Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    ŽUPANIJSKI SUD U VELIKOJ GORICI

    Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

    Poslovni broj: Kž-94/2025-4

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Velikoj Gorici, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivane Dubravke Kovačević kao predsjednice vijeća, te Gordane Paljevec i Marije Garačić-Turković kao članica vijeća, uz sudjelovanje Slavice Horvačić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženika ŠP, zbog kaznenog djela iz članka 228. stavka 1. i drugih Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 i 101/17 – dalje: KZ/11), odlučujući o žalbama državnog odvjetnika i optuženika protiv presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj K-184/2018 od 27. rujna 2023., u sjednici vijeća održanoj 10. ožujka 2026.,

    p r e s u d i o  j e

    Žalbe državnog odvjetnika i optuženika ŠP odbijaju se kao neosnovane i potvrđuje se prvostupanjska presuda.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Slavonskom Brodu, na temelju članka 453. točka 3. (pogrešno navedeno stavka 3.) Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08, 76/09, 80/11, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25 i 13/26; dalje: ZKP/08) optuženi ŠP je oslobođen optužbe za počinjenje kaznenog djela krađe iz članka 228. stavka 1. KZ/11 iz točke 1. presude, dok je proglašen krivim za počinjenje kaznenog djela krađe u pokušaju iz članka 228. stavka 1. u svezi s člankom 34. KZ/11, sve činjenično i pravno pobliže opisano u izreci presude. Na temelju članka 228. stavka 1. u svezi s člankom 34. KZ/11 optuženi ŠP je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od pet mjeseci. Na temelju članka 54. KZ/11 u kaznu zatvora je optuženom ŠP uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 21. lipnja 2023. do 27. rujna 2023.

    2. Na temelju članka 158. stavka 2. ZKP/08 oštećeni Grad Slavonski Brod je s imovinskopravnim zahtjevom upućen u parnicu.

    3. Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08 u svezi s člankom 145. stavkom 2. točkom 6. ZKP/08 optuženi ŠP je dužan platiti trošak kaznenog postupka u iznosu od 66,36 eura s osnova paušala u korist državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od petnaest dana od pravomoćnosti presude te trošak braniteljice po službenoj dužnosti Terezije Rečić o čemu će sud na temelju članka 148. stavka 4. ZKP/08 donijeti posebno rješenje.

    4. Pravodobnu žalbu je podnio državni odvjetnik u odnosu na oslobađajući dio pobijane presude zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08 te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda u oslobađajućem dijelu ukine i predmet vrati na ponovno raspravljanje i odlučivanje.

    5. Pravodobnu žalbu je u odnosu na osuđujući dio presude podnio optuženik po braniteljici Tereziji Rečić, odvjetnici iz Slavonskog Broda, zbog odluke o kazni, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i izrekne kazna ispod zakonom propisanog minimuma.

    6. Odgovor na žalbu optuženika je podnio državni odvjetnik, s prijedlogom da se odbije žalba optuženika kao neosnovana.

    7. Spis predmeta je na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08 dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici.

    8. Žalbe državnog odvjetnika i optuženika nisu osnovane.

    9. Državni odvjetnik ističe počinjenje bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08 navodeći da su u odnosu na oslobađajući dio presude razlozi u znatnom proturječju. Tako se ističe da u odnosu na kazneno djelo pod točkom 1. izreke prvostupanjski sud navodi da vanjska jedinica klima uređaja nije otuđena u dva navrata, dok nastavno obrazlaže da niti jedan dokaz ne upućuje da bi optuženik počinio to kazneno djelo, što znači da sud prihvaća da je počinjeno kazneno djelo činjenično opisano u točki 1. izreke pobijane presude.

    9.1. Protivno prigovoru žalitelja, istaknuta bitna povreda nije počinjena jer se obrazloženje na koje se poziva državni odvjetnik (točke 13. i 14. obrazloženja) treba promatrati u cjelini, a ne upiranjem na pojedine dijelove izvučene iz konteksta. Naime, u točki 13. obrazloženja prvostupanjski sud iznosi vrijednosnu ocjenu dokaza navodeći da prihvaća obranu optuženika da je počinio kazneno djelo krađe u pokušaju (4. prosinca 2017.), a ne i kazneno djelo počinjeno 18./19. studenog 2017., pri čemu se poziva na iskaze svjedoka FP i ZP koji potvrđuju obranu optuženika i da je svjedok MP samo jednom prijavio za krađu. S tim u svezi prvostupanjski sud daje razloge zbog čega smatra da optuženik nije počinio kazneno djelo krađe 18./19. studenog 2017. i da izvješće policije u odnosu na tu krađu spominje NN počinitelja i da predsjednik romske zajednice je samo u jednom navratu prijavio krađu.

    9.2. Dakle, nema proturječja u razlozima pobijane presude pa nije počinjena istaknuta bitna povreda niti koja druga na koju drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju članka 476. stavka 1. točke 1. ZKP/08 niti je utvrđeno da bi na štetu optuženika bio povrijeđen kazneni zakon.

    10. U argumentaciji žalbene osnove pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja (nepotpuno se ne argumentira) žalitelj ponavlja razloge iznesene u odnosu na počinjenje bitne povrede, da su nejasni razlozi u odnosu na oslobađajuću presudu jer da u stvari je optuženik priznao počinjenje kaznenog djela iz točke 1. izreke, a tu krađu da je prijavio i MP, a da nakon šest godina optuženik priznaje samo kazneno djelo počinjeno 4. prosinca 2017. Prigovara da svoje utvrđenje prvostupanjski sud temelji isključivo na obrani optuženika koja je protivna izvedenim dokazima.

    11. Po ocjeni drugostupanjskog suda, prvostupanjski sud je brižljivo i kritički vrednovao sve dokaze kako pojedinačno, tako i u međusobnoj ukupnosti i s obranom optuženika, na temelju toga je utvrdio sve odlučne činjenice i izveo je pravilan zaključak da su u radnjama optuženika ostvarena bitna obilježja terećenog kaznenog djela krađe u pokušaju počinjene 4. prosinca 2017., a nema dokaza da bi počinio kazneno djelo krađe 18./19. studeni 2017.

    11.1. Naime, optuženik priznaje počinjenje kaznenog djela počinjenog početkom prosinca 2017., da se radilo o 4. prosincu 2017. potvrđuju svjedoci FP, koji je iskazao da mu je optuženik ponudio na prodaju vanjsku jedinicu klima uređaja, svjedok ZP je iskazao da je 4. prosinca 2017. kod njega došao poznanik LP i rekao mu da je vidi optuženika da skida vanjsku jedinicu klima uređaja, odmah je otišao do kontejnera i vidio je optuženika i pitao ga je zašto to skida, a MP je iskazao da je u jednom navratu prijavio krađu negdje u studenom ali da nije nedostajala vanjska jedinica nakon toga pa s pravom prvostupanjski sud navodi da ako je klima bila do 4. prosinca 2017. kako je onda optuženik mogao u dva navrata počiniti kazneno djelo. To tim više što u odnosu na taj datum je policija naznačila da se radi o NN počinitelju, a nema dokaza koji bi s time povezali optuženika.

    11.2. Stoga su neosnovani prigovori žalitelja vezano za pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja te se u svemu ostalome, radi izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja, žalitelj upućuje na razloge prvostupanjskog suda koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

    12. Optuženik se žali zbog odluke o kazni smatrajući je prestrogom jer da se nisu pravilno vrednovale olakotne okolnosti. Tako ističe protek vremena od počinjenja kaznenog djela i da je u to vrijeme bio mlad i kretao se u lošem društvu, da je izrazio kajanje i žaljenje i da u međuvremenu mu zaručnica očekuje dijete. Stoga smatra da bi se i blažom kaznom ostvarila svrha kažnjavanja.

    13. Prije svega se utvrđuje da je prvostupanjski sud imao u vidu da odluka o kazni mora izražavati individualiziranu, zakonom predviđenu društvenu osudu zbog konkretnog kaznenog djela. Određujući vrstu i mjeru kazne koju će primijeniti, sud mora uvijek uzeti u obzir okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja kaznenog djela, a osobito stupanj krivnje, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, jačinu ugrožavanja ili povrede kaznenim djelom zaštićenog dobra, okolnosti u kojima je kazneno djelo počinjeno, okolnosti u kojima je počinitelj živio prije počinjenja kaznenog djela i usklađenost njegovog ponašanja sa zakonima, okolnosti u kojima živi i njegovo ponašanje nakon počinjenja kaznenog djela, te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju konkretnog kaznenog djela.

    13.1. Po ocjeni drugostupanjskog suda, prvostupanjski sud je pravilno cijenio olakotnim da je optuženik priznao počinjenje kaznenog djela i da je djelo u pokušaju ali je jednako tako cijenio i višestruku osuđivanost optuženika za imovinska kaznena djela, pri čemu očito izrečene kaznene sankcije nisu utjecale na istoga da se kloni činjenja kaznenih djela pri čemu je u vrijeme počinjenja kaznenog djela imao gotovo 30 godina pa se ne može pozivati na svoju mladost. Cijeneći sve navedeno u svojoj ukupnosti kazna zatvora u trajanju od pet mjeseci je po vrsti i mjeri opravdana i primjerena za postizanje zakonom propisane svrhe kažnjavanja kako u pravcu specijalne, tako i generalne prevencije.

    14. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci na temelju članka 482. ZKP/08.

    U Velikoj Gorici 10. ožujka 2026.

    Predsjednica vijeća

    Ivana Dubravka Kovačević

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.