Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Varaždin, Međimurska 26D
Poslovni broj: Gž Ovr-78/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Sanji Bađun u ovršnom predmetu ovrhovoditelja NOVI LIST d.d., OIB: 44110106406, Rijeka, Zvonimirova 20a, zastupanog po punomoćnici dr.sc. Ani Holjar, odvjetnici u Rijeci, protiv ovršenika NF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici (odvjetnici) u Zajedničkom odvjetničkom uredu Matković&Bezjak u Rijeci, radi ovrhe na nekretnini ovršenika, odlučujući o žalbi ovršenika izjavljenoj protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Rijeci od 24. rujna 2025. poslovni broj Ovr-1255/2025-3, dana 11. ožujka 2026.
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba ovršenika i ukida rješenje o ovrsi Općinskog suda u Rijeci od 24. rujna 2025. poslovni broj Ovr-1255/2025-3 te predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem o ovrsi sud je odredio predloženu ovrhu i odmjerio troškove ovrhovoditelja u iznosu od 629,26 EUR.
2. Navedeno rješenje o ovrsi pravodobno izjavljenom žalbom pobija ovršenik zbog žalbenog razloga propisanog čl. 50. st. 1. toč. 6. Ovršnog zakona, bitnih povreda odredaba ovršnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, predlažući drugostupanjskom sudu preinačiti rješenje o ovrsi i odbiti prijedlog za ovrhu, odnosno ukinuti rješenje o ovrsi i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Ovrhovoditelj je podnio odgovor na žalbu u kojem se protivi žalbenim navodima i predlaže žalbu odbiti.
4. Žalba ovršenika je osnovana.
5. Rješenje o ovrsi doneseno je sukladno prijedlogu ovrhovoditelja od 17. travnja 2025. i to na temelju ovršne isprave – presude i rješenja Općinskog suda u Rijeci broj Pn- 293/2018-37 od 8. studenog 2019. djelomično potvrđene i djelomično preinačene presudom Županijskog suda u Rijeci od 12. rujna 2024. poslovni broj Gž -163/2020-3 kojom je naloženo ovršeniku isplatiti ovrhovoditelju iznos od 35.000,00 kn/4.645,30 EUR sa zateznom kamatom od 10. srpnja 2018. do isplate, ½ dijela troškova parničnog postupka dosuđenih u iznosu od 1.262,36 EUR sa zateznom kamatom od 8. studenog 2019. do isplate i ½ dijela troškova žalbenog postupka dosuđenih u iznosu od 405,58 EUR sa zateznom kamatom od 12. rujna 2024. do isplate, te je predloženo odrediti ovrhu na 46. suvlasničkom dijelu 136/10000 etažno vlasništvo (E-44) stan broj 44 na drugom katu koji se sastoji od ulaznog hodnika – predprostora, kupaonice, dnevnog boravka s blagovaonicom i kuhinjom, spavaće sobe, korisne površine 42,39 m2 kojem kao sporedni dio pripada balkon korisne površine 4,58 m2 i parkirno mjesto broj 27 korisne površine 12,50 m2, spremište u podrumu broj 38 korisne površine 3,18 m2, odnosno ukupne površine posebnog dijela s pripadajućim dijelovima od 48,77 m2 u zgradi sagrađenoj na kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zabilježbom ovrhe na nekretnini, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom i namirenjem iz novčanog iznosa dobivenog prodajom te ispražnjenjem nekretnine i njezinom predajom kupcu.
6. U žalbi ovršenik navodi da je nekretnina na kojoj je određena ovrha jedina nekretnina u njegovom vlasništvu, a da se ovrha ne može provesti na stvarima i pravima fizičke osobe koja su nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba samog ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati sukladno čl. 75. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24., u daljnjem tekstu: OZ), dok se prema st. 5. cit. zakonske odredbe smatra da jedina nekretnina u kojoj stanuje ovršenik koji ne obavlja registriranu djelatnost nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati osim ako je ovršenik u trenutku sklapanja pravnog posla kojim je preuzeo obvezu izjavio da je suglasan da se radi namirenja ovrhovoditeljeve tražbine može provesti ovrha na njegovoj jedinoj nekretnini. Da je to jedina nekretnina u njegovom vlasništvu dokazuje potvrda Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižnog odjela Rijeka od 10. listopada 2025. te preslik osobne iskaznice kao dokaz da na toj adresi živi. Osim što je navedena nekretnina jedina u njegovom vlasništvu i nužna za zadovoljenje njegovih osnovnih životnih potreba, on ima obvezu uzdržavanja dvoje djece u dobi od 18 i 15 godina mjesečnim iznosima od 200,00 EUR i 170,00 EUR, s time da je u tijeku postupak radi povišenja uzdržavanja u predmetu broj P Ob-231/2024, a na predmetnoj nekretnini se održavaju susreti i druženja s djecom. Ista nekretnina je i njegov dom, a pravo na dom je zaštićeno čl. 34. Ustava Republike Hrvatske i čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Kako obveza potječe iz izvanugovornog obveznog odnosa smatra da je bilo potrebno utvrditi jesu li ostvareni razlozi pravičnosti za određivanje ovrhe na jedinoj nekretnini ovršenika kako to propisuje čl. 75. st. 6. OZ, a što ovršni sud nije učinio a niti obrazložio zašto smatra da u konkretnom slučaju pravičnost zahtijeva određivanje ovrhe na takvoj nekretnini, čime je počinjena bitna povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP).
7. U odgovoru na žalbu ovrhovoditelj se poziva na zaključak VSRH od 31. ožujka 2021. broj Su-IV-162/2021 o primjeni čl. 75. st. 1., 5. i 7. OZ kada se prijedlog za ovrhu na nekretnini temelji na presudi kao ovršnoj ispravi, osporavajući tvrdnje ovršenika da ne postoje razlozi pravičnosti za određivanje i provođenje ovrhe na nekretnini s obzirom da je ovrhovoditelj pokušao s ovršenikom riješiti spor mirnim putem i ponudio mu mogućnost obročne otplate tražbine na koju je obvezan pravomoćnom sudskom odlukom, te je i podnio zahtjev za izravnu naplatu Financijskoj agenciji, ali je njegova osnova evidentirana u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje tek na 9. mjestu. Posljedica provedbe ovrhe nije nerazmjerna cilju koji se ovrhom postiže jer nakon namirenja tražbine ovrhovoditelja ovršenik s preostalim sredstvima može financirati stambeno zbrinjavanje, a sama činjenica da je vrijednost tražbine manja od vrijednost i nekretnine nije razlog za odbijanje prijedloga.
8. Ovršenik pravilno ističe da odredba čl. 80.b st. 2. OZ propisuje da ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 5.300,00 EUR, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja, a st. 3. citirane zakonske odredbe propisuje da pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz stavka 2. ovoga članka, sud će uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito:
- je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu,
- je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri,
- služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji,
- ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga,
- je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.
9. Prvostupanjski sud je prilikom razmatranja osnovanosti prijedloga za ovrhu bio dužan ocijeniti jesu li ispunjeni posebni uvjeti za određivanje ovrhe na nekretninama sukladno citiranoj odredbi čl. 80.b. st. 2. i 3. OZ, i to na temelju navoda i dokaza obiju stranaka (identično pravno stajalište izrazio je Vrhovni sud Republike Hrvatske u rješenju od 8. ožujka 2022. broj Rev-3062/2019-3). S obzirom su u tom smislu izostali razlozi u rješenju o ovrsi, a radi se o odlučnim činjenicama za ocjenu osnovanosti prijedloga uzimajući u obzir i žalbene navode ovršenika, kao i da je na dužnost postupanja ovršnog suda u smislu utvrđenja jesu li ispunjene posebne pretpostavke za određivanje ovrhe na nekretnini ovaj sud ukazao u rješenju od 24. srpnja 2025. poslovni broj Gž Ovr-292/2025-2 i da po istom ovršni sud nije postupio, to je počinio bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, u vezi s čl. 21. st. 1. OZ, a na koju sadržajno ukazuje ovršenik uslijed čega je i činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno pa ovaj sud nije u mogućnosti ocijeniti zakonitost rješenja o ovrsi sa stajališta pravilne primjene materijalnog prava.
10. Osim toga valja ukazati da ovrhovoditelj u prijedlogu zahtijeva namirenje tražbine s osnove dosuđenih troškova parničnog postupka u iznosu od 1.262,36 EUR sa zateznom kamatom od 8. studenog 2019. do isplate i troškova žalbenog postupka dosuđenih u iznosu od 405,58 EUR sa zateznom kamatom od 12. rujna 2024. do isplate, iako mu temeljem ovršne isprave (pravomoćne sudske presude) pripada pravo na namirenje te tražbine u ½ dijela jer je preostalih ½ dijela dosuđeno u korist treće osobe (UF), a što da znači za to potraživanje ovrhovoditelj nema ovršnu ispravu i da je u tom dijelu ostvaren žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 1. OZ na koji ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
11. Stoga je ovaj sud prihvatio žalbu ovršenika i primjenom čl. 380. toč. 3. ZPP ukinuo rješenje o ovrsi i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će na temelju izjašnjenja i dokaza ovrhovoditelja i ovršenika ocijeniti jesu li ispunjeni posebni uvjeti za određivanje ovrhe na nekretninama sukladno čl. 80.b st. 2. i 3. OZ, nakon čega će ponovno odlučiti o prijedlogu za ovrhu i zahtjevu za naknadu troškova.
U Varaždinu 11. ožujka 2026.
Sutkinja
Sanja Bađun
