REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD SLAVONSKI BROD
Tome Skalice 2
35000 SLAVONSKI BROD
Poslovni broj: Gž Ob-13/2026-2.
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji Ireni Dikanović-Terzić, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice VA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Julijana Pešo, odvjetnica u Šibeniku, protiv protustrnake Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB 84397956623, iz Zagreba, Antuna Mihanovića 3, zastupan po ravnatelju, a on po punomoćnici ĆA, zaposlenici Područne službe u Šibeniku, Ulica Fra Jerolima Milete 12 po generalnoj punomoći, II. protustranke OA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], III. protustranke VAR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, rješavajući žalbu protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku od 10. studenog 2025., poslovni broj: 4 R1 Ob-235/2023-22., 11. ožujka 2026.
r i j e š i o j e
Odbacuje se kao nedopuštena žalba protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj: 4 R1 Ob-13/2026- 22 od 10. studenog 2025.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:
"I. Utvrđuje se da je predlagateljica VA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], rođena **.**.1956. u [adresa], živjela u izvanbračnoj zajednici sa sada pok. GA, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenim **.**.1958. u [adresa], a umrlog dana **.**.2023., koja izvanbračna zajednica je trajala od 24. ožujka 2004.g. do dana njegove smrti 27. kolovoza 2023.godine.
II. U odnosu na protustranku ad.1 Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Područni ured u [adresa] odbija se tužbeni zahtjev.
III. Nalaže se protustranci ad.2. OA, OIB: [osobni identifikacijski broj], i protustranci ad.3. VAR , OIB: [osobni identifikacijski broj], solidarno nadoknaditi predlagateljici VA, OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove ovog postupka u iznosu od 400,00 € u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate."
2. Protiv rješenja žalbu je podnijela protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje zbog svih zakonskih žalbenih razloga. U žalbi navodi da pobijano rješenje nema valjane razloge o odlučnim činjenicama, odnosno da o odlučnim činjenicama postoji proturječnost, pa je mišljenja da je prvostupanjski sud prilikom donošenja pobijanog rješenja počinio bitnu povredu postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 - dalje: ZPP). Tvrdi da iz provedenih dokaza ne proizlazi da je između predlagateljice i pokojnog BA postojala izvanbračna zajednica. Ističe da je razlog ovog konkretnog postupka da predlagateljica ostvari mogućnost za pokretanje upravnog postupka radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu. Mišljenja je da je upravo iz ovog razloga kao protustranka pasivno legitimiran u ovom postupku i da članak 436. stavak 1. Obiteljskog zakona nipošto ne isključuje Zavod za mirovinsko osiguranja kao stranku u izvanparničnom postupku priznanja izvanbračne zajednice. Predlaže da se žalba prihvati.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Pobijanim rješenjem prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice predlagateljice protiv protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje je odbijen kao neosnovan sa obrazloženjem da prema odredbi članka 22. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/2013., 151/2014., 33/2015., 93/2015., 120/2016., 18/2018., 62/2018., 115/2018., 102/2019., 84/2021. i 119/2022.), pod članom obitelji iz stavka 1. točke 1. toga članka smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, time da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku. Iz navedene odredbe ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku, u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bio pasivno legitimiran (ovako pravno shvaćanje zauzeto je u rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev- 1639/2018-2 od 2. veljače 2022.).
5. Protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je podnio žalbu protiv rješenja prvostupanjskog suda kojim je prijedlog predlagateljice u odnosu na njega odbijen, pa time protustranka, koja je u postupku uspjela, nema pravni interes za podnošenje žalbe protiv prvostupanjskog rješenja. Po članku 358. stavku 3. ZPP-a žalba je nedopuštena ako je istu, između ostalog, podnijela osoba koja nema pravnog interesa za podnošenje žalbe. Kako je prijedlog predlagatelja odbijen, to protustranka nema pravnog interesa pobijati prvostupanjsko rješenje, neovisno što se žalitelj ne slaže sa obrazloženjem prvostupanjskog rješenja, jer je za uspjeh stranke u postupku mjerodavna izreka odluke, a ne njeno obrazloženje.
6. Slijedom navedenoga, žalba protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje je odbačena kao nedopuštena, sukladno članku 367. stavku 1. ZPP-a.
Slavonski Brod, 11. ožujka 2026.
Sutkinja
Irena Dikanović-Terzić