Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-782/2024-3

U I M E R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovoga suda i to Vedrane Perkušić kao predsjednice vijeća, dr. sc. Daniele Pivčević kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te mr. sc. Zrinke Tironi kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja FG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Grubeša, odvjetnik u Osijeku, protiv tuženika TG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Ivana Stojić, odvjetnica u Slatini, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini poslovni broj P-227/2022-40 od 11. siječnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 10. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Žalba tužitelja se odbija kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini poslovni broj P-227/2022-40 od 11. siječnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja kojim je tražio utvrđenje da je stekao pravo vlasništva nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] u naravi voćnjak Groblje površine 769 m2 uz ovlaštenje za uknjižbu prava vlasništva na svoje ime i brisanje toga prava s imena tuženika, kao i zahtjev za naknadu troška postupka (točka I. izreke). U točki II. izreke naloženo je tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 1.741,95 eura.

2. Žali se tužitelj pobijajući prvostupanjsku presudu zbog žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. točka 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25, dalje: ZPP) te predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu na način da prihvati tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je neosnovana.

5. Predmet postupka je zahtjev tužitelja na utvrđenje da je stekao pravo vlasništva nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] po više osnova i to dosjelošću putem pravnih prednika i kupoprodajom.

6. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji joj je prethodio nije utvrđeno da su ostvarene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a na koje ovaj sud drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a.

7. Činjenično stanje u prvostupanjskom postupku je pravilno i potpuno utvrđeno i nije dovedeno u sumnju navodima žalbe pa je neosnovan žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Na tako utvrđeno činjenično stanje, sud je pravilno primijenio materijalno pravo.

8. Iz utvrđenja prvostupanjskog suda i stanja spisa proizlazi:

- da je u pojedinačnom ispravnom postupku djelomičnim rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj Z-8505/2020 od 28. travnja 2022., između ostaloga ispravljen upis u listu B za kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], tako da se umjesto dosadašnjeg vlasnika nalaže upis u korist tuženika,

- da je prema izvatku iz zemljišne knjige od 4. srpnja 2022. u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasnik kč. br. [katastarska čestica], voćnjak Groblje 769 m2, upisan tuženik,

- da je kao vlasnik kč. br. [katastarska čestica], voćnjak Groblje sa 440 čhv, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] prema izvatku od 28. srpnja 2020. bila upisana Živković zadruga iz [adresa],

- da je kao posjednik u p.l. 364 k. o. [katastarska općina] od 5. ožujka 2021. na kč. br. [katastarska čestica], voćnjak Groblje sa 796 m2, bila upisana IG iz [adresa],

- da je prema povijesti promjena na katastarskim česticama Odjela za katastar nekretnina Slatina od 16. srpnja 2020., kč. br. [katastarska čestica] bila od 1955. upisana u posjed ZG do 1972. kada je na istoj izvršena parcelacija, tako da je dio kč. br. [katastarska čestica] upisan u posjed CG, dio kč. br. [katastarska čestica] u posjed BG i dio u posjed IG; da je dio kč. br. [katastarska čestica] koji je bio u posjedu CG naslijedio OG 2001. na temelju rješenja o nasljeđivanju, dok je dio u posjedu BG naslijedila Milena Mihajlov 1990.,

- da je 27. studenoga 2019. zaključen ugovor o kupovini i prodaji između OG kao prodavatelja i TG (tuženika) kao kupca, predmet kojeg je između ostaloga, kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao vlasništvo Živković zadruge,

- da je prema posjedovnom listu 362 k. o. [katastarska općina] od 27. studenoga 2019. kao posjednik kč. br. [katastarska čestica], voćnjak Groblje sa 791 m2, upisan OG,

- da je 21. ožujka 2022. zaključen kupoprodajni ugovor između ŽG kao prodavatelja po punomoćniku LG (punomoć od **.**.2021.) i FG (tužitelja) kao kupca, predmet kojeg je nekretnina upisana u p.l. 364 k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], groblje voćnjak površine 796 m2,

- da je prema rješenju o nasljeđivanju broj O-1170/21 javnog bilježnika u ostavinskom predmetu iza pokojne PG (rođene **.**.1951. u [adresa]) umrle **.**.2021. u Beogradu, nasljednikom utvrđen sin ostaviteljice ŽG, a u rješenju navedeno da njenu ostavinsku imovinu čini između ostalog, dio k. č. br. [katastarska čestica], voćnjak groblje, površine 796 m2, koje se vode na ime IG (majke ostaviteljice),

- da je prema očevidu na licu mjesta i geodetskom vještačenju po sudskom vještaku Krunoslavu Cukoru, predmetna nekretnina u naravi livada, pašnjak i šuma; da je sudski vještak za pokaz nekretnine koristio skicu izmjere broj 112 iz 1972. prilikom koje je vršena parcelacija između CG, BG i IG i skicu izmjere iz parcelacijskog elaborata broj 4/2022 u kojem je vršena parcelacija kč. br. [katastarska čestica],

- da je u iskazu vještak pojasnio kako se skica iz 1972. nalazi u zbirci skica u katastru i ona niti je istrgnut list, niti je umetan list, ide po brojevima, da crvena crta nije naknadno nanesena već je sastavljena kada i skica 7. siječnja 1972.; da tada nije rađena parcelacija, cijeli taj dio skice za te čestice ne bi bio ucrtan, jer ako nema promjena onda se ni ne sastavlja skica; da je za južni dio parcele kč. br. [katastarska čestica] napisano na skici da je posjednik IG, a vlasnik IG zadruga, da su na kč. br. [katastarska čestica] iz 1972. bili posjednici CG i BG, a s obzirom da je 2022. rađena parcelacija pa je nastala kč. br. [katastarska čestica], da je čestica [katastarska čestica] vlasništvo i posjed TG (tuženika) i to je sjeverna čestica, a južna čestica je vlasništvo i posjed ŠG; da je kč. br. [katastarska čestica] nastala parcelacijom navedene čestice 1972. i iz čestice [katastarska čestica],

- da je prema skici izmjere sudskog vještaka na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao vlasnik upisan tuženik, na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ŠG, a na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] BG zadruga.

9. Prvostupanjski sud zaključuje kako tužitelj nije stekao pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini na temelju pravnog posla i to kupoprodajnog ugovora od 21. ožujka 2022. jer prodavatelj ŽG nije bio upisan kao vlasnik predmetne nekretnine, a nije stekao pravo vlasništva na temelju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju iza pok. PG kao ostavitelja, jer ista nije bila vlasnik predmetne nekretnine već je prema posjedovnom listu 364 k. o. [katastarska općina] od 5. travnja 2021. koji priloži ostavinskom spisu, kao posjednik kč. br. [katastarska čestica] bila upisana IG. Nadalje, prvostupanjski sud zaključuje kako tužitelj nije dokazao ni da je spornu nekretninu stekao dosjelošću, jer isto ne proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka te materijalnih dokaza koji prilože spisu.

10. Stoga prvostupanjski sud zaključuje kako je ispravni postupak proveden na zakonit način, da je tuženik pravilno uknjižen kao vlasnik sporne nekretnine, a tužitelj nije dokazao da je sporni upis neistinit, odnosno nevaljan niti je dokazao da je stekao pravo vlasništva po osnovama na koje se poziva u tužbi. Pri tome se sud pozvao na primjenu odredbi članka 202. i 205. stavak 3. i 4. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ br. 63/19., 128/22., 155/23., 127/24, dalje: ZZK).

11. Žalbenim navodima nije dovedena u pitanje pravilnost i zakonitost pobijane odluke.

12. Prvostupanjski sud je pravilno i potpuno utvrdio odlučne činjenice te pravilno zaključio da tužitelj nije dokazao pravnu osnovu za stjecanje vlasništva kupnjom, nasljeđivanjem ni dosjelošću, niti je dokazao neistinitost, odnosno nevaljanost upisa tuženika.

13. U parničnom postupku povodom tužbe za ispravak sud donosi odluku na temelju svih provedenih dokaza nužnih za pravilno i potpuno utvrđenje je li s obzirom na mjerodavne odredbe materijalnog prava koje uređuju stjecanje, promjenu i prestanak određenog knjižnog prava i odredbe zemljišnoknjižnog prava koje uređuju pretpostavke za upis toga prava u zemljišnu knjigu, sud u pojedinačnom ispravnom postupku donio valjanu odluku.

14. Pravilno je prvostupanjski sud ocjenom svih izvedenih dokaza utvrdio da su ispunjene sve materijalno pravne pretpostavke za uknjižbu upisanog prava u zemljišnoknjižnom postupku. Pri tome je raspravio i utvrdio odlučne činjenice stjecanja prava vlasništva na predmetnim nekretninama, što opravdava izvršeni upis. Tužitelj, na kojem je teret dokazivanja da je tužitelj (ili pravni prednik) bio stvarni izvanknjižni vlasnik, i da je uknjižba tuženika nevaljana ili neistina, nije dokazao suprotno.

15. Neosnovano žalitelj prigovara da je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno u odnosu na vjerodostojnost skice izmjere iz 1972. godine. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud je dao razloge o odnosu između skice izmjere i podataka iz povijesti promjena na katastarskim česticama, a ocjena provedenih dokaza dana je u skladu s člankom 8. ZPP-a.

16. Prvostupanjski sud je proveo očevid na licu mjesta i geodetsko vještačenje po sudskom vještaku geodetske struke, koji je dao jasno, logično i stručno obrazložen nalaz te je obrazložio nastanak i sadržaj ove skice, kao i odnos te skice prema kasnijoj parcelaciji iz 2022. Okolnost što je provedena nova parcelacija ne dovodi sama po sebi u pitanje postojanje i sadržaj ranije skice izmjere iz 1972. niti predstavlja dokaz njezine nevjerodostojnosti, kako pogrešno smatra tužitelj. Sudski vještak je potvrdio je da je skica iz službene zbirke u katastru, da nije krivotvorena, a razlika u oznakama čestica između skice iz 1972. i dokumentacije iz 2023. ne dovodi u pitanje vjerodostojnost skice, jer su oznake čestica mijenjane parcelacijama 2022. Neutemeljena je žalbena tvrdnja da se na skici iz 1972. ne bi smjela pojaviti čestica 1236/3, jer je vještak jasno objasnio da je ucrtana kao rezultat parcelacije čestice 1236/2 iz 1972., a što je dosljedno kretanju posjedovnih promjena koje se vide i u povijesti posjeda.

17. Pravilno je prvostupanjski sud zaključio da tužitelj nije mogao steći pravo vlasništva kupoprodajom od ŽG, jer isti u trenutku sklapanja ugovora nije bio upisan kao vlasnik u zemljišnim knjigama niti je dokazano njegovo izvanknjižno vlasništvo. U smislu odredbi (članak 115. i dr.) Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst, dalje ZVDSP) za stjecanje prava vlasništva na nekretnini na temelju pravnog posla potrebna je valjana pravna osnova (titulus) i uknjižba (modus). U konkretnom slučaju nedostajao je valjan upis prednika kao vlasnika, a time i pretpostavke za valjan prijenos vlasništva.

18. Rješenje o nasljeđivanju iza pok. PG samo po sebi ne dokazuje da je ostaviteljica bila vlasnica predmetne nekretnine. Ostavinsko rješenje ima deklaratorni karakter i ne može proizvoditi učinak stjecanja vlasništva na nekretnini koja nije bila vlasništvo ostaviteljice. Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da iz zemljišnoknjižnog i katastarskog stanja ne proizlazi da je ostaviteljica u trenutku smrti bila vlasnica ni posjednica sporne nekretnine.

19. U pogledu dosjelosti (članak 159. ZVDSP-a), teret dokaza postojanja zakonitog, istinitog i poštenog posjeda kroz zakonom propisano vrijeme bio je na tužitelju. Iz provedenih dokaza ne proizlazi da su tužitelj ili njegovi pravni prednici imali takav kvalificirani posjed upravo na nekretnini koja je predmet spora, niti u potrebnom vremenskom trajanju.

20. Stoga je pravilno prvostupanjski sud ocijenio iskaze saslušanih svjedoka, koji nisu bili dostatni za zaključak o neprekinutom i samostalnom posjedu kroz više desetljeća u opsegu koji bi doveo do stjecanja vlasništva dosjelošću niti takvi da bi nedvojbeno potvrdili kontinuirani, zakoniti i samostalan posjed pravnih prednika tužitelja upravo na spornoj nekretnini u obuhvatu i granicama kako je danas upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao kč. br. [katastarska čestica].

21. Tužitelj tek podredno u žalbi tvrdi da bi mu pripadalo najmanje 1/3 predmetne nekretnine, ali kako takav zahtjev nije postavio, a u žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice (članak 352. ZPP), ovi žalbeni navodi nisu relevantni niti utječu na pravilnost odluke.

22. Tuženik je upisan kao vlasnik predmetne nekretnine temeljem pravomoćne odluke donesene u pojedinačnom zemljišnoknjižnom ispravnom postupku. Sukladno članku 202. ZZK, takva odluka ne sprječava ostvarivanje prava u parnici, ali teret dokazivanja nevaljanosti ili neistinitosti upisa leži na tužitelju. Kako u ovome postupku tužitelj nije dokazao da je upis tuženika nevaljan ili neistinit u smislu da bi bio protivan stvarnom izvanknjižnom stanju, pravilno je prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja.

23. Odluka suda prvog stupnja o trošku postupka pravilno je utemeljena na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a, u vezi s člankom 155. ZPP-a i sukladna je Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23.).

24. Iz izloženog proizlazi da nisu ostvareni žalbeni razlozi, a kako nisu ostvareni ni žalbeni razlozi na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, žalbu je valjalo odbiti kao neosnovanu i prvostupanjsku presudu potvrditi, temeljem odredbi članka 368. stavka 1. ZPP-a.

25. Kako tužitelj sa žalbom nije uspio, valjalo je odbiti zahtjev za naknadu troška žalbe (članak 154. stavak 1. u vezi s člankom 166. ZPP-a).

U Splitu 10. ožujka 2026.

Predsjednica vijeća:

Vedrana Perkušić