REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb – Istok, Turinina 3

Poslovni broj: Pp-5239/2025-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu Matku Jasprici, uz sudjelovanje Milene Belić, kao zapisničara u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika VD, zbog prekršaja iz članka 43. stavka 3. u vezi sa člankom 293. stavkom 1. i članka 176. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine‟ broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.) povodom prigovora okrivljenika izjavljenog protiv obaveznog prekršajnog naloga II Postaje prometne policije Zagreb broj 211-07/25-4/98641, nakon provedenog žurnog postupka, 11. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljenik: VD, sin V i Č, rođen **.**.1955. u [adresa], državljanin RH, OIB [osobni identifikacijski broj] , SSS, umirovljen, s mirovinom od oko 700,00 eura, oženjen, otac jednog odraslog djeteta, s prebivalištem u [adresa], prekršajno osuđivan, protiv njega se ne vodi postupak za drugi prekršaj ili kazneno djelo,

k r i v  j e

I.1. što je 12. travnja 2025. u 15.30 sati, u Zagrebu, upravljao osobnim automobilom [registarska oznaka], kolnikom prostora automatske autopraonice "Szabo”, Avenija Dubrovnik 9 u smjeru zapada, a dolaskom do zapadnog dijela prilaznog kolnika prostoru za unutarnje čišćenje vozila zaustavio je vozilo, te potom krenuo vožnjom unatrag u smjeru sjevera dijelom na prostor za unutarnje čišćenje, gdje se ponovno zaustavio, a potom je nastavio vožnju naprijed skretanjem u lijevo u smjeru jugoistoka, a da se prethodno nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, ne vodeći pritom računa o položaju i smjeru kretanja vozila kojim upravlja, kao i o položaju i smjeru kretanja drugih sudionika u prometu, zbog čega je u skretanju prednjim više desnim dijelom vozila naletio na prednji lijevi bočni dio bicikla s l pomoćnim električnim motorom marke "Duotts ', kojim je upravljao VDJ, a koji se kretao prilaznim kolnikom prostora za unutarnje čišćenje vozila u smjeru istoka, na koji se prethodno uključio sa sjevernog nogostupa Avenije Dubrovnik, a u trenutku prometne nesreće zadržavao je sm jer kretanja vozila ravno, uslijed tog naleta bicikl marke " L" se prevrnuo na kolnik na desnu bočnu stranu , time da je u prometnoj nesreći nastala materijalna šteta,

čime je počinio prekršaj iz članka 43. stavka 2., kažnjivo po članku 43 stavku 3. u vezi sa člankom 293. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

I.2. što je istom prilikom upravljao navedenim vozilom, a nakon prometne nesreće u kojoj je nastala materijalna šteta, napustio je mjesto događaja, a da sa drugim sudionikom prometne nesreće nije popunio i potpisao Europsko izvješće o prometnoj nesreći niti na drugi način razmijenio osobne podatke i podatke o vozilu, čime je počinio prekršaj opisan u članku 176. stavku 2., kažnjiv po članku 176. stavku 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

pa mu se na temelju citiranog propisa, uz primjenu odredbe članka 37. Prekršajnog zakona („Narodne novine‟ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18. i 114/22.) utvrđuju

za djelo pod točkom I.1. izreke presude novčana kazna od 150,00 € (stopedeset eura),

za djelo pod točkom I.2. izreke presude novčana kazna od 200,00 € (dvjesto eura).

Na temelju članka 39. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okrivljeniku se izriče ukupna novčana kazna od 350,00 € (tristo pedeset eura).

Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenik je obavezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 dana po primitku ove presude, priloženom uplatnicom, a u protivnom će se postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.

Na temelju članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, sud upozorava okrivljenika da ako u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne, uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, priloženom uplatnicom, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.

II. Na temelju članka 139. stavka 6. Prekršajnog zakona okrivljenik se u cijelosti oslobađa obveze da naknadi troškove prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 1. do 4. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. Policijska uprava zagrebačka, II Postaje prometne policije Zagreb broj 211- 07/25-4/98641 izdala je 23. rujna 2025. obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisan ih u izreci ove presude. Protiv obaveznog prekršajnog naloga, okrivljenik je u otvorenom zakonskom roku, uložio prigovor, zbog poricanja prekršaja. Sudac je pregledom predmeta utvrdio da ne postoje razlozi za odbacivanje prigovora okrivljenika navedeni u članku 243. Prekršajnog zakona, pa je u skladu sa odredbom članka 244. stavka 1. Prekršajnog zakona, obavezni prekršajni nalog stavio van snage i proveo žurni postupak.

2. Okrivljenik je u svojoj obrani iskazao da se djelomično smatram krivim za prekršaje koji mu se stavljaju na teret. Navedene zgode upravljao je osobnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka] kolnikom prostora automatske autopraonice Szabo, Avenija Dubrovnik 9, u smjeru zapada. Naime, prethodno je bio u "boksu" za čišćenje automobila, pa nakon što sam završio sa čišćenjem započeo je izlaziti iz tog prostora, ali nije iz prvog puta uspio izvršiti radnju skretanja, pa se prvo vratio malo unazad. Nakon toga je ponovno započeo radnju skretanja u lijevo i zatim je nastavio s vožnjom prema izlazu iz te praonice. Doista nije primijetio da bi došlo do kontakta s biciklom, ali je točno da je prilikom skretanja začuo neko „škripanje“. Ne postoji nikakav razlog da se ne bi zaustavio, ali tada stvarno ništa nije primijetio. Međutim, nakon provedenog očevida i nakon što su mu u policijskoj postaji predočili sve dokaze i snimku nastalog događaja, iskazuje da je tom prilikom doista oduzeo prednost biciklisti i taj prekršaj u cijelosti priznaje. U odnosu na drugi prekršaj koji mu se stavlja na teret u potpunosti prepušta odluku sudu, te je još jednom ponovio da nije primijetio kontakt s tim biciklom. Žao mu je zbog počinjenog prekršaja, ističe da je dugogodišnji vozač, do sada nije bio osuđivan za prometne prekršaje, vozačka dozvola potrebna mu je za odlazak u bolnicu jer je 100 postotni invalid i doslovno svakodnevno odlaziti u bolnicu.

3. U dokaznom postupku sudac je pročitao zapisnik o očevidu, izvješće o poduzetom, izvješće o postupanju, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta, dopis Postaje prometne policije Krapina od 23. travnja 2025., izvod iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske iz kojeg je vidljivo da je okrivljenik pravomoćno prekršajno osuđivan unazad tri godine, te se razgledaju skica mjesta događaja prometne nesreće, fotografije snimljene na mjestu prometne nesreće i DVD medij.

4. Na temelju obrane okrivljenika, te provedenog dokaznog postupka, uvidom u sve priležeće dokaze, a naročito u priloženu snimku ovog događaja, cijeneći dokaze po slobodnom uvjerenju, sudac je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaje pod točkama I.1. i I.2. izreke presude koji mu se stavljaju na teret. Naime, evidentno je da je okrivljenik upravljao osobnim automobilom kolnikom prostora automatske autopraonice u smjeru zapada, te se dolaskom do prilaznog kolnika prostoru za unutarnje čišćenje vozila prvo zaustavio, nakon čega je krenuo vožnjom unatrag pa se ponovno zaustavio, da bi zatim nastavio vožnju naprijed skretanjem u lijevo u smjeru jugoistoka, a da se prethodno nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, ne vodeći pritom računa o položaju i smjeru kretanja vozila kojim upravlja, kao i o položaju i smjeru kretanja drugih sudionika u prometu, zbog čega je u skretanju prednjim više desnim dijelom vozila naletio na prednji lijevi bočni dio bicikla s pomoćnim električnim motorom koji se kretao prilaznim kolnikom prostora za unutarnje čišćenje vozila u smjeru istoka, a u trenutku prometne nesreće zadržavao je smjer kretanja vozila ravno. Uslijed tog naleta bicikl se prevrnuo na kolnik na desnu bočnu stranu, a okrivljenik je nastavio s kretanjem i napustio je mjesto prometne nesreće, a da sa drugim sudionikom prometne nesreće nije popunio i potpisao Europsko izvješće o prometnoj nesreći niti na drugi način razmijenio osobne podatke i podatke o vozilu, iako je u ovoj prometnoj nesreći nastala materijalna šteta,

5. Uslijed toga ga je sud proglasio krivim i kaznio novčanim kaznama za koje smatra da su primjerena težini počinjenih prekršaja i stupnju odgovornosti okrivljenika, a na temelju članka 39. stavka 1. Prekršajnog zakona, ovako utvrđene kazne sud je zbrojio i okrivljeniku izrekao ukupnu novčanu kaznu jednaku zbroju pojedinačno utvrđenih kazni.

6. Prilikom odmjeravanja kazne sudac je kao olakotnu okolnost cijenio dosadašnju neosuđivanost okrivljenika za istovrsni prekršaj, pokazano žaljenje nakon počinjenog prekršaja, dok je otegotnom okolnošću smatrao da je skrivio prometnu nesreću nakon čega je napustio mjesto nesreće. Sud naime smatra da je okrivljenik prema svojim osobnim karakteristikama mogao i morao primijetiti da se nešto dogodilo, jer je po vlastitom iskazu izjavio da je začuo neko „škripanje“, ali očito tome nije pridavao veću pažnju. Obzirom da je u prometnoj nesreći nastala manja materijalna šteta, sud je okrivljeniku izrekao novčane kazne ispod zakonom propisanih minimalnih novčanih kazni, smatrajući da će se i ovako ublaženim novčanim kaznama postići svrha kažnjavanja i okrivljenika u buduće odvratiti od činjenja ovakvih i sličnih prekršaja, odnosno da će se pažljivije i obazrivije ponašati u prometu . Sud je u konkretnom slučaju na okrivljenika primijenio odredbu članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, na način da mu je omogućio da plaćanjem dvije trećine izrečene novčane kazne ista bude smatrana plaćenom u cijelosti.

7. Na temelju u izreci citiranih propisa okrivljenik je oslobođen obveze da naknadi troškove prekršajnog postupka u cijelosti, jer je umirovljenik, jer bi njihovim plaćanjem bilo dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.

8. Okrivljeniku sudac nije izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom. Izricanje ove zaštitne mjere više nije obvezno, pa sud prema članka 58. stavka 1. Prekršajnog zakona zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom primjenjuje fakultativno, kada ocijeni da postoji opasnost da će počinitelj prekršaja upravljajući motornim vozilom ponovo počiniti takav prekršaj. U konkretnom slučaju sud smatra, a cijeneći sve okolnosti pod kojima je prekršaj počinjen kao i ponašanje i osobnost okrivljenika, da će se okrivljenik i bez izricanja zaštitne mjere ubuduće kloniti činjenja prometnih prekršaja i da će se izricanjem samo novčane kazne postići svrha kažnjavanja.

9. Ova presuda je pravomoćna.

U Zagrebu 11. ožujka 2026.

Zapisničar

Sudac

Milena Belić, v.r.

Matko Jasprica

Dostavna naredba:

1. Okrivljeniku VD iz [adresa],

2. Tužitelju II Postaja prometne policije

3. Pismohrana.