REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U VELIKOJ GORICI
Ulica Hrvatske bratske zajednice broj 1
Poslovni broj: Kž-96/2026-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Velikoj Gorici, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Paljevec kao predsjednice vijeća te Ivane Dubravke Kovačević i Marije Garačić-Turković kao članica vijeća, uz sudjelovanje Viktorije Vuk Krišto kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optužene DĐ, zbog kaznenog djela iz članka 228. stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24. – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru od 7. listopada 2025. broj K-248/2025, u sjednici održanoj 10. ožujka 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Zadru, optužena DĐ je proglašena krivom zbog kaznenog djela krađe, iz članka 228. stavka 1. KZ/11. Na temelju citirane zakonske odredbe optuženica je osuđena na kaznu zatvora u trajanju šest mjeseci.
1.1. Na temelju članka 55. stavaka 1., 2., 4. i 5. KZ/11., izrečena kazna zatvora je optuženici zamijenjena radom za opće dobro, u trajanju 360 sati, koji je dužna izvršiti u roku koji odredi Probacijski ured Zadar, a koji ne može biti kraći od jednog mjeseca niti dulji od dvije godine, računajući od početka izvršavanja rada za opće dobro. Optuženica je, na temelju članka 55. stavka 7. (pravilno bi bilo: "stavka 8.") KZ/11., upozorena da će sud donijeti odluku kojom određuje izvršenje izrečene kazne u cijelosti ili u neizvršenom dijelu ako optuženica svojom krivnjom ne izvrši rad za opće dobro u cijelosti ili djelomično, a ako optuženica ne izvrši rad za opće dobro bez svoje krivnje, Probacijski ured Zadar će produžiti rok iz članka 55. stavka 5. (pravilno bi bilo: "stavka 6.") KZ/11.
1.2. Primjenom članka 148. stavka 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. – Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22., 36/24., 72/25. i 13/26. – dalje: ZKP/08.), optuženica je u cijelosti oslobođena obveze naknade troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 1. točaka 1. do 6. ZKP/08.
2. Protiv ove presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog odluke o zamjeni radom za opće dobro, s prijedlogom pobijanu presudu preinačiti i optuženici izreći strožu sankciju.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Spis predmeta je, sukladno članku 474. stavku 1. ZKP/08., prije dostave sutkinji izvjestiteljici, bio dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici.
5. Žalba je neosnovana.
6. Nije u pravu državni odvjetnik kada se žali zbog odluke o zamjeni kazne zatvora radom za opće dobro.
6.1. Odluka o kazni mora izražavati individualiziranu, zakonom predviđenu društvenu osudu zbog konkretnog kaznenog djela. Određujući vrstu i mjeru kazne koju će primijeniti, sud mora uzeti u obzir okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja kaznenog djela, a osobito stupanj krivnje, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, jačinu ugrožavanja ili povrede kaznenim djelom zaštićenog dobra, okolnosti u kojima je kazneno djelo počinjeno, okolnosti u kojima je počinitelj živio prije počinjenja kaznenog djela i usklađenost njegovog ponašanja sa zakonima, okolnosti u kojima živi i njegovo ponašanje nakon počinjenja kaznenog djela, te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju konkretnog kaznenog djela.
6.2. S tim u vezi, prvostupanjski sud je pravilno optuženici olakotnim cijenio priznanje kaznenog djela, kao i njeno iskreno kajanje i žaljenje, te iskazanu spremnost da ubuduće ne čini kaznena djela, kao što je pravilno otegotnom ocijenjena dosadašnja kaznena osuđivanost optuženice.
6.3. Suprotno tvrdnjama državnog odvjetnika, koji smatra da su olakotne okolnosti precijenjene, a značaj otegotne podcijenjen, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio, a onda i pravilno vrednovao sve odlučne činjenice važne za proces individualizacije kazne.
6.4. Nije u pravu žalitelj kada smatra da je prvostupanjski sud trebao dati veći značaj optuženičinoj dosadašnjoj osuđivanosti. Premda je točno da je optuženica do sada u četiri navrata osuđena zbog počinjenih kaznenih djela, u većini istovrsnih, ovu okolnost žalitelj pretjerano naglašava. Naime, prvostupanjski sud je pravilno imao u vidu znatan protek vremena od pravomoćnosti posljednje presude koja datira u ožujku 2020., kao i značaj razdoblja koje je proteklo do počinjenja kaznenog djela zbog kojeg je optuženica sada osuđena, nepunih pet godina, a koje kazneno djelo je počinjeno zbog loše financijske situacije optuženice. S tim u vezi je neosnovano žaliteljevo pozivanje na dvije nepravomoćne presude kojima je optuženica proglašena krivom. Neovisno o vremenu navodnog počinjenja ovih kaznenih djela, ovakvim prigovorom žalitelj zanemaruje presumpciju nedužnosti optuženice, proklamiranu kao načelo zajamčeno člankom 28. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90., 135/97., 8/98. – pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. – pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. – pročišćeni tekst, 55/01. - ispravak, 76/10., 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14.) i člankom 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06., 2/10., 13/17. i 6/24.). Ove okolnosti je moguće razmatrati u okviru ocjene usklađenosti optuženičinog načina života sa zakonom, ali se one ne mogu uzimati u obzir kao otegotna okolnost prilikom odmjeravanja kazne za kazneno djelo koje je u konkretnom slučaju počinjeno u veljači 2025. Protivno prigovorima žalitelja, u izrečenu kaznu zatvora, zamijenjenu radom za opće dobro, uložena je dostatna mjera kritičnosti, u kojoj se očito nalazi i pravilno vrednovanje ukupnosti društvenih uzroka koji su pridonijeli počinjenju konkretnog kaznenog djela.
6.5. Isto tako, žalitelj neosnovano omalovažava optuženičino priznanje kaznenog djela, iskazano još prilikom prvog ispitivanja, koje evidentno predstavlja znatan doprinos bržem, lakšem i ekonomičnijem okončanju kaznenog postupka.
6.6. Povrh svega, žalitelj neopravdano zanemaruje kako počinjenjem kaznenog djela nije nastala nikakva šteta, s obzirom na to da su ukradene stvari odmah optuženici oduzete i vraćene oštećeniku. Pri tomu, paušalnim isticanjem kako optuženičina maloljetna djeca ne žive s optuženicom, za koji podatak u spisu ne postoji dokumentacija, žalitelj ne iznosi argumente koji bi bili od značajnog utjecaja na pravilnost izrečene vrste i mjere kazne.
6.7. Prema stavu i ovog drugostupanjskog suda, a vodeći računa o općim pravilima izbora vrste i mjere kazne (članak 47. KZ/11.), te o svrsi kažnjavanja (članak 41. KZ/11.), opravdano je optuženica osuđena na kaznu zatvora u trajanju šest mjeseci, zamjenom iste radom za opće dobro. Ovakvom kaznom, koja je primjerena svim navedenim okolnostima utvrđenim po prvostupanjskom sudu, izrazit će se jasna društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, utjecati na počiniteljicu da ubuduće ne čini kaznena djela, ali utjecati i na sve ostale da ne čine kaznena djela, kao i na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.
6.8. Stoga, nije osnovano strože kažnjavanje za koje se zalaže državni odvjetnik.
7. Drugostupanjski sud ispituje presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i iz osnova iz kojih se pobija.
7.1. Županijski sud u Velikoj Gorici, kao drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu u skladu s člankom 476. stavkom 1. točkama 1. i 2. ZKP/08., nije našao da bi bile ostvarene ni ostale bitne povrede odredaba kaznenog postupka ni povrede kaznenog zakona na štetu optuženice, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
8. Imajući u vidu izloženo, primjenom odredbe članka 482. ZKP/08., trebalo je odlučiti kao u izreci ove presude.
Velika Gorica, 10. ožujka 2026.
Predsjednica vijeća:
Gordana Paljevec
