pristojbe na prvostupanjsku presudu u iznosu od 16,46 EUR uz primjenu čl. 7. st. 3. ZSP-a, što ukupno iznosi 49,64 EUR, pri čemu je sud uzeo u obzir i činjenicu da je tužiteljica rješenjem Zadarske županije, Upravnog odjela za povjerene poslove državne uprave, Klasa: UP/I-70103/20-01/126, Ur.br.2198/1-19-03-07/5-20-9 od 25.09.2020.godine, oslobođena od plaćanja sudskih pristojbi u visini od 90% iznosa sudskih pristojbi.

82. Slijedom navedenog, kako je s osnovom tužbenog zahtjeva tužiteljica uspjela u cijelosti, a u pogledu visine tužbenog zahtjeva nije uspjela samo s neznatnim dijelom tužbenog zahtjeva manjim od 5%, radi kojeg djela nisu nastali posebni troškovi, to ovaj sud, na temelju čl. 154. st. 5. ZPP-a, tužiteljici dosuđuje cjelokupni naprijed priznati trošak zastupanja po odvjetniku i trošak sudskih pristojbi, što s neophodnim troškom medicinskog vještačenja u iznosu od 464,53 EUR, čini dosuđeni parnični trošak tužiteljice u iznosu od 7.701,67 EUR, kao u točki VI izreke.

83. Tužiteljica je zatražila zakonsku zateznu kamatu na trošak postupka.

84. Tužiteljica je zatražila i zateznu kamatu na parnični trošak te joj je sud, temeljem čl. 151. st. 3 ZPP-a, dosudio zakonsku zateznu kamatu na dosuđeni iznos parničnog troška od 7.701,67 EUR tekuću od 11.03.2026. godine, kao dana donošenja ove presude kojom je tuženiku naloženo plaćanje troškova postupka tužiteljici, do isplate.

85. Sud zaključno ističe da je novčane iznose u ovoj presudi preračunao iz kuna u EUR, prema fiksnom konverzacijskom tečaju prema kojem 1 EUR iznosi 7,53450 kn, sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 57/22 i 88/22).

U Zagrebu 11. ožujka 2026. godine

Sutkinja:

Violeta Veselić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna strana ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dostave iste. Žalba se podnosi pisano županijskom sudu, putem ovog suda.

DNA:

- pun. tužiteljice uz rješenje za sudsku pristojbu na presudu u iznosu od 16,46 EUR

- pun. tuženika