Republika Hrvatska
Općinski sud u Varaždinu
Trg slobode 9, Varaždin
Poslovni broj: Povrv-216/2024-10
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Varaždinu po sucu Heleni Đud u pravnoj stvari tužitelja Varaždinska županija, OIB [osobni identifikacijski broj], Franjevački trg 7, 42000 Varaždin, kojeg zastupa punomoćnik Darko Šabijan, odvjetnik u Varaždinu, protiv tuženika IG, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Željka Pintarić, odvjetnik u Varaždinu, radi isplate, nakon zaključene glavne i javne rasprave 4. ožujka 2026. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika te objave presude 10. ožujka 2026.
r i j e š i o j e
I. Ukida se u cijelosti platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Stjepana Trstenjaka u Varaždinu, broj Ovrv-4455/2024 od 5. srpnja 2024. te se tužba odbacuje.
II. Nalaže se tužitelju da naknadi tuženiku parnični trošak u iznosu od 585,11 eura (petsto osamdeset pet eura i jedanaest centi) sa zateznom kamatom od 10. ožujka 2026. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, u roku od 15 dana.
.
Obrazloženje
1. Tužitelj je kao ovrhovoditelj javnom bilježniku podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave protiv tuženika kao ovršenika, a radi naplate novčane tražbine u iznosu od 3.865,51 eura sa zateznim kamatama kao i radi naplate troškova ovršnog postupka.
2. Rješenjem o ovrsi javnog bilježnika Stjepana Trstenjaka u [adresa], broj Ovrv- 4455/2024 od 5. srpnja 2024. u cijelosti je usvojen prijedlog za ovrhu, a kako je protiv tog rješenja o ovrsi ovršenik pravovremeno podnio prigovor, javni bilježnik je spis predmeta dostavio ovom sudu na nadležni postupak u smislu čl. 282. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/2012., 25/2013., 93/2014.,55/2016, 73/2017.,131/2020. i 114/2022, 6/2024. dalje: OZ).
3. Rješenjem broj Povrv-216/2024-2 od 7. ožujka 2025. ovaj sud stavio je navedeno rješenje o ovrsi izvan snage u dijelu kojim je određena ovrha i ukinuo provedene radnje te odlučio da će se nakon pravomoćnosti rješenja postupak, u dijelu kojim je naloženo plaćanje, nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.
4. U prigovoru protiv rješenja o ovrsi koji se u nastavku postupka smatra odgovorom na tužbu tuženik u bitnome osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva te ističe prigovor zastare budući da prema vjerodostojnoj ispravi potraživanje potječe iz 2013. Na pripremom ročištu održanom 10. ožujka 2026. tuženik ističe kako je iz dokumentacije koju je tužitelj priložio uz podnesak od 23. veljače 2026. vidljivo kako tužitelj ima dvije ovršne isprave, a prema sadržaju ugovora i bjanko zadužnicu kao treću ovršnu ispravu slijedom čega nema pravni interes za pokretanje ovrhe temeljem vjerodostojne isprave. Predlaže tužbu odbaciti zbog nedostatka pravnog interesa.
5. Očitujući se na navode iznesene u prigovoru protiv rješenja o ovrsi tužitelj ističe kako je neosnovan navod tuženika da je nastupila zastara jer je predmetna tražbina utvrđena je solemniziranom javnobilježničkom ispravom te se na istu primjenjuje zastarni rok od 10 (deset) godina. Zastara da je prekinuta pokretanjem ovršnog postupka na motornom vozilu tuženice 2014. radi naplate predmetne tražbine. Nakon obustave ovršnog postupka 2017. da je započeo je teći novi desetogodišnji zastarni rok. Također da je neosnovan navod tuženika o nepostojanju pravnog interesa za podnošenje tužbe jer da postojanje ovršne isprave ne oduzima tužitelju pravo da tražbinu ostvari sudskim putem niti ga ograničava u izboru pravnog sredstva. Vjerovnik ovdje tužitelj da ima pravo koristiti sva zakonom dopuštena sredstva radi ostvarenja svoje tražbine, a da sudska bi odluka u ovom postupku nesumnjivo poboljšala njegov pravni položaj jer bi omogućila tužitelju učinkovitije ostvarenje tražbine putem instrumenata prekogranične naplate tražbine poput europskog ovršnog naslova za koji je potrebno ishoditi sudsku odluku budući da tuženica boravi i ostvaruje prihode u Saveznoj Republici Njemačkoj. Predlaže da sud održi na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika sukladno podnesku od 23. veljače 2026. kojim je odredio tužbeni zahtjev uz naknadu troškova postupka.
6. U dokaznom postupku sud je pročitao spis javnog bilježnika broj Ovrv-4455/2024 i dokumentaciju tužitelja (list 84-105 spisa). Druge dokaze sud nije provodio jer ih stranka nisu predlagale, a činjenično stanje je u dovoljnoj mjeri utvrđeno za donošenje pravilne i zakonite odluke.
7. Sud je dokumentaciju koja se nalazi u spisu ocijenio kao vjerodostojnu, a vjerodostojnost iste nisu u pitanje dovodile niti stranke.
8. Tužba nije dopuštena.
9. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 3.865,51 eura s osnova neplaćene zakupnine i režijskih troškova za poslovni prostor kojeg je tuženik imao u podzakupu na temelju Ugovora o podzakupu poslovnog prostora od 20. kolovoza 2012.
10. Između stranaka nije sporno:
- da su stranke zaključile Ugovor o podzakupu od 20. kolovoza 2012. koji je solemniziran po javnom bilježniku Rankici Benc u [adresa], a temeljem kojeg je tuženik koristio poslovni prostor tužitelja uz obvezu plaćanja zakupnine i pripadajućih režijskih troškova
- da su stranke zaključile Sporazum o raskidu Ugovora o podzakupu od 28. kolovoza 2013. koji je također solemniziran po javnom bilježniku Rankici Benc u [adresa] kojim su se stranke usuglasile da Ugovor prestane s 30. rujna 2013. i kojim je tuženik izričito priznao postojanje dospjelog duga prema tužitelju na dan 28. kolovoza 2013. u iznosu od 31.196,72 kn te se obvezao namiriti i nedospjelo dugovanje po ispostavljanju fakture
- da je radi osiguranja predmetne tražbine tužitelja iz Ugovora o podzakupu od 20. kolovoza 2012. i Sporazuma o raskidu Ugovora o podzakupu od 28. kolovoza 2013. tuženik tužitelju predao bjanko zadužnicu
11. Prema odredbi čl. 215. st. 1. OZ-a dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine čiji će iznos biti naknadno upisan u ispravi, zaplijene svi njegovi računi kod banaka te da se novčana sredstva s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, izravno s računa isplate vjerovniku koji je određen u ispravi ili koji će naknadno biti u nju upisan (bjanko zadužnica). Takva isprava izdaje se u jednom primjerku i nakon što u nju bude upisan iznos tražbine i podaci o vjerovniku, ima učinak rješenja o ovrsi. Bjanko zadužnica je istinita u pogledu svojeg sadržaja ako je vjerovnik naknadno upisao iznos tražbine koji je manji ili jednak onome za koji mu je dužnik dao suglasnost u trenutku kad je potvrđena kod javnog bilježnika te podatke o vjerovniku (čl. 215. st. 5. OZ-a). Nadalje bjanko zadužnica ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika ili jamaca plataca i na drugim predmetima ovrhe (čl. 214. st. 7. OZ-a).
12. Navedena bjanko zadužnica kao i Ugovor o podzakupu od 20. kolovoza 2012. te Sporazum o raskidu Ugovora o podzakupu od 28. kolovoza 2013. predstavljaju ovršnu ispravu u smislu čl. 23. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022, 6/2024, dalje: OZ).
13. U slučaju podnošenja kondemnatorne tužbe, ukoliko tužitelj raspolaže ovršnom ispravom koja mu omogućava ostvariti onu pravnu korist koju u osnovi želi ostvariti tražeći kondemnatornu zaštitu, tada istom nedostaje pravni interes za provođenjem takvog postupka jer provođenjem istog ne može očekivati određenu (drugačiju, povoljniju) pravnu korist; a u konkretnom slučaju, a kako slijedi iz podataka u spisu, tužitelj takvom ispravom raspolaže (v. rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Revt 288/15-2).
14. Kako tužitelj već raspolaže sa valjanom ovršnom ispravom – bjanko zadužnicom, a koja isprava mu omogućuje ostvariti istu pravnu korist koju želi ostvariti ovom tužbom to tužitelj nema pravni interes za podnošenje tužbe u ovoj pravnoj stvari.
15. Vezano za navode tužitelja da se zadužnica, iako je ovršna isprava, ne može neposredno koristiti za provedbu ovrhe protiv osobe koja ima prebivalište na području druge države članice Europske unije, treba uputiti na primjenu četvrtog dijela OZ -a kojim je reguliran europski ovršni naslov i europski nalog za blokadu računa. Tako odredba čl. 356. OZ-a propisuje da se odredbama ove glave uređuje postupak izdavanja potvrde o europskom ovršnom naslovu za nesporne tražbine prema Uredbi (EZ) br. 805/2004. Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. godine kojom se uvodi europski ovršni naslov za nesporne tražbine (u daljnjem tekstu: Uredba) te postupak određivanja ovrhe na temelju europskoga ovršnog naslova. Za izdavanje potvrde o europskom ovršnom naslovu u Republici Hrvatskoj nadležni su sudovi, upravna tijela, javni bilježnici ili pravne i fizičke osobe s javnim ovlastima koji su ovlašteni izdati ovršni otpravak domaće europske ovršne isprave o nespornim tražbinama (čl. 357. OZ-a).
16. Prema Uredbi isprava koja je službeno sastavljena ili registrirana kao autentična isprava i čija se vjerodostojnost a) odnosi na potpis i sadržaj isprave i b) utvrđuje od strane državnog tijela koje je u tu svrhu ovlastila država članica iz koje isprava potječe predstavlja autentičnu ispravu (čl. 4. st. 1. t. 3. Uredbe). Odredbom čl. 25. st. 1. Uredbe propisano je da autentična isprava koja se odnosi na tražbinu, koja u smislu čl. 4. st. 2. Uredbe znači zahtjev za isplatu određenog novčanog iznosa koji je dospio ili za koji se datum dospijeća navodi u sudskoj odluci, sudskoj nagodbi ili u autentičnoj ispravi, koja je izvršiva u jednoj državi članici, na prijedlog upućen tijelu koje je ovlastila država članica podrijetla, potvrđuje se kao europski nalog za izvršenje, korištenjem standardnog obrasca iz Priloga III. Autentična isprava koja je potvrđena kao europski nalog za izvršenje u državi članici podrijetla izvršava se u državama članicama bez potrebe izjavljivanja izvršivosti i bez ikakve mogućnosti osporavanja njezine izvršivosti (čl. 25. st. 2. Uredbe).
17. Prema čl. 25. st. 1. Uredbe, potvrda o europskom ovršnom naslovu autentične isprave izdaje se bez prethodnog saslušanja dužnika (čl. 358. st. 1. OZ-a), a izdaje ju javni bilježnik koji je ovlašten izdati i ovršni otpravak domaće europske ovršne isprave o nespornim tražbinama (čl. 357. st. 1. t. 5. OZ-a). Tijelo ili osoba koja je izdala potvrdu dostavit će otpravak potvrde dužniku po službenoj dužnosti (čl. 358. st. 2. OZ -a).
18. Tijekom ovog postupka tužitelj nije niti priložio zadužnicu ili njezinu presliku, a nije ni na neki drugi način dokazao ili bar isticao postojanje drugih, konkretnih razloga zbog kojih ona ne bi bila podobna za izdavanje europskog ovršnog naslova pa da bi se sud uopće mogao baviti pitanjem jesu li u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti za izdavanje potvrde o europskom ovršnom naslovu, odnosno postoje li razlozi zbog kojih se tužitelj s potvrđenom zadužnicom ne bi mogao uspješno naplatiti na području druge države članice.
19. Rezimirajući iznijeto, prema Uredbi EU, zadužnica i bjanko zadužnica smatraju se autentičnim ispravama (uz uvjet da u bjanko zadužnici bude naveden točan iznos i datum dospijeća - rješenje Županijskog suda u Puli, poslovni broj: Gž-eu 6/2023-2 od 8. studenog 2023.) na temelju kojih javni bilježnik, na zahtjev vjerovnika, može izdati potvrdu o europskom ovršnom naslovu. Takav naslov ima svrhu upravo u tome da isprave poput zadužnice budu priznate i izravno ovršive u drugim državama članicama Europske unije, uključujući Njemačku, bez posebnog postupka priznavanja i bez mogućnosti osporavanja njihove ovršnosti.
20. Slijedom navedenog tužitelj je najprije trebao iskoristiti ovršnu ispravu s kojom raspolaže – bjanko zadužnicu, zatražiti izdavanje europskog ovršnog naslova te pokušati provesti ovrhu u Njemačkoj ili je trebao u ovom postupku predložiti dokaze koji bi opravdali vođenje ovog postupka – odnosno trebao je dokazati da nisu ispunjeni uvjeti za izdavanje potvrde o europskom ovršnom naslovu pa bi tada postojao pravni interes za vođenje ove parnice i traženje sudske presude kao dodatne ovršne isprave , što u konkretno slučaju tužitelj nije učinio.
21. Obzirom da je sud ocijenio osnovanim prigovor nedostatka pravnog interesa to se ukazuje kao nepotrebnim odlučivati o istaknutom prigovoru zastare.
22. Slijedom navedenog, sukladno čl. 451. st. 3. ZPP-a platni nalog je ukinut i to kako u odnosu na utuženu glavnicu i pripadajuće kamate te je tužba odbačena.
23. Odluka o naknadi troškova postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP -a pa je tako tužitelj koji je spor u cijelosti izgubio spor dužan tuženiku naknaditi troškove koji su bili potrebni za vođenje parnice.
24. U ovoj pravnoj stvari vrijednost predmeta spora iznosi 3.865,51 eura. Kao potrebne za vođenje parnice sud je ocijenio troškove za sastavljanje prigovora protiv rješenje o ovrsi prema tbr. 8. toč. 1. i tbr. 46. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/2023, dalje: Tarifa) u iznosu od 250,00 eura, za zastupanje na pripremnom ročištu 4. ožujka 2026. sukladno tbr. 9. toč. 1. i tbr. 46. Tarife u iznosu od 250,00 eura te trošak plaćene sudske pristojbe na prigovor u iznosu od iznosu od 85,11 eura prema čl. 7. st. 2. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj: 118/2018., 51/2023.).
25. Na taj način tuženiku su odmjereni troškovi postupka u ukupnom iznosu od 585,11 eura koje mu je u cijelosti dužan platiti tužitelj zbog čega je odlučeno kao u točki II. izreke.
26. Tuženiku je dosuđena i zakonska zatezna kamata na trošak parničnog postupka od dana donošenja presude do isplate i to sukladno članku 151. st. 3. ZPP -a, po stopi određenoj čl. 29. st. 2. ZOO-a.
27. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u izreci presude.
U Varaždinu 10. ožujka 2026.
Sudac
Helena Đud
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi pismeno, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.
Dostaviti
1. Tužitelju po punomoćniku Darku Šabijanu, odvjetniku u Varaždinu
2. Tuženiku po punomoćniku Željki Pintarić, odvjetniku u Varaždinu
3. spis