Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-2994/2025-3

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to dr. sc. Daniele Pivčević kao predsjednice vijeća, Vedrane Perkušić kao sutkinje izvjestiteljice i mr. sc. Zrinke Tironi, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja NEEL CON d.o.o. Pula, Gervaisova 1, OIB: 99346170206, kojeg zastupa punomoćnica mr. sc. Sonja Bulić, odvjetnica u Puli, protiv tuženika pod 1. AŽB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Vladimir Veljović, odvjetnik u Puli i pod 2. AŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Bojan Jovin, odvjetnik u Puli, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj P-552/2020-44 od 8. listopada 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 10. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj P-552/2020-44 od 8. listopada 2025. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je glavni, te eventualno kumulirani tužbeni zahtjev sadržaja kako je pobliže navedeno u izreci prvostupanjske presude i naloženo je tužitelju da tuženicima naknadi troškove ovog postupka.

2. Žali se tužitelj pobijajući prvostupanjsku presudu zbog žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07- odluka USRH, 84/08, 96/08 - odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25, dalje: ZPP) s prijedlogom da se presuda preinači odnosno ukine, te istom obistini trošak žalbenog postupka.

3. Prvotuženica je odgovorila na žalbu protiveći se svim žalbenim navodima i s prijedlogom da se žalba odbije kao neosnovana. Zatražila je i trošak odgovora na žalbu.

4. Žalba je osnovana.

5. Tužitelj glavnim tužbenim zahtjevom potražuje isplatu ugovorene posredničke naknade odnosno eventualno kumuliranim zahtjevom isplatu iznosa dvostruke posredničke naknade.

6. Osnovano žalitelj navodi da je u postupku pred prvostupanjskim sudom počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, jer pobijana odluka ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

7. Prema odredbi iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a bitna povreda odredaba parničnog postupka uvijek postoji ako presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, a osobito ako je izreka presude nerazumljiva, ako proturječi sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema uopće razloga ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama ili su ti razlozi nejasni ili proturječni ili ako o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprave ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

8. Naime, u točki 13.3. obrazloženja pobijane presude prvostupanjski sud utvrđuje da se stranke nisu suglasile o bitnim sastojcima ugovora te da isti nije sklopljen, pa sukladno odredbi članka 247. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje: ZOO) ne postoji, a da bi onda u nastavku obrazloženja u točci 15. utvrdio kako se radi o ugovoru koji je protivan prisilnim propisima, pa je time sukladno odredbi članka 322. stavak 1. ZOO-a ništetan.

9. Ništetni ugovori imaju takve nedostatke u bitnim potrepštinama za sklapanje ugovora koji čine povredu javnog poretka, pa zakonodavac propisuje oštru pravnu posljedicu prema kojoj takvi ugovori nemaju pravnih učinaka, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.

10. Nepostojeći ugovori bili bi oni kojima nedostaje jedna ili više bitnih potrepština za nastanak ugovora. Nepostojeće ugovore ne treba miješati s ništetnim ugovorima kod kojih su ispunjene pretpostavke za nastanak ugovora, ali ne proizvode pravne učinke jer su protivni javnom poretku, dok kod nepostojećih ugovora nisu uopće ispunjene pretpostavke za nastanak ugovora, jer nije postignuta suglasnost volja za sklapanje ugovora.

11. Dakle, nepostojeći ugovori se temelje na pretpostavci nepostojanja bitnih potrepština za nastanak ugovora, dok su kod ništetnih ugovora te pretpostavke ispunjene, ali je opstojnost ugovora zabranjena prisilnim propisima ili moralom određenog društva. Dok nepostojeći ugovor uopće ne postoji, ništetan ugovor postoji stvarno, makar ne i pravno pa stoga i ne proizvodi pravne učinke.

12. Navedenim, samo ako je ugovor nastao, moguće se baviti pitanjem njegove valjanosti ili ništetnosti.

13. Ugovorom o posredovanju obvezuje se posrednik dovesti u vezu s nalogodavcem osobu koja bi s njim pregovarala o sklapanju ugovora, a nalogodavac se obvezuje isplatiti mu određenu proviziju, ako ugovor bude sklopljen (članak 835. ZOO-a).

14. Ugovor o posredovanju treba definirati elastično, kao ugovor kojim se posrednik obvezuje nalogodavcu da će nastojati pronaći treću osobu i nalogodavca s tom osobom dovesti u vezu radi sklapanja ugovora naznačenog u ugovoru o posredovanju, odnosno u posrednikovu nalogu, a nalogodavac - i kad to nije ugovoreno preuzima obvezu plaćanja provizije, koja nastaje u trenutku kad s trećim sklopi ugovor, osim ako je drukčije ugovoreno ugovorom o posredovanju.

15. Ugovor ili ugovori pri čijem će sklapanju posrednik posredovati, ugovorom o posredovanju svakako trebaju biti naznačeni, odnosno opisani u mjeri u kojoj je to potrebno da bi ga ili ih se moglo identificirati i konkretnije odrediti posrednikove obveze. Istodobno ne bi se moglo zauzeti stajalište da taj ugovor ili ugovori ugovorom o posredovanju treba ili trebaju biti čvrsto i potpuno definirani, jer objektivna nemogućnost toga proizlazi iz okolnosti što će nalogodavac i treći uz sudjelovanje posrednika tek pregovarati o sklapanju ugovora, pa je očito da tek tada mogu biti definirani njegovi bitni sastojci.

16. Sklopljeni ugovor o posredovanju podrazumijeva i sadrži podatke o ugovoru koji nalogodavac želi sklopiti, određene u onoj mjeri koja je potrebna da bi posrednik mogao pristupiti traženju odgovarajuće osobe, a to znači da su određeni vrsta, odnosno tip ugovora i njegov predmet.

17. U konkretnom slučaju predmetni ugovor o posredovanju stranke sastavljen je u pisanom obliku i potpisan, iz njegova sadržaja proizlazi suglasnost volja ugovornih strana, dopustivost i mogućnost činidbe, sadržanim podacima određeni su vrsta ugovora i njegov predmet odnosno pretpostavke koje se zakonom predviđaju za njegov nastanak i valjanost su ispunjene, pa je utoliko pogrešan zaključak suda prvog stupnja da isti nije sklopljen i ne proizvodi pravne učinke.

18. S druge strane, nalogodavac i ne tvrdi da bi opozvao nalog za posredovanje.

19. Iz spisu priložene prepiske proizlazi kako je tužitelj kao posrednik uredno obavješćivao nalogodavca o svim okolnostima koje su značajne za posao koji nalogodavac želi sklopiti s trećim, dok pravo jedne osobe da glede istog posla - kao predmeta naloga za posredovanje - posreduje između dva nalogodavca s kojima je sklopio u bitnom istovjetne ugovore o posredovanju je dopušteno, ali nije pravilo.

20. Zbog pogrešnog pravnog pristupa sud prvog stupnja nije razmatrao kako je ugovor o posredovanju u konkretnom slučaju posrednikovu obvezu odredio, te je li njenim ispunjenjem tužitelj stekao pravo odnosno zahtjev na ispunjenje protučinidbe druge ugovorne strane.

21. Nadalje, stavak 2. članka 844. ZOO-a nabraja izvore iz kojih proizlazi visina provizije. Prednost u primjeni ima ugovor, i to najprije izričito ugovorene odredbe, a potom prešutno ugovorene odredbe. Također je jasno da izričito upućivanje ugovora na tarifu ili neki drugi - opći ili posebni - akt znači da je riječ o ugovorenoj proviziji, jer sadržaj ugovora čini sve ono što je obuhvaćeno suglasnom voljom strana, odnosno na što ona uputi. Tarifa ili drugi opći akt imaju pravnu narav općih uvjeta poslovanja, pa se - ako ugovor ne upućuje na njih - primjenjuju podredno onome što je ugovoreno i to pod pretpostavkama iz članka 295., a ako one nisu ispunjene opći uvjeti poslovanja neće se primijeniti.

22. Ako dužnik dobrovoljno ne ispuni svoju obvezu, vjerovniku preostaje jedino sredstvo da se s dužnikom nagodi o eventualnoj šteti koju je pretrpio ili da sudskim putem ostvaruje svoja prava, kao što je to ovdje slučaj.

23. S druge strane, sredstva pojačanja ugovora primjenjuju se u nekom ugovoru samo ako su ih strane izričito ugovorile (npr. jamstvo, ugovorna kazna). Međutim, ugovorna kazna može se ugovarati samo za nenovčane činidbe (npr. isporuka robe, izrada djela, itd.), dok je zabranjena za novčane činidbe (zakon kaže... "ne može biti ugovorena“). Kako je u pitanju prisilna norma, ugovori li se ugovorna kazna za novčane činidbe, takva bi odredba bila ništetna. Naime, za neispunjenje odnosno za zakašnjelo ispunjenje novčanih činidaba predviđene su zatezne kamate (članak 29. do 31. ZOO-a).

24. Međutim, sud prvog stupnja propustio je utvrditi trenutak nastanka posrednikova prava na proviziju u smislu odredbe članka 845. ZOO-a, a nije se bavio ni pitanjem visine provizije odnosno izvorom koji je određuje i u kojoj visini.

25. S obzirom da nedostaci iz pobijane presude ukazuju na to da je ista opterećena bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, a na što upućuje i žalitelj, te na nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, valjalo je na temelju odredbe članka 369. stavak 1. ZPP-a i 370. ZPP-a ukinuti prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke i predmet u tom dijelu vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

26. Kako se za sada ne može izraziti konačni sud o osnovanosti prvog (glavnog) tužbenog zahtjeva tužitelja, to ovaj sud nije ovlašten ulaziti u ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva postavljenog po pravilima eventualne objektivne kumulacije u smislu odredbe članka 188. stavak 2. ZPP-a, pa je i u ovom dijelu prvostupanjsku presudu valjalo ukinuti (točka II. izreke prvostupanjske presude), kao i u odluci o trošku.

27. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti navedenu procesnu povredu, te postupiti u skladu s danim uputama iz ovog ukidnog rješenja pa tako i dopuniti činjenično stanje, te ovisno o rezultatu ocjene svih okolnosti relevantnih za odluku - ponovno odlučiti o zahtjevu tužitelja i to odlukom o predmetu spora s obrazloženjem prema odredbi članka 338. stavak 4. ZPP-a.

U Splitu 10. ožujka 2026.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

dr. sc. Daniela Pivčević