Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Kv II-Us-85/2025-5

Kir-Us-221/2023

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Renate Miličević, kao predsjednice vijeća, te Renate Pražetine Kaleb i Željke Skomeršić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Ane Turić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv 1. osumnjičenog TH i dr., zbog kaznenog djela iz članka 291. i dr. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 36/24. i 136/25. – dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući povodom žalbe oštećene kao tužiteljice UH, podnesene protiv rješenja suca istrage poslovni broj Kir-Us-221/2023 od 25. studenog 2025., o odbačaju i odbijanju prijedloga za provođenje istrage, u sjednici vijeća održanoj 10. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba oštećene kao tužiteljice UH kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Rješenjem suca istrage poslovni broj Kir-Us-221/2023 od 25. studenog 2025., točkom I. izreke je kao nedopušten odbačen prijedlog oštećene kao tužiteljice UH za provođenje istrage protiv 3. osumnjičenog BH i 4. osumnjičenog EH, zbog kaznenih djela iz članka 291. i dr. KZ/11., dok je točkom II. izreke navedenog rješenja, na temelju članka 225. stavka 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25. i 13/26. – dalje u tekstu: ZKP), odbijen kao neosnovan prijedlog oštećenice kao tužiteljice za provođenje istrage protiv 1. osumnjičenog TH i 2. osumnjičene HH, zbog kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 291. KZ/11., kaznenog djela zločinačkog udruženja iz članka 328. stavka 1. i 2. KZ/11., kaznenog djela počinjenja kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja iz članka 329. KZ/11., kaznenog djela pomaganja počinitelju nakon počinjenja kaznenog djela iz članka 303. stavka 1. KZ/11., kaznenog djela sprječavanja dokazivanja iz članka 306. KZ/11. i kaznenog djela dogovora za počinjenje kaznenog djela iz članka 327. KZ/11.

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je pravovremeno podnijela oštećena kao tužiteljica UH osobno, zbog „pristranosti u postupku na štetu oštećene kao tužiteljice mr. UH, zloupotrebe položaja i ovlasti i namjerne diskriminacije oštećene kao tužiteljice od strane suca istrage Županijskog suda u Zagrebu, gospodina Zdravka Majerovića, bitne povrede odredaba kaznenog zakona i povrede kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog i kaznenog prava, bitne povrede postupovnih odredbi, odnosno bitne povrede procesnih prava“. U bitnome ističe da se pobijanim rješenjem „pristrano, protuzakonito, protuustavno i diskriminirajuće“ odbacuje kao nedopušten, odnosno odbija kao neosnovan njezin prijedlog za provođenje istrage. Napominje da je pravovremeno postupila po dobivenim uputama, te da je sudu priložila sve potrebne dokaze, kao i da postupak pri Državnom sudbenom vijeću, a vezano za davanje odobrenja za progon osumnjičenih sudaca, do danas nije pravomoćno okončan. Slijedom navedenog, predlaže u cijelosti poništiti rješenje suca istrage, vratiti predmet „na ponovno postupanje i odlučivanje“, kao i izuzeti suca istrage Zdravka Majerovića i njegovu zapisničarku Marinu Vuković.

2.1. Ovdje valja napomenuti da je predsjednik Županijskog suda u Zagrebu, rješenjem poslovni broj 29 Su-1051/2025-2 od 16. prosinca 2025. odbio kao neosnovan zahtjev oštećene kao tužiteljice UH za otklon suca istrage Zdravka Majerovića od obavljanja sudske dužnosti u predmetu poslovni broj Kir-Us- 221/2023, dok je imenovani sudac istrage, rješenjem poslovni broj Kir-Us-221/2023- 15 od 6. ožujka 2026., odbio kao neosnovan zahtjev oštećenice kao tužiteljice za izuzeće zapisničarke Marine Vuković od rada na istom predmetu.

3. Žalba nije osnovana.

4. Prema mišljenju ovog vijeća, a protivno žalbenim navodima, osnovano je sudac istrage odbacio prijedlog oštećene kao tužiteljice UH za provođenje istrage protiv 3. osumnjičenog BH i 4. osumnjičenog EH, zbog kaznenih djela iz članka 291. i dr. KZ/11., te odbio prijedlog oštećenice kao tužiteljice za provođenje istrage protiv 1. osumnjičenog TH i 2. osumnjičene HH, zbog kaznenih djela iz članka 291., članka 328. stavka 1. i 2., članka 329., članka 303. stavka 1., članka 306. i članka 327. KZ/11. Za takvu je odluku sudac istrage iznio jasne, ozbiljne i dostatno argumentirane razloge, koje u potpunosti prihvaća i ovo vijeće.

5. Naime, odredbom članka 197. stavka 2. ZKP između ostaloga je propisano da ako je za vođenje kaznenog postupka potrebno odobrenje nadležnog državnog tijela, a ovlašteni tužitelj je oštećenik kao tužitelj, on ne može preuzeti progon prije nego što dobije odobrenje nadležnog državnog tijela.

5.1. Primjenjujući citiranu odredbu na konkretan predmet, sudac istrage je izvršio uvid u odluku Državnog sudbenog vijeća broj K-36/23-3 od 5. listopada 2023., kojom je odbijen zahtjev oštećene kao tužiteljice UH za davanje odobrenja za pokretanje kaznenog progona protiv osumnjičenika koji su suci, odnosno 3. osumnjičenog BH i 4. osumnjičenog EH. Izostankom navedenog odobrenja, prema pravilnom zaključku suca istrage, izostalo je i ispunjenje procesne pretpostavke iz odredbe članka 197. stavka 2. ZKP, slijedom čega oštećenica kao tužiteljica nije bila ovlaštena preuzeti kazneni progon protiv 3. i 4. osumnjičenika. Prema tome, pravilno i na zakonu osnovano odlučuje sudac istrage kada u tom dijelu, odnosno u odnosu na imenovane osumnjičene suce, kao nedopušten odbacuje prijedlog oštećenice kao tužiteljice za provođenje istrage, zbog kaznenih djela iz članka 291. stavka 1. i dr. KZ/11.

6. Nadalje, u odnosu na prijedlog oštećene kao tužiteljice UH za provođenje istrage protiv 1. osumnjičenog TH i 2. osumnjičene HH, zbog kaznenih djela iz članka 291. KZ/11., članka 328. stavka 1. i 2. KZ/11., članka 329. KZ/11., članka 303. stavka 1. KZ/11., članka 306. KZ/11. i članka 327. KZ/11., sudac istrage pravilno ocjenjuje da iz spisu priležeće dokumentacije ne proizlazi postojanje osnovane sumnje da bi 1. i 2. osumnjičenici počinili kaznena djela koja im oštećenica kao tužiteljica stavlja na teret.

6.1. Naime, odredbom članka 291. stavka 1. KZ/11. propisano je da kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti čini službena ili odgovorna osoba koja iskoristi svoj položaj ili ovlast, prekorači granice svoje ovlasti ili ne obavi dužnost pa time sebi ili drugoj osobi pribavi korist ili drugome prouzroči štetu.

6.2. Zatim, kazneno djelo zločinačkog udruženja iz članka 328. stavka 2. KZ/11., čini onaj tko sudjeluje u zločinačkom udruženju, a da još nije počinio ni jedno kazneno djelo za to udruženje, ili poduzme neku radnju koja nije kazneno djelo, ali za koju zna da doprinosi ostvarenju cilja zločinačkog udruženja, ili financijski ili na drugi način podupire zločinačko udruženje. Pritom su člankom 329. stavkom 1. KZ/11. propisani posebni rasponi kazne zatvora za one koji znajući za cilj zločinačkog udruženja ili njegove kriminalne aktivnosti počine kazneno djelo u sastavu takvog udruženja ili potaknu drugoga na počinjenje kaznenog djela u sastavu takvog udruženja.

6.3. Nadalje, odredbom članka 303. stavka 1. KZ/11. propisano je da kazneno djelo pomoći počinitelju nakon počinjenja kaznenog djela čini onaj tko krije ili zbrinjava počinitelja kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora od pet godina ili teža kazna ili mu prikrivanjem sredstava kojima je kazneno djelo počinjeno, tragova kaznenog djela ili predmeta nastalih ili pribavljenih kaznenim djelom ili na drugi način pomaže da ne bude otkriven ili uhićen.

6.4. Kazneno djelo sprječavanja dokazivanja, prema odredbi članka 306. stavka 1. KZ/11. čini onaj tko s ciljem da navede na davanje lažnog iskaza ili da spriječi ili oteža dokazivanje prema pretpostavljenom svjedoku, svjedoku ili vještaku u prethodnom kaznenom postupku, postupku pred sudom, međunarodnim sudom čiju sudbenost Republika Hrvatska prihvaća, arbitražom, u prekršajnom postupku, upravnom postupku, postupku pred javnim bilježnikom ili stegovnom postupku uporabi silu, prijetnju ili kakav drugi oblik prisile ili im obeća, nudi ili dade dar ili kakvu drugu korist.

6.5. Konačno, kazneno djelo dogovora za počinjenje kaznenog djela, prema odredbi članka 327. stavka 1. KZ/11. čini onaj tko se s drugim dogovori da će počiniti kazneno djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju duljem od tri godine.

7. Razmatrajući postojanje osnovane sumnje da bi 1. osumnjičeni OH i 2. osumnjičena HH počinili citirana kaznena djela, sudac istrage je pravilno ocijenio da iz prijedloga oštećene kao tužiteljice UH za provođenje istrage protiv 1. i 2. osumnjičenika i priloga istom, proizlazi isključivo nezadovoljstvo oštećenice kao tužiteljice radnjama koje su imenovani osumnjičenici u izvršavanju svojih dužnosti poduzimali povodom njezinih kaznenih prijava, pa onda i nezadovoljstvo rješenjima kojima su odbačene kaznene prijave koje je podnijela.

7.1. Naime, iz rješenja Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (dalje: USKOK) broj KP-US-284/2023 od 16. kolovoza 2023., kojim je na temelju članka 206. stavka 1. točke 5. ZKP odbačena kaznena prijava oštećene kao tužiteljice UH protiv 1. do 4. osumnjičenika, proizlazi da je predmetna kaznena prijava rezultat nezadovoljstva oštećenice kao tužiteljice rješenjem USKOK- a broj KP-US-217/2023 od 3. srpnja 2023., koje rješenje je kao zamjenik ravnatelja USKOK-a donio upravo 1. osumnjičeni OH, te kojim je također na temelju članka 206. stavka 1. točke 5. ZKP odbacio kaznenu prijavu oštećenice kao tužiteljice protiv 2.-4. osumnjičenika.

7.2. Jednako tako, iz rješenja USKOK-a broj KP-US-284/2023 od 16. kolovoza 2023. proizlazi da je oštećena kao tužiteljica UH nezadovoljna presudom Općinskog suda u Zlataru poslovni broj K-174/2019 od 17. veljače 2023., pravomoćnom 14. listopada 2025., a kojom presudom je osuđena za kazneno djelo iz članka 140. i dr. KZ/11. U kaznenom postupku koji je prethodio donošenju navedene presude, optužbu je zastupala upravo 2. osumnjičena HH, kao zamjenica Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru.

7.3. S obzirom na sve ranije navedeno, kao i okolnost da su 1. osumnjičeni OH i 2. osumnjičena HH, svoju pravosudnu dužnost vršili u okviru svojih zakonskih ovlasti, ovo vijeće prihvaća zaključak suca istrage da je u konkretnom slučaju izostala osnovana sumnja da bi 1. i 2. osumnjičenici počinili kaznena djela koja im na teret stavlja oštećena kao tužiteljica UH. Prema tome, pravilno i na zakonu osnovano odlučuje sudac istrage kada u tom dijelu, dakle u odnosu na 1. i 2. osumnjičenika, kao neosnovan odbija prijedlog oštećenice kao tužiteljice za provođenje istrage, zbog kaznenih djela iz članka 291. KZ/11., članka 328. stavka 1. i 2. KZ/11., članka 329. KZ/11., članka 303. stavka 1. KZ/11., članka 306. KZ/11. i članka 327. KZ/11.

8. S obzirom da oštećenica kao tužiteljica svojim žalbenim navodima nije dovela u dvojbu ispravnost i zakonitost pobijanog rješenja, a njegovim ispitivanjem nisu nađene povrede iz članka 494. stavka 4. ZKP, na koje ovo vijeće pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP riješiti kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 10. ožujka 2026.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Renata Miličević