REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Broj: Pp-1439/2026-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Vlatkici Jurić, uz sudjelovanje Štefice Meštrović kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice CEU, zbog djela prekršaja opisanog i kažnjivog po članku 10. stavak 3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11 i 66/19) u svezi s člankom 5. stavak 1. točka 3. istog Zakona, pokrenutog optužnim prijedlogom Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe turističke inspekcije, broj Klasa: 334-01/26-03/35, Urbroj: 443-02-05- 05-26-4 od 05. veljače 2026. godine, nakon glavne i javne rasprave završene dana 11. ožujka 2026. godine, u nazočnosti okrivljenice i odsutnosti ovlaštene osobe tužitelja, istoga dana objavio je da

p r e s u d i o  j e

I Okrivljenica: BEU, OIB [osobni identifikacijski broj], kći C i B, djev. E, rođena **.**.1959. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka RH, umirovljenica, s mirovinom od 736,00 eura, udana, majka dvoje djece, VSS, srednjeg imovnog stanja, prekršajno osuđivana, kazneno neosuđivana, ne vodi se drugi prekršajni niti kazneni postupak,

k r i v a  j e

što je u razdoblju od 01. siječnja 2024. do 31. prosinca 2024. godine u Zagrebu, ulica fra Filipa Grabovca 5 putem platforme Airbnb.com iznajmljivala smještajni objekt bez da je imala zakonom propisano rješenje za obavljanja djelatnosti pružanja usluge smještaja, pri čemu je ostvarila imovinsku korist u iznosu od 11.860,00 eura, a što je u suprotnosti s odredbama članka 5. stavak 1. podstavak 3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, odnosno obavljala je djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela ili prijavila nadležnim tijelima,

dakle, protivno zabrani obavljala neregistriranu djelatnost

čime je počinila djelo prekršaja opisano i kažnjivo po članku 10. stavak 3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, u svezi s člankom 5. stavak 1. točka 3. istog Zakona

pa joj se zbog učinjenog djela prekršaja, temeljem citirane zakonske odredbe i z r i č e

NOVČANA KAZNA u iznosu od 1.328,00 eura (tisućutristodvadesetosameura)

Temeljem odredbe članka 33. stavak 11. Prekršajnog zakona, okrivljenica je obvezna platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku 15 dana po pravomoćnosti ove presude jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.

Ako okrivljenica u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna, prema priloženom predlošku uplatnice, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.

II Temeljem odredbe članka 139. stavak 3., u svezi članka 138. stavak 2. točka 3. Prekršajnog zakona okrivljenica je obvezna naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 eura (pedeseteura), u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku 15 dana po pravomoćnosti presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 152. stavka 4. i 11. Prekršajnog zakona.

III Temeljem odredbe članka 76. Prekršajnog zakona («Narodne novine» broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) okrivljenici se oduzima imovinska korist stečena prekršajem u iznosu od 11.860,00 eura (jedanaesttisućaosamstošezdeseteura), koji iznos je obvezna uplatiti u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku 15 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. Tužitelj, Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba nadzora neregistriranog obavljanja trgovine i usluga, podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenice zbog djela prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog u izreci ove presude.

2. Okrivljenica je iskazala da se smatra krivom i prekršajno odgovornom te je priznala da je u razdoblju od 01. siječnja 2024. do 31. prosinca 2024. godine u Zagrebu, ulica fra Filipa Grabovca 5 putem platforme Airbnb.com iznajmljivala smještajni objekt bez da je imala zakonom propisano rješenje za obavljanja djelatnosti pružanja usluge smještaja, pri čemu je ostvarila imovinsku korist u iznosu od 11.860,00 eura, a što je u suprotnosti s odredbama članka 5. stavak 1. podstavak 3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, odnosno obavljala je djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela ili prijavila nadležnim tijelima. Navela je da je bila dezinformirana glede okolnosti tko plaća porez, jer se govorilo da Airbnb.com plaća porez. Međutim, to nije bilo očito točno. U međuvremenu Porezna uprava ju je pozvala i razrezala joj porez početkom ove godine 2026., koji porez je i platila. Pokušala je legalizirati djelatnost, prikupila svu potrebnu dokumentaciju i predala nadležnom Gradskom uredu zahtjev za kategorizaciju objekta. Međutim, oni devet mjeseci nisu izašli na uviđaj i izvršili kategorizaciju stana, tako da je odustala od kratkotrajnog najma i trenutno je predmetna nekretnina u dugoročnom najmu sa sklopljenim Ugovorom s najmoprimcima, a sve je prijavljeno Poreznoj upravi radi plaćanja 12 % poreza na najamninu.

3. Iz pročitane Potvrde iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, Uprave za kazneno pravo, Odjela za prekršajne evidencije od 06. veljače 2026. godine utvrđeno je da je okrivljenica prekršajno osuđena zbog djela prekršaja iz članka 53. stavak 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

4. Nakon provedene glavne rasprave, cijeneći obranu i izričito priznanje okrivljenice, nedvojbeno je utvrđeno da je okrivljenica doista počinila djelo prekršaja na način i pod uvjetima kako je to navedeno u izreci presude te da je prekršajno odgovorna pa ju je za počinjeno djelo valjalo proglasiti krivim i sankcionirati.

5. Prilikom izbora vrste prekršajne sankcije sutkinja je uzela u obzir sve relevantne okolnosti koje se odnose na stupanj krivnje, opasnost djela u njegovim objektivnim i subjektivnim komponentama i počinitelja djela, uvažavajući pri tome svrhu prekršajne sankcije.

6. Odmjeravajući novčanu kaznu u izrečenom iznosu sutkinja je prvenstveno pošla od činjenice da je okrivljenica kritične zgode postupala svjesnim nehajem lakomisleno smatrajući, iako svjesna da može počiniti prekršaj, da se to neće dogoditi te da ukupnost okolnosti konkretnog slučaja opravdavaju upravo tako odmjerenu novčanu kaznu.

7. Kao olakotno uzeta je u obzir činjenica da je okrivljenica priznala prekršaj i da do sada nije prekršajno kažnjavana zbog istovrsnog prekršaja, dok od otegotnih okolnosti koje bi utjecale da kazna bude stroža nije nađeno ništa.

8. Cijeneći cjelokupni činjenični supstrat konkretnog slučaja i vrednujući učinjeno djelo prekršaja u kontekstu težine povrede pravnog poretka, stupnja krivnje počinitelja i opasnosti počinjenog djela, sutkinja je uvjerenja da će se upravo ovako izrečenom kaznom postići svrha kažnjavanja, kako u smislu specijalne prevencije u odnosu na okrivljenicu, od koje se očekuje da se ubuduće kloni i suzdržava od takvih načina ponašanja, tako i u smislu opće prevencije, djelujući na druge glede zauzimanja njihovog negativnog stava u odnosu na takva društveno nepoželjna i neprihvatljiva ponašanja.

9. Odluka o presumpciji uplate novčane kazne u cijelosti, ukoliko okrivljenica u roku od 15 dana, kao paricijskom roku, uplati dvije trećine odmjerene novčane kazne, temelji se na odredbi članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona.

10. Trošak postupka određen je u paušalnom iznosu, koji se smatra primjerenim obzirom na trajanje i složenost prekršajnog postupka te imovinske prilike okrivljenice.

11. Kako je počinjenim prekršajem protupravno ostvarena imovinska korist u iznosu od 11.860,00 eura (jedanaesttisućaosamstošezdeseteura), to je okrivljenica obavezna u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude vratiti iznos od 11.860,00 eura (jedanaesttisućaosamstošezdeseteura) u korist Državnog proračuna, a sve temeljem odredbe članka 76. Prekršajnog zakona. Nadalje, člankom 10. stavkom 9. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti propisano je oduzimanje imovinske koristi ostvarene prekršajem. Prilikom odlučivanja o oduzimanju protupravno stečene imovinske koristi, Sud je primijenio načelo razmjernosti iz članka 51.a Prekršajnog zakona na način da je kao prioritet uzeo zaštitu interesa javnosti da nitko ne može zadržati protupravno stečenu imovinsku korist jer je pravno nedopustivo, nepravedno i nemoralno da okrivljenica zadrži ono što je stekla počinjenjem prekršaja. Oduzimanje imovinske koristi posebna je pravna posljedica počinjenog prekršaja, čiji je smisao uspostava prvobitnog pravnog stanja. Prilikom odluke Sud je uzeo u obzir da je protupravnost trajala godinu dana i da okrivljenica nije potpuno neuka stranka koja nije mogla znati ili pretpostaviti da davanje u kratkoročni najam stana bez da navedenu djelatnost ima registriranu kod nadležnog tijela i bez plaćanja poreza, nije dopušteno. Uostalom, imovinska korist nastala je činjenjem prekršaja pa njezino oduzimanje ima preventivni karakter u smislu opće prevencije, djelujući na druge glede zauzimanja njihovog negativnog stava u odnosu na takva društveno nepoželjna i neprihvatljiva ponašanja, ali i specijalne prevencije u odnosu na okrivljenicu.

Zagreb, 11. ožujka 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Štefica Meštrović

Vlatkica Jurić

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe nadležnom sudu, u roku od 8 dana, nakon primitka presude. Žalba se podnosi pismeno u 2 (dva) istovjetna primjerka, putem Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu.

Dostavna naredba:

1. okrivljenici – ovdje

2. tužitelju – Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba turističke inspekcije

3. pismohrana – ovdje.