REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl.br. P-3338/2025-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Ivani Marangunić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari prvotužitelja-protutuženika HJ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) i drugotužiteljice-protutuženice KJ (OIB: [osobni identifikacijski broj]), oboje iz [adresa], koje oboje zastupa Luka Antunović, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Župan, Babić & Antunović d.o.o., Zagreb, protiv tuženice-protutužiteljice CJ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], koju zastupa Senka Paškalin Urumović, odvjetnica u Zagrebu, radi utvrđenja, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 28. siječnja 2026. u prisutnosti svih parničnih stranaka, 11. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e:

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja HJ i KJ koji glasi: „1. Utvrđuje se da je potraživanje tuženice CJ prema drugotužiteljici KJ koje proizlazi iz Sporazuma o ispunjenju obveze korisnika kredita od strane jamca i prijelazu kreditorovih prava i osiguranja na jamca od 16.02.2022. sklopljenog između Zagrebačke banke d.d., Zagreb, vezano uz Ugovor o kreditu br. 157/96 od 20.02.1996. sklopljenog između tužiteljice KJ i Zagrebačke banke d.d., Zagreb, prestalo.

2. Nalaže se tuženici CJ da u roku od 15 dana prvotužitelju HJ izda brisovno očitovanje radi brisanja založnog prava na nekretnini u vlasništvu prvotužitelja, upisanoj u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], suvlasnički dio Rbr. 49. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-49), u naravi stan broj 66 na VI (šestom) katu lijevo koji se sastoji od tri sobe i ostalih prostorija u površini od 77.87 čm s pripadajućim spremištem u podrumu, [adresa], koji je neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali dijelovi, upisanog pod brojem Z- 19404/2022, a u suprotnom će takvo brisovno očitovanje zamijeniti ova presuda.

3. Nalaže se tuženici CJ da prvotužitelju HJ i drugotužiteljici KJ nadoknadi trošak ovog parničnog postupka zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja 2025., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije Europske središnje banke, tekućom od dana donošenja presude pa do isplate, u roku od 15 dana.“.

II. Tužitelj-protutuženik HJ dužan je trpjeti namirenje tražbine tuženice- protutužiteljice CJ u iznosu od 4.242,23 eura sudskom prodajom založene nekretnine u vlasništvu tužitelja-protutuženika HJ upisane u zemljišne knjiga Općinskog građanskog suda u Zagrebu u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to:

- 49. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-49) stan broj 66 na VI (šestom) katu lijevo koji se sastoji od tri sobe i ostalih prostorija u površini od 77.87 čm sa pripadajućim spremištem u podrumu, [adresa], koji je neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali dijelovi, i to nekretnine z. k. č. br. [katastarska čestica], [adresa] površine 1143m2, od toga Stambena zgrada, [adresa], 8 površine 1143 m2, te namirenjem tuženice-- protutužiteljice CJ iz postignute kupoprodajne cijene.

III. Odbija se protutužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

„ Tužitelj-protutuženik HJ dužan je trpjeti namirenje tražbine tuženice- protutužiteljice CJ sudskom prodajom založene nekretnine u vlasništvu tužitelja- protutuženika HJ upisane u zemljišne knjiga Općinskog građanskog suda u Zagrebu u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to:

- 49. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-49) stan broj 66 na VI (šestom) katu lijevo koji se sastoji od tri sobe i ostalih prostorija u površini od 77.87 čm sa pripadajućim spremištem u podrumu, [adresa], koji je neodvojivo povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali dijelovi, i to nekretnine z. k. č. br. [katastarska čestica], [adresa] površine 1143m2, od toga Stambena zgrada, [adresa], 8 površine 1143 m2, te namirenjem tuženice-- protutužiteljice CJ iz postignute kupoprodajne cijene, i to za iznos zakonske zatezne kamate:

- na iznos od 313/12 eura / 2.359,22 kn od 15.01.2001.

- na iznos od 317/70 eura / 2.393,78 kn od 13.02.2001.

- na iznos od 316,75 eura / 2.386,59 kn od 14.03.2001.

- na iznos od 316,58 eura / 2.385,25 kn od 12.04.2021.

- na iznos od 309,25 eura / 2.330,10 kn od 15.05.2001.

- na iznos od 301,73 eura / 2.273,39 kn od 13.06.2001.

- na iznos od 301,85 eura / 2.274,35 kn od 10.07.2001.

- na iznos od 408,68 eura / 3.079,25 kn od 15.03.2005.

- na iznos od 408,68 eura / 3.079,25 kn od 12.04.2005.

- na iznos od 408,68 eura / 3.079,25 kn od 12.05.2005.

- na iznos od 408,68 eura / 3.079,25 kn od 16.06.2005.

- na iznos od 408,68 eura / 3.079,25 kn od 14.07.2005., sve do isplate.“.

IV. Nalaže se tužitelju-protutuženiku HJ i tužiteljici-protutuženici KJ da u 15 dana naknade tuženici-protutužiteljici CJ parnični trošak od 1.177,74 eura sa zateznom kamatom od 12. ožujka 2026. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamate proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi za dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Tužitelji su 9.5.2025. podnijeli tužbu u kojoj navode da je tužiteljica KJ **.**.1996. sklopila sa Zagrebačkom bankom d.d., Zagreb ugovor o kreditu, da je na temelju tog ugovora upisana hipoteka na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], podul. 2246 k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] kod ovog suda, da je tuženica bila solidarni jamac za tužiteljičine obveze, da je tuženica djelomično platila iznos kredita (ukupno 4.242,23 eura), da je kredit u cijelosti isplaćen 2011., nakon čega je kreditor izdao tužiteljici brisovno očitovanje.

2. Tuženica AJ je, međutim, s kreditorom 16.2.2022. sklopila Sporazum o ispunjenju obveze korisnika kredita od strane jamca i prijelazu kreditorovih prava i osiguranja na jamca, kojim je kreditor na nju prenio svoju tražbinu i sporedna prava, a tuženica je iste godine ostvarila upis založnog prava na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], suvlasnički dio rbr 49 s neodređenim omjerom, etažno vlasništvo (E-49), u naravi stan br. 66 na šestom katu lijevo, površine 77,87 m2 s pripadajućim spremištem u podrumu, [adresa], u vlasništvu tužitelja HJ.

3. Tužitelji tvrde da je tuženica kao jamac posljednju uplatu izvršila 2005., da je zbog toga protekla zastara regresnog zahtjeva, dapače da je tuženica izgubila i pravo na isticanje regresnog zahtjeva, da je njezina regresna tražbina prema tužiteljici prestala, da je zbog toga dužna učiniti sve što je potrebno da se zalog izbriše iz javne knjige – izdati brisovno očitovanje. Svakako tužitelji osporavaju osnovu uknjižbe založnog prava na puni iznos kredita, priznajući joj eventualno iznos koji je isplatila banci po osnovi sklopljenog ugovora o kreditu. Zato predlažu donijeti presudu citiranu u izreci.

4. Tuženica se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu. Ne osporava da je kao solidarni jamac potpisala ugovor o kreditu, da je u svrhu osiguranja uknjiženo pravo zaloga u korist kreditora, da je tuženica kao solidarni jamac otplatila dio kredita drugotužiteljice od 4.242,23 eura i naglašava kako joj drugotužiteljica unatoč pozivima nikada nije vratila isplaćeni iznos kredita. Ne osporava niti da je sa Zagrebačkom bankom d.d., Zagreb 16.2.2022. sklopila Sporazum o ispunjenju obveze korisnika kredita od strane jamca i prijelazu kreditorovih prava i osiguranja na jamca na temelju kojeg je izvršena uknjižba, ustupanje založnog prava prijenosom hipotekarne tražbine. Protivi se tumačenju tužitelja koji tvrde da je njezina tražbina zastarjela i da je njezino pravo prestalo, pozivajući se na čl. 1003. ZOO, a s obzirom da ima pravo namiriti se iz vrijednosti založene nekretnine na temelju upisne hipoteke - koje pravo ne zastarijeva - podnosi protiv tužitelja protutužbu i predlaže donijeti presudu kao u izreci.

5. Sud je tijekom postupka pročitao zk izvadak za predmetnu nekretninu, ugovor o kreditu od 20.2.1996., dodatak tom ugovoru od 19.7.2001., ugovor o založnom pravu od 6.3.1996., brisovno očitovanje od 14.6.2011., stanje po prometu o kreditu, sporazum o ispunjenju obveze korisnika kredita od strane jamca i prijelazu kreditorovih prava i osiguranja na jamca od 16.2.2022., rješenja ovog suda Z-19404/2022 od 8.6.2022., Z- 35560/22 od 4.10.2022., rješenje Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici Gž Zk-676/2022 od 16.1.2023. i drugu dokumentaciju u spisu i ocjenom dokaza po čl. 8. ZPP-a utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan, a protutužbeni zahtjev djelomično osnovan.

6. Predmet tužbenog zahtjeva je zahtjev tužitelja da sud utvrdi da je prestalo potraživanje tuženice prema tužiteljici KJ, koje proizlazi iz Sporazuma o ispunjenju obveze korisnika kredita od strane jamca i prijelazu kreditorovih prava i osiguranja na jamca od 16.2.2022. i da naloži tuženici da izda brisovno očitovanje radi brisanja založnog prava na nekretnini u vlasništvu tužitelja HJ, kojim je osigurano to potraživanje.

7. Tuženica je podnijela protutužbu radi namirenja tražbine iz založene nekretnine (hipotekarnu tužbu).

8. Nije sporno, a proizlazi i iz dokumentacije u spisu:

- da je tuženica KJ sa Zagrebačkom bankom sklopila 20.2.1996. ugovor o kreditu

- da je tuženica CJ bila jamac tužiteljici i da je na ime otplate kredita otplatila ukupno 4.242,23 eura

- da je sredstvo osiguranja kredita bila i hipoteka na nekretnini koja je sada u vlasništvu tužitelja

- da je kredit otplaćen i da je banka izdala brisovno očitovanje

- da je tuženica 16.2.2022. sa Zagrebačkom bankom sklopila Sporazum o ispunjenju obveze korisnika kredita od strane jamca i prijelazu kreditorovih prava i osiguranja na jamca

- da je tuženica na temelju toga Sporazuma uknjižila na svoje ime ustupanje založnog prava prijenosom hipotekarne tražbine koja je osigurana tim založnim pravom.

9. S obzirom da tužitelji i ne tvrde da je drugotužiteljica tuženici ikada vratila iznos plaćen radi otplate kredita, ima se primijeniti čl. 1003. ZOO/91, prema kojem je na tuženicu prešla tražbina kreditora i sporedna prava s garancijama ispunjenja. S time je u skladu i sadržaj Sporazuma od 16.2.2022.

10. U konkretnom slučaju, tražbina tuženice prema drugotužiteljici osigurana je hipotekom upisanom u zemljišne knjige. Riječ je o dobrovoljnom založnom pravu iz čl. 304. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

11. Tužitelji tvrde da se na regresne zahtjeve primjenjuje opći zastarni rok, koji je, s obzirom na činjenicu da je posljednju uplatu tuženica učinila 2005., protekao. Zbog toga smatraju da je tuženica izgubila pravo na isticanje regresnog zahtjeva, a time i na uknjižbu založnog prava, da je time potraživanje tuženice prestalo u cijelosti, a tuženica duguje izdati brisovno očitovanje.

12. Tuženica je podnijela hipotekarnu tužbu u smislu čl. 336. st. 3. ZV, prema kojem založni vjerovnik ima pravo od svagdašnjeg vlasnika založene stvari, a i svakoga trećega, zahtijevati da trpi namirenje zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti založene stvari, ako nije što drugo određeno. Po čl. 368. ZOO/91, kad protekne vrijeme zastare, vjerovnik čije je potraživanje osigurano zalogom ili hipotekom može se namiriti iz opterećene stvari ako je drži u rukama ili je njegovo pravo upisano u javnoj knjizi. Javnom se knjigom u smislu navedene odredbe smatra i zemljišna knjiga u koju je upisana hipoteka u korist tuženice. Drugim riječima, zbog činjenice da je založno pravo upisano u zemljišnoj knjizi, tuženica- protutužiteljica može se namiriti iz založene nekretnine, odnosno da nije zastarjelo njezino pravo da hipotekarnom tužbom od hipotekarnog dužnika zahtijeva trpljenje namirenja tražbine osigurane založnim pravom.

13. Zbog toga je neosnovano pozivanje tužitelja na zastaru, a još manje na prekluziju (prestanak prava), iz koje izvlače zahtjev da sud utvrdi da je tražbina tuženice prestala. Niti je tražbina tuženice prema prvotužiteljici prestala, jer za to sud nije utvrdio niti jedan od zakonom propisanih uvjeta, niti je tuženica izgubila pravo namiriti se iz založene stvari: da bi došlo do prestanka založnog prava upisanog u zemljišnu knjigu, potrebno je da bude ispunjen jedan od zakonom predviđenih načina za prestanak založnog prava propisan u čl. 343. do 353. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a sud nije utvrdio da je ispunjen ijedan. Pritom valja naglasiti da bi založno pravo na nekretnini prestalo nije dovoljno da je prestala tražbina koju je osiguravala, već i da bude brisana iz zemljišne knjige. Zbog toga nema niti osnove da tuženica izda za brisovno očitovanje iz čl. 307. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZV) pa je tužbeni zahtjev tužitelja, utemeljen na neosnovanom prigovoru zastare, odbijen u cijelosti.

14. S druge strane, nesporna je činjenica da je tuženica na ime otplate kredita tužiteljice KJ isplatila ukupno 4.242,23 eura, i to prema dinamici koja je također nesporna, a proizlazi i iz očitovanja Zagrebačke banke na listu 25 koje su tužitelji dostavili u spis.

15. S obzirom da tražbina tuženici-protutužiteljici nije namirena, ona je ovlaštena ostvarivati svoje pravo na namirenje te tražbine po čl. 336. st. 1. ZV. Prigovori tužitelja koji se odnose na uknjižbu visine založnog prava na puni iznos kredita (105.000,00 DEM) neodlučni su jer će protutužiteljica moći prisilno naplatiti samo iznos vlastite tražbine prema prvotužiteljici-protutuženici. Po čl. 301. ZV, naime, založno pravo osigurava namirenje iz vrijednosti zaloga određene tražbine kao cjeline, pa se opterećenje zaloga ne smanjuje sa smanjenjem tražbine, ako nije što drugo zakonom određeno. Prema tome, neopstojnost čitave tražbine osigurane zalogom ne utječe na založno pravo i iz njega izvedeno pravo na namirenje.

16. Prigovor tužitelja-protutuženika djelomično je osnovan, i to u dijelu koji se odnosi na prigovor zastare zakonske zatezne kamate: zastarjela potraživanja kamata i drugih povremenih davanja ne mogu se namiriti ni iz opterećene stvari (čl. 368. st. 2. ZOO).

17. Što se tiče pozivanja tužitelja na čl. 80.b Ovršnog zakona naglašava se da je drugotužiteljica dobrovoljno, na temelju Ugovora o založnom pravu od 6.3.1996. zasnovala založno pravo na predmetnoj nekretnini i izrijekom pristala na mogućnost prisilne ovrhe. Prigovor koji u ovoj parnici tužitelji ističu, pozivajući se na odredbu koja limitira ovrhu na nekretnini na iznos duga glavnice viši od 5.300,00 eura u svjetlu ranijeg postupanja tužiteljice i preuzimanja obveza iz ugovora koje je potpisala, predstavlja po ocjeni suda, još jedno postupanje protivno načelu iz čl. 4. ZOO - načelu savjesnosti i poštenja: drugotužiteljica je na sebe preuzela obvezu vraćanja kredita, dio kredita za nju je vratila tuženica, ali drugotužiteljica joj novac nije vratila, a sada tvrdi da je njezina obveza – osigurana hipotekom prestala, i to ne ispunjenjem duga, već zato što (neosnovano) tvrdi da je nastupila zastara, a konačno ističe i prigovor pozivajući se na čl. 80.b Ovršnog zakona, sve kako bi izbjegla vraćanje duga prema osobi koja je jamčila za njezine obveze. Ovaj je prigovor sud odbio jer je u konkretnom slučaju riječ o hipotekarnoj tužbi u parničnom postupku u kojem ne dolazi do primjene odredbe na koju se tužitelji pozivaju.

18. Zbog svega navedenog tužbeni je zahtjev odbijen, a protutužbeni djelomično usvojen. Tužiteljima je po čl. 154. st. 5. ZPP naloženo da tuženici naknade parnični trošak po Tarifi o nagradama i naknadi trošakova za rad odvjetnika: za sastav odgovora na tužbu i protutužbe te podneska od 7.11.2025. po 200,00 eura (tbr 7/1, 8/1), za zastupanje na ročištu 28.1.2023. iznos od 200,00 eura (tbr 9/1), ukupno 800,00 eura, što uvećano za PDV 25 % od 200,00 eura, sudsku pristojbu na protutužbu i presudu od po 88,87 eura iznosi 1.177,74 eura. Zatezna kamata na parnični trošak dosuđena je po čl. 151.st. 3. ZPP.

Zagreb, 11. ožujka 2026.

Sudac:

Ivana Marangunić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. O žalbi, koja se podnosi ovom sudu, odlučuje županijski sud.

DNA:

-pun. tužitelja

-pun. tuženice