Poslovni broj: UsI-1247/2024-14

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Ani Jurišić uz sudjelovanje Nene Čulić kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja KG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po opunomoćenici Maji Delić Ratković, odvjetnici u Splitu, protiv tuženika, protiv tuženika Državne geodetske uprave, Zagreb, Gruška 20, OIB: 84891127540, uz sudjelovanje zainteresirane osobe SG, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po opunomoćeniku Mirku Roguljiću, odvjetniku u Kaštel Lukšiću, radi promjene podataka u katastarskom operatu, nakon održane glavne rasprave zaključene dana 15. siječnja 2026. u prisutnosti opunomoćenice tužitelja i opunomoćenika zainteresirane osobe, te u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, dana 11. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja za poništenjem rješenja tuženika Klasa: UP/II-932-07/24-07/34, Urbroj: 541-11/4-24-2 od 16. travnja 2024., kao i podredni tužbeni zahtjev za preinačenjem osporenih rješenja na način da se odbaci zahtjev podnositelja SG, [adresa], radi mijenjanja podataka u katastarskom operatu.

II. Nalaže se tužitelju da zainteresiranoj osobi naknadi trošak ovog spora u iznosu od 2.000,00 eura u roku od 15 dana od dana dostave pravomoćne odluke o trošku.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška ovog upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika Klasa: UP/II-932-07/24-07/34, Urbroj: 541-11/4- 24-2 od 16. travnja 2024. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Područnog ureda za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Kaštel Sućurac Klasa: UP/I - 932-07/23-02/511, Urbroj:541-28-04-01/8-23-2 od 25. listopada 2023. Prvostupanjskim rješenjem na zahtjev SG, ovdje zainteresirane osobe u katastarskom operatu katastarske općine [katastarska općina] promijenjeni su podaci u odnosu na k. č. [katastarska čestica] na način kako je to navedeno u izreci tog rješenja.

2. Tužitelj u pravodobnoj tužbi u bitnome navodi kako je prilikom potpisivanja parcelacijskog elaborata bio potpuno pogrešno informiran od strane izrađivača elaborata, te je stoga taj elaborat potpisao u potpunoj zabludi o bitnim činjenicama. Naime, predložena parcelacija ne odgovara stanju na terenu, a osim toga, na terenu ne postoji nikakvo „dvorište“ površine 1 m2 koje je tim elaboratom prikazano, te pobijanim aktom preloženo za provedbu u katastru. Također, sam objekt prikazan u elaboratu i naveden u pobijanom aktu kao „garaža“ , to nije u naravi, pa je i u tom dijelu činjenično stanje pogrešno utvrđeno. Ističe kako je objekt sagrađen na samoj međi novoformiranih čest. zem. [katastarska čestica], a koja je predložena parcelacijskim elaboratom te su na istom otvorena vrata i prozor koji u cijelosti zadiru u novoformiranu čest. zem. [katastarska čestica]. Na istom tom objektu koji se u pobijanom aktu određuje kao „garaža“ iako ona to stvarno nije, otvorena su i vrata na zapadnoj fasadi, a koja u cijelosti zadiru u čest. zem. [katastarska čestica], u suvlasništvu ovdje tužitelja. Iz navedenoga da nije jasno na temelju čega se izvodi zaključak kako evidentirani objekt predstavlja garažu kada to na terenu nije tako. Nadalje, u tužbi se ističe kako je tužitelj je kod nadležnog Općinskog suda pokrenuo postupak radi uklanjanja objekta izgrađenog bez suglasnosti suvlasnika te bez i jedne potrebne dozvole.

Dakle, nedvojbeno je kako je elaboratom netočno i pogrešno prikazano stanje na terenu, kako je na temelju tog elaborata utuženim aktom usvojena takva parcelacija i evidentiranje objekta, što sve ne odgovara stvarnom stanju. Predlaže da sud poništi osporeno rješenje tuženika, odnosno podredno da preinači osporena rješenja na način da odbaci zahtjev predlagatelja SG za promjenom podataka u katastarskom operatu.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ustraje u cijelosti u obrazloženju osporenog rješenja. Predlaže odbiti tužbu kao neosnovanu

4. Sud je rješenjem od 17. rujna 2024. godine na sudjelovanje u sporu u svojstvu zainteresirane osobe pozvao SG po čijem zahtjevu je izvršena sporna promjena u katastarskom elaboratu.

5. Zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu navodi kako je u cijelosti netočan navod tužitelja da bi prilikom potpisivanja parcelacijskog elaborata bio potpuno pogrešno informiran od strane izrađivača elaborata pa da je isti, kao laik, elaborat potpisao u potpunoj zabludi o bitnim činjenicama. Naime, namjera izrade elaborata je tužitelju bila poznata te se zainteresirana osoba ne bi upuštala u troškove da s tim elaboratom tužitelj nije bio suglasan. Nadalje, elaborat je tužitelju dostavljen na potpis, isti je imao dovoljno vremena da se očituje na isti te da izrazi prigovore ili neslaganja oko površina, međa, objekata i slično što je propustio uraditi. Naprotiv, tužitelj je kao i ĆG i FG potpisao pisanu suglasnost za provedbu geodetskog elaborata u katastarskom operatu i to kao vlasnik kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] radi čega je i doneseno zakonito rješenje Ispostave za katastar nekretnina Kaštel Sućurac klasa: Up/I 932-07/23-02/511, Urbroj: 541-28-04-01/8-23-2 od 25. listopada 2023. Prvostupanjsko tijelo je pravilno utvrdilo da je podnositelj bio ĐG, da je isti dokazao pravni interes u smislu članka 94. Zakona o državnoj izmjeri i katastru, da je postojala pisana suglasnost tužitelja, te da nema govora o nekakvoj „promjeni površina na štetu tužitelja“ jer se promjena predlaže na dosadašnje stanje upisanih osoba. Također, pravilno je utvrđeno da legalnost objekta nije predmet postupka kao i da nema osnove za prekid postupka pa proizlazi da je prvostupanjsko tijelo pravilno utvrdilo činjenično stanje i na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenilo materijalno pravo i donijelo zakonito i pravilno rješenje neopterećeno povredama na koje ukazuje tužitelj. Predlaže odbiti tužbu kao neosnovanu.

6. U sporu je održano ročište glavne rasprave dana 15. siječnja 2026., čime je strankama dana mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na kojoj raspravi su stranke u bitnome ustrajale u svojim dotadašnjim navodima. Tuženik nije pristupao na navedena ročišta pa su ista održana, sukladno odredbi čl. 91. st.3. u vezi sa člankom 89. st.4. Zakona u upravnim sporovima (Narodne novine 36/2024), u njegovoj odsutnosti.

7. Sud je izveo dokaze uvidom u pobijanu odluku i cjelokupni sadržaj dostavljenog spisa javnopravnog tijela i u sve isprave priložene spisu, dok je odbio prijedloge tužitelja i zainteresirane osobe za izvođenjem dokaza saslušanjem tužitelja, zainteresirane osobe, svjedoka te za provođenjem očevida na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika, držeći da se zakonita odluka u ovom predmetu može donijeti i bez izvođenja navedenih dokaza.

8. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti izvršene promjene podataka u katastarskom operatu za k. o. [katastarska općina], u odnosu na k. č. [katastarska čestica] površine 170m2 koja je provedbom geodetskog elaborata cijepana na k. č. [katastarska čestica] površine 71m2, 5959/2 površine 25 (garaža 24m2 i dvorište 2m2) i 5959/3 površine 75 m2, pri čemu je među strankama sporno utvrđeno činjenično stanje, te s tim u vezi i primjena materijalnog prava.

10. Iz podataka sadržanih u spisu predmeta proizlazi kako je upravni postupak pokrenut zahtjevom zainteresirane osobe za provedbu geodetskog elaborata broj:2023-129, izrađenog od društva kotangens d.o.o. u svrhu diobe ili spajanja katastarskih čestica, u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica. Prvostupanjskim rješenjem izmijenjeni su podaci u katastarskom operatu za gore navedenu čestice u k. o. [katastarska općina] na način kako je to navedeno tim rješenjem, koje rješenje je potvrđeno osporenim rješenjem tuženika uz obrazloženje koje ovaj sud prihvaća kao pravilno i zakonito, utemeljeno na mjerodavnim zakonskim i podzakonskim odredbama, te na utvrđenom činjeničnom stanju, koje tužitelj svojim tužbenim navodima nije doveo u sumnju.

11. Odredbom članka 25. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina broj N a r o d n e n o v i n e 112/18 i 39/22) propisano je kako s u granice katastarske čestice međe ili druge granice koje određuju pravni odnosi na zemljinoj površini uređeni posebnim propisima (stavak 1.); kako unutar granica građevinskog područja i na građevinskom zemljištu izvan granica toga područja granice katastarske čestice mogu biti i granice građevne č e s t i c e , a na morskoj obali i granica koju čini crta srednjih viših visokih voda odnosno utvrđena granica pomorskog dobra (stavak 2.); kako se katastarska čestica u katastru nekretnina može odrediti i unutar granica građevinskog područja i na građevinskom zemljištu izvan granica toga područja (stavak 3.); kako su granice katastarskih čestica određene lomnim točkama čiji je položaj utvrđen koordinatama u okviru propisane točnosti i na terenu su obilježene vidljivim trajnim oznakama (stavak 4).

12. Odredbom članka 83. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisano je kako održavanje k a t a s t a r s k o g operata katastra zemljišta je prikupljanje, obrada i provedba nastalih promjena na nekretninama koje utječu na podatke katastarskog operata katastra zemljišta, a postupak se pokreće na zahtjev stranke.

13. Odredbom članka 84. stavak 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisano je kako se u postupku održavanja katastarskog operata katastra zemljišta osnivanje novih katastarskih čestica provodi u katastarskom operatu katastra zemljišta na temelju potvrđenoga geodetskog elaborata u kojem su iskazane koordinate lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica koje se mogu jednoznačno obnoviti na terenu i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku koje sadrži izvod iz katastarskog plana s popisom koordinata osnovanih katastarskih čestica.

14. Odredbom članka 85. stavak 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisano je kako se u postupku održavanja katastarskog operata katastra zemljišta evidentiranje i promjena podataka o zgradama provodi u katastarskom operatu na temelju geodetskog elaborata i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku. Prema stavku 2. te odredbe stranka elaboratu se može priložiti akt o uporabi. Odredbom članka 89. stavkom 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine, broj: 112/18, dalje Zakona) propisano je da je nositelj prava na katastarskim česticama dužan u roku od 90 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnom područnom uredu za katastar odnosno uredu Grada Zagreba svaku promjenu na zemljištu koja utječe na podatke upisane u katastarski operat katastra zemljišta.

Stavkom 2., istog članka, je propisano da je nositelj prava na katastarskoj čestici dužan uz prijavu iz stavka 1. ovoga članka priložiti odgovarajući elaborat koji je tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta.

15. Odredbom članka 90. stavak 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru zemljišta propisano je kako u postupku izrade geodetskih elaborata sudjeluju nositelji prava na katastarskim česticama i druge osobe koje imaju pravni interes. Prema stavku 6. te zakonske odredbe granice katastarskih čestica za koju se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat i granice katastarskih čestica koje neposredno graniče s katastarskim česticama za koje se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat, u primjeni ovoga Zakona, smatraju se spornim ako je u trenutku izrade elaborata, u vezi s njima, u tijeku sudski postupak uređenja međa. Prema stavku 7. te zakonske odredbe ako su granice katastarskih čestica sporne u smislu stavka 6. ovoga članka, geodetski elaborat se ne izrađuje.

16. Prema odredbi članka 91. stavak 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina da bi se geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za katastar odnosno ured Grada Zagreba mora potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i kata sta r skim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra zemljišta te prevođenja katastarskih čestica u katastar nekretnina.

17. Odredbom članka 94. stavak 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisano je kako zahtjev za pokretanje postupka provođenja promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta može podnijeti: a) vlasnik ili ovlaštenik, b) pravna ili fizička osoba koja ima pravni interes. Prema stavku 2. pravna ili fizička osoba koja ima pravni interes u zahtjevu navodi svoj interes i podnosi odgovarajuće dokaze o njemu, pri čemu se u skladu sa stavkom 3. točka d. tog Zakona dokazom pravnog interesa iz stavka 2. ovoga članka smatra zahtjev za rješavanje imovinskopravnih odnosa podnesen nadležnom tijelu.

18. Odredbom članka 7. stavak 1. Pravilnika o geodetskim elaboratima ("Narodne novine", broj 59/18 i 112/18, dalje Pravilnik) propisano je kako geodetski elaborati su tehnička osnova za provedbu promjena u katastarskom operatu i mogu se izrađivati za potrebe: održavanja katastra nekretnina, postupnog osnivanja katastra nekretnina i provođenja promjena u katastru zemljišta.

19. Prema odredbi članka 20. Pravilnika geodetski elaborat za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica može se izrađivati za sve potrebe navedene u članku 7. stavku 1. ovoga Pravilnika.

20. Nadalje, odredbom članka 24. stavak 1. Pravilnika o geodetskim elaboratima propisano je kako se geodetski elaborat iz članka 20. ovoga Pravilnika izrađuje pod uvjetom da se međe i druge granice katastarskih čestica mogu smatrati nepromijenjenima (ispunjenje površinskog kriterija) te pod uvjetom da međe katastarskih čestica nisu sporne. U skladu sa stavkom 2. te odredbe međe katastarskih čestica koje su predmetom izrade elaborata, u primjeni ovoga Pravilnika, smatraju se nespornim ukoliko u trenutku izrade elaborata, u pogledu istih, nije u tijeku sudski postupak uređenja međa.

21. Odredbom članka 5. stavka 1. Pravilnika o katastru zemljišta („Narodne novine“, broj 84/07 i 148/09), propisano je kako je katastarska čestica dio područja katastarske općine određen brojem katastarske čestice i njezinim granicama, dok stavak 3. istog članka propisuje da granice katastarske čestice mogu biti međe ili druge granice koje određuju pravni odnosi na zemljinoj površini uređeni posebnim propisima (vlasništvo, pravo građenja, drugi stvarnopravni odnosi, koncesija i sl.). Katastarske čestice u građevinskom području ne moraju biti identične građevinskim česticama jer one odražavaju pravo stanje katastra, zemljišne knjige i stanja na terenu.

22. Pregledom priloženog geodetskog elaborata utvrđeno je kako je isti izrađen za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta u svrhu diobe ili spajanja katastarskih čestica, te u svrhu evidentiranja, brisanja ili promjene podataka o zgradama ili drugim građevinama te u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica. Istim se k. č. [katastarska čestica] pašnjak, površine 170m2 cijepa na k. č. [katastarska čestica] pašnjak, površine 71m2, na k. č. [katastarska čestica], ukupne površine 25 m2 od čega garaža 24m2 i dvorište površine 1 m2, te na k. č. [katastarska čestica] pašnjak površine 74 m2 bez promjene posjednika/vlasnika.

23. Predmetni geodetski elaborat potvrđen je od strane Područnog ureda za katastar Split, Ispostave za katastar nekretnina Kaštel Sućurac Klasa: 932 -06/23- 02/669, Urbroj:541-28-04-01/1-23-3 od 24. listopada 2023., istome je priložena lokacijska informacija Splitsko-dalmatinske županije, Grada Kaštela, Upravnog odjela za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Odsjeka za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnju Klasa: 350-05/23-10/000414 urbroj. 2181-4-07/01/13-23-0003 od 1. rujna 2023. Slijedi da je prvostupanjsko rješenje doneseno u provedbi navedenoga propisno potvrđenoga geodetskog elaborata, pravilnom primjenom prethodno citiranih, za ovu stvar mjerodavnih zakonskih i pravilničkih odredaba na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje.

24. U odnosu na navode tužitelja kako je geodetskim elaboratom, između ostaloga evidentirana i garaža, a da objekt koji se nalazi na predmetnoj čestici 5959 k. o. [katastarska općina] ne predstavlja garažu, te da se provedbom elaborata želi proizvoljno odrediti namjena bespravno izgrađenog objekta, valja reći kako su isti neosnovani. Naime, odredba iz članka 148.a Zakona o gradnji, predviđa mogućnost evidentiranja u katastru građevine za koju nije priložena uporabna dozvola. Tom je odredbom propisano da u tomu slučaju katastarski ured nadležnom sudu dostavlja obavijest da uporabna dozvola nije priložena. Evidentiranje u katastru zgrade odnosno građevine za koju nije priložena uporabna dozvola, detaljnije je uređeno odredbama Pravilnika, pa je tako člankom 15. Pravilnika propisano da se u geodetskom elaboratu iskazuje je li ili nije priložena uporabna dozvala, u okviru izvješća o zgradama i drugim građevinama. U konkretnom slučaju, kako to proizlazi iz spisa predmeta, u Izvješću o zgradama i drugim građevinama iz predmetnoga geodetskog elaborata, jasno je iskazno da za predmetnu garažu nije priložena uporabna dozvola. Stoga navodi tužitelja o nelegalnosti objekta nisu od značaja za ocjenu zakonitosti osporenog, odnosno prvostupanjskog rješenja.

25. Nadalje, u odnosu na navode tužitelja o tome da je elaboratom netočno i pogrešno prikazano stanje na terenu, te kako je nezakonito provedena parcelacija zemljišta, valja da se reći parcelacija građevinskog zemljišta može se izvršiti, osim u skladu s aktima propisanim člankom 160. stavkom 1. Zakona o prostornom uređenju, i u slučajevima kada se parcelacijom građevinskog zemljišta međusobno usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, temeljem potvrđenog geodetskog elaborata. Svrha tog elaborata je formiranje katastarske čestice, a ne građevinske čestice, čije su granice određene lomnim točkama čiji je položaj utvrđen koordinatama u okviru propisane točnosti i na terenu su obilježene vidljivim trajnim oznakama, a takav elaborat ne podliježe potvrđivanju tijela nadležnog za prostorno uređenje. U konkretnom slučaju, predmetnim geodetskim elaboratom predloženo je novo stanje koje predstavlja stvarno stanje katastarskih čestica, utvrđeno očevidom na terenu, kojom prilikom je ustanovljeno i da su točke linije područja mjerenih podataka na terenu definirane i vidljivo označene trajnim oznakama, a u trenutku izrade elaborata nije bio u tijeku sudski postupak uređenja međa. Stoga se na parcelaciju građevinskog zemljišta temeljem takvog elaborata, u konkretnom slučaju, ne odnose uvjeti propisani odredbom članka 160. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju, već se radi o situaciji opisanoj odredbom članka 161. stavak 3. tog Zakona. Naime tom zakonskom odredbom je propisano kako se članak 160. stavak 1. ovoga Zakona ne odnosi na parcelaciju građevinskog zemljišta kojom se međusobno usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi.

26. Što se pak tiče navoda tužiteljima kojima ističe kako se evidentirani objekt nalazi na međi te da ima otvore prema čestici koja je u suvlasništvu tužitelja, valja reći kako ta činjenica ne utječe na zakonitost rješenja donesenog u katastarskom upravnom postupku, jer se u tom postupku ne ispituje usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima, već se evidentira stvarno stanje na terenu. Eventualne nepravilnosti u pogledu građenja mogu biti predmet nekih drugih postupaka, ali se isticanjem tog prigovora ne dovodi u pitanje pravilnost evidentiranja objekta u katastarskom operatu.

27. Slijedom sveg navedenog, sud cijeni osporeno rješenje zakonitim, odnosno u upravnom postupku koji je prethodio nisu povrijeđena pravila postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje upravne stvari, niti je pogrešno primijenjen pravni propis na temelju kojeg se riješila upravna stvar, dok prigovori tužiteljice nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovom upravnom sporu. Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanog rješenja iz članka 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09, 110/21) na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 47. stavak 3. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi čega je valjalo pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan, te presuditi kao u točki I. izreke ove presude. .

28. Budući da je zainteresirana osoba koja je bila zastupana po kvalificiranom punomoćniku-odvjetniku popisala trošak spora, to je istoj, prema navedenom popisu valjalo priznati za sastav odgovora na tužbu, te za pristup na ročište glavne rasprave održano dana 15. siječnja 2026., za svaku radnju po 500 bodova, a što sve pomnoženo s vrijednošću boda, iznosi 2.000,00 eura koji iznos je tužitelj dužan naknaditi zainteresiranoj osobi. Stoga je riješeno kao pod točkom II. Izreke.

29. Uzimajući u obzir da tužitelj nije uspio u ovom sporu, to je i njegov zahtjev za naknadom troška spora valjalo odbiti kao neosnovan, te riješiti kao pod točkom III. izreke.

U Splitu 11. veljače 2026 2024.

S U T K I N J A

Ana Jurišić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske.

DNA: - opunomoćeniku tužitelja,

- tuženiku,

- opunomoćeniku zaint. Osobe,

- u spis.