REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] I 5

Poslovni broj: Us I-2196/2024-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Ani Sabljak, uz sudjelovanje zapisničarke Petre Horvat Delimehić, u upravnom sporu tužitelja IL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, OIB: 95131524528, kojeg zastupa opunomoćenik Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci, Rijeka, Erazma Barčića 5, radi utvrđivanja novog postotka oštećenja organizma i priznavanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, 10. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev radi poništavanja rješenja tuženika KLASA: UP/II-562- 02/24-01/1048, URBROJ: 522-4/1-1-1-24-6 od 4. studenoga 2024. i rješenja Karlovačke županije, Upravnog odjela za hrvatske branitelje i zdravstvo, KLASA: UP/I- 562-02/23-01/175, URBROJ: 2133-03/08-24-09 od 10. svibnja 2024.

Obrazloženje

1. Rješenjem tuženika KLASA: UP/II-562-02/24-01/1048, URBROJ: 522-4/1-1- 1-24-6 od 4. studenoga 2024. odbijena je kao neosnovana žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Karlovačke županije, Upravnog odjela za hrvatske branitelje i zdravstvo, KLASA: UP/I-562-02/23-01/175, URBROJ: 2133-03/08-24-09 od 10. svibnja 2024., a kojim rješenjem je odbijen zahtjev tužitelja za utvrđivanje novog postotka oštećenja organizma i priznavanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata uslijed pogoršanja zdravstvenog stanja kao posljedice bolesti PTSP zbog neispunjavanja zakonskih uvjeta.

2. Tužitelj pravodobno podnesenom tužbom osporava zakonitost citiranih rješenja zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i povrede pravila upravnog postupka. Obrazlaže kako je bio sudionik obrane suvereniteta Republike Hrvatske u Domovinskom ratu ukupno 728 dna borbenog sektora. Osporava pravilnost vještačenja provedenog u upravnom postupku jer da je liječničko vijeće bilo nepropisno sastavljeno, izostao je neposredan pregled, a nalaz je suprotan medicinskoj dokumentaciji. Ističe pogoršanje zdravstvenog stanja i u tom pogledu ukazuje na priložene nalaze specijalista psihijatrije. Osim narušenog psihičkog zdravlja kao posljedice sudjelovanja u Domovinskom ratu, ističe i oboljenje od tumora i epilepsiju. Smatra da se njegova bolest PTSP ima cijeniti s više od priznatih 20% oštećenja organizma te slijedom toga predlaže da sud poništi osporavano rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje i sam riješi upravnu stvar u sporu pune jurisdikcije.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbeni zahtjev u cijelosti te ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanoga rješenja. Osporava prigovore tužitelja o nepravilnosti provedenog vještačenja te ističe kako je iz Zapisnika o vještačenju od 22. listopada 2024. vidljivo da je tužitelj bio prisutan prilikom istog, a kako neposredan pregled ne podrazumijeva i klinički pregled. Smatra kako su vještačenja provedena u skladu s relevantnim odredbama Pravilnika o načinu imenovanja i metodologiji rada liječničkih vijeća u postupku ostvarivanja prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Osporavana rješenja da su pravilna i zakonita te predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja.

4. U sporu je održana rasprava te je strankama, u skladu s odredbom čl. 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj 36/24., dalje: ZUS), dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

5. Među strankama nije sporno daje tužitelj na temelju sudjelovanja u Domovinskom ratu stekao status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.

6. Sud je proveo dokazni postupak čitanjem dokumentacije koja se nalazi u spisu ovog upravnog spora i spisu predmeta upravnog postupka koji je prethodio ovom sporu te je izveden dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku psihijatrijske struke prof. prim. dr. sc. Elizabeti Dadić-Hero, dr. med., spec. psihijatrije, subspec. socijalne psihijatrije (pisani nalaz i mišljenje na str. 122-129 spisa, usmeni nalaz na str. 142-144 spisa). Sud nije izvodio predložene dokaze saslušanja stranke i svjedoka jer su odlučne činjenice medicinske prirode te ih nije moguće utvrditi iskazima, kako je i odlučeno rješenjem unesenim u raspravni zapisnik od 25. travnja 2025. (čl. 93. st. 2. ZUS-a).

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Prema odredbi čl. 12. st. 1. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine broj 121/17., 98/19., 84/21., 156/23.; dalje: ZHBDR), hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata (HRVI) je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata kojem je organizam oštećen najmanje 20% zbog rane ili ozljede koju je zadobio u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, ili zatočeništva u neprijateljskom zatvoru, logoru ili drugom neprijateljskom objektu tijekom sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, ili bolesti, a bolest, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti neposredna je posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

9. Čl. 181. ZHBDR predviđa, između ostaloga, da se činjenica o uzroku i postotku oštećenja organizma radi ostvarivanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida utvrđuje na temelju nalaza i mišljenja liječničkog vijeća iz čl. 182. toga Zakona.

10. Odredbom čl. 182. st. 1. i 2. ZHBDR propisano je da nalaz i mišljenje u prvostupanjskom postupku daje prvostupanjsko liječničko vijeće sastavljeno od triju liječnika specijalista, a nalaz i mišljenje prvostupanjskog vijeća, kojim su utvrđene činjenice za stjecanje prava prema ovom Zakonu ili kojim je utvrđeno oštećenje organizma kao posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske manje od 20%, prije donošenja prvostupanjskog rješenja, podliježe reviziji liječničkog vijeća sastavljenog od pet liječnika specijalista.

11. Dalje, prema točki 238. Liste postotaka oštećenja organizma - Lista I, koja čini sastavni dio Pravilnika o načinu imenovanja i metodologiji rada liječničkih vijeća u postupku ostvarivanja prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (Narodne novine broj 118/21.; dalje: Pravilnik), propisano je da osnovu za utvrđivanje tjelesnog oštećenja čine psihički poremećaji vezani uz ratnu traumu (posttraumatski stresni poremećaj i trajne promjene osobnosti nakon ratnog PTSP), ako se utvrdi da prije rata nije bolovao od psihičkih poremećaja, te ukoliko se tijekom ocjene oštećenja organizma isključe druga traumatska iskustva osim onih zadobivenih za vrijeme sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Kod odgođenog PTSP, koji se pojavio nakon šest mjeseci ili kasnije od prestanka sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, visina postotka ocjene oštećenja organizma ovisi o kontinuitetu i primjerenosti liječenja uz protokol sukladan medicinskoj znanosti, i to: lakog stupnja - manje od 20% (točka a); srednjeg stupnja - od 20% do 30% (točka b); teškog stupnja - od 30% do 40% (točka c); teškog stupnja s komorbiditetom (psihički i psihosomatski) - od 30% do 40% (točka d). Tjelesno oštećenje se utvrđuje privremeno do tri godine, a nakon toga trajno za točke b), c) i d).

12. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je pravomoćnim rješenjem Karlovačke županije, Upravnog odjela za hrvatske branitelje i zdravstvo, od 22. veljače 2023. odbijen zahtjev tužitelja za utvrđenje statusa HRVI iz Domovinskog rata na temelju bolesti PTSP te epilepsije, kralježnice i karcinoma prostate. To je rješenje utemeljeno je na nalazu i mišljenju Prvostupanjskog liječničkog povjerenstva za pregled hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji od 16. veljače 2023., prema kojem se bolesti epilepsije, kralježnice i karcinoma prostate ne uzimaju u obzir za priznavanje postotka oštećenja organizma jer se ne mogu uzročno- posljedično povezati sa sudjelovanjem tužitelja u Domovinskom ratu, dok je istodobno utvrđeno da se bolest PTSP uzima u obzir za priznavanje postotka oštećenja organizma, no da je kod tužitelja isto ocijenjeno s manje od 20%.

13. Prema čl. 173. ZHBDR-a kada rješenje kojim je utvrđeno oštećenje organizma kao posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske 20% ili više i priznat status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata ili rješenje kojim je zahtjev za povećanje postotka oštećenja organizma odbijen postane izvršno, a kod hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata nastupe promjene u svezi s utvrđenim postotkom oštećenja organizma koje utječu na priznavanje prava, hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata može, nakon isteka dvije godine od dana kada je rješenje postalo izvršno, podnijeti zahtjev za utvrđivanje novog postotka oštećenja organizma (stavak 1.). Kada rješenje kojim je utvrđeno oštećenje organizma kao posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske manje od 20% i nije priznat status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, postane izvršno, a kod hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata nastupe promjene u svezi s oštećenjem organizma koje utječu na priznavanje prava, hrvatski branitelj iz Domovinskog rata može, nakon isteka šest mjeseci od dana kada je rješenje postalo izvršno, podnijeti zahtjev za utvrđivanje novog postotka oštećenja organizma kao posljedice sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske (stavak 2.).

14. Slijedom iznesenog, ispunjeni su uvjeti za donošenje ocjene o oštećenju organizma prema čl. 173. ZHBDR-a za bolest PTSP-a, no ne i za bolesti epilepsije, kralježnice i karcinoma prostate jer je u ranijem postupku koji je okončan pravomoćnim rješenjem od 16. veljače 2023. isključena uzročno-posljedična veza između tih bolesti i sudjelovanja tužitelja u Domovinskom ratu.

15. Iz spisa predmeta upravnog postupka dalje proizlazi kako je upravni postupak pokrenut zahtjevom tužitelja od 6. rujna 2023. za utvrđivanje novog postotka oštećenja organizma i priznavanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata uslijed pogoršanja zdravstvenog stanja kao posljedice bolesti PTSP. Povodom predmetnog zahtjeva pribavljen je Nalaz i mišljenje Prvostupanjskog liječničkog vijeća od 24. siječnja 2024. kojim je ocijenjeno kako kod tužitelja postoji bolest PTSP lakšeg stupnja po točki T238.a Liste I te je oštećenje organizma ocijenjeno s manje od 20%. Dalje je u postupku, sukladno citiranoj odredbi čl. 182. st. 2. ZHBDR, pribavljen Nalaz i mišljenje revizijskog liječničkog vijeća od 6. svibnja 2024. koje je ocijenilo pravilnom ocjenu Prvostupanjskog liječničkog vijeća. Prvostupanjsko rješenje, kojim je odbijen zahtjev tužitelja zbog neispunjavanja zakonskih pretpostavki, temelji se na stručno-medicinskim činjenicama utvrđenima od strane revizijskog liječničkog vijeća. U žalbenom postupku protiv prvostupanjskog rješenja tuženik je osporenim rješenjem odbio žalbu tužitelja kao neosnovanu temeljeći odluku na Nalazu i mišljenju žalbenog liječničkog vijeća od 22. listopada 2024. u kojem je, po razmatranju medicinske dokumentacije i po pregledu tužitelja, utvrđeno prvostupanjskog vještačenje pravilnim. Odnosno, žalbeno vijeće je također mišljenja, a koju ocjenu je prihvatio i tuženik, da se kod tužitelja i nadalje radi o oštećenju organizma temeljem bolesti PTSP koje cijeni s manje od 20%.

16. Na spornu okolnost stupnja postotka oštećenja organizma tužitelja po osnovi bolesti PTSP-a sud je izveo dokaz medicinskim vještačenjem te je u ovome upravnom sporu stručno-medicinska opravdanost nalaza i mišljenja tuženikovih institucionalnih vještaka u cijelosti potvrđena nalazom i mišljenjem stalne sudske vještakinje prof. prim. dr. sc. Elizabete Dadić-Hero, dr. med., spec. psihijatar, subspecijalista socijalne psihijatrije.

17. Naime, sudska vještakinja je mišljenja da se kod tužitelja radi o lakom stupnju oštećenja organizma manjem od 20% po osnovi bolesti PTSP sukladno t. 238 a) Liste I. Do tog je zaključka vještakinja došla analizom priložene medicinske dokumentacije i pregledom tužitelja. U nalazu i mišljenju je utvrđeno kako iz medicinske dokumentacije proizlazi da se tužitelj psihijatrijski liječi od 2017., pri čemu mu je 2020. dijagnosticiran posttraumatski stresni poremećaj F43.1, ali uz dijagnozu F06 Drugi mentalni poremećaji uzrokovani oštećenjem i disfunkcijom mozga te tjelesnom bolešću. Istodobno su utvrđene i organske promjene na mozgu, potvrđene MR nalazom, koje upućuju na mikroangiopatske promjene povezane s kardiovaskularnim smetnjama te razvoj vaskularne demencije, prvi put evidentirane 2024. godine. Psihološke obrade kroz dulje razdoblje ukazuju na narušene kognitivne sposobnosti i početni dementni proces, uz trajne psihičke smetnje povezane s kronificiranim PTSP-om. Kod tužitelja je sada prisutna vaskularna demencija srednjeg stupnja, koja se očituje kognitivnim i mnestičkim smetnjama, dezorijentacijom, emocionalnom nestabilnošću te potrebom za pomoći u svakodnevnim aktivnostima. Zbog demencije tužitelj nije u stanju jasno iskazivati simptome PTSP-a. Vještak zaključuje da se tužitelj liječi zbog PTSP-a i vaskularne demencije, pri čemu iz medicinske dokumentacije proizlazi i da preporučenu psihijatrijsku terapiju nije uzimao redovito.

18. Tuženik nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje, dok se stalna sudska vještakinja na primjedbe tužitelja dodatno očitovala navodeći da simptomi koje tužitelj opisuje (razdražljivost, nesanica, agresivnost, ovisnost o tuđoj pomoći i sl.) ne predstavljaju manifestaciju PTSP-a, već su posljedica vaskularne demencije srednjeg stupnja i s njom povezanih promjena ličnosti. Istaknula je da je kod tužitelja doista ranije utvrđena određena simptomatologija PTSP-a, prvi put dijagnosticirana 2020., no da ista u vrijeme pregleda nije mogla biti jasno iskazana zbog izražene demencije i otežanog kontakta s tužiteljem. Naglasila je i da vaskularna demencija nije posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, već je uzrokovana vaskularnim promjenama na mozgu povezanima s kardiovaskularnim bolestima, što je potvrđeno MR nalazom mozga. Vještakinja zaključuje da je sadašnje stanje tužitelja primarno uvjetovano vaskularnom demencijom, dok je PTSP blažeg intenziteta.

19. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka ocijenivši da je isti jasan, sveobuhvatan, izrađen stručnom analizom raspoložive medicinske dokumentacije te po neposrednom pregledu tužitelja, da je sačinjen objektivno i u skladu s pravilima struke. Sud također ocjenjuje da je vještakinja u svom dodatnom očitovanju na ročištu od 17. veljače 2026. jasno i argumentirano odgovorila na sve primjedbe tužitelja te ih otklonila medicinskim obrazloženjem utemeljenim na medicinskoj dokumentaciji i nalazima u spisu.

20. Slijedom navedenog, sud je na temelju stručnog mišljenja i ocjene sudske vještakinje zaključio da su u upravnom postupku odlučne stručno-medicinske činjenice pravilno utvrđene.

21. Prigovori tužitelja nisu osnovani. U odnosu na navod o nepravilnom sastavu vijeća, iz spisa predmeta razvidno je da je vijeće bilo sastavljeno sukladno mjerodavnom Pravilniku (žalbeno i revizijsko vijeće u sastavu od pet članova, a prvostupanjsko liječničko vijeće u sastavu od tri člana). Nadalje, prigovor da tužitelj nije bio pregledan nije osnovan jer iz zapisnika o vještačenju od 22. listopada 2024. proizlazi da je bio prisutan na pregledu, što potvrđuje i njegov vlastoručni potpis na zapisniku. Također, neosnovan je i prigovor koji se odnosi na utvrđivanje konkretnijeg postotka oštećenja organizma, budući da je u nalazima i mišljenjima navedeno da isto iznosi manje od 20%, što je u konkretnom slučaju pravno relevantno jer ZHBDR propisuje minimalni prag od 20% za ostvarivanje prava, pa stoga nije od odlučnog značaja koliki je točan postotak oštećenja ispod tog praga.

22. Slijedom svega navedenog, osporavano rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje ocijenjeno su zakonitim iz svih razloga iznesenih u obrazloženju ove presude.

23. Stoga je, na temelju odredbe čl. 116. st. 1. ZUS-a, odlučeno kao u izreci.

24. Iako je donesena presuda kojom je tužbeni zahtjev odbijen, tužitelj nije pozvan na plaćanje pristojbe za tužbu i presudu jer je oslobođen plaćanja sudskih pristojbi na temelju čl. 135. ZHBDR.

U Rijeci 10. ožujka 2026.

Sutkinja

Ana Sabljak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS-a).