REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

Bjelovar, Trg E. Kvaternika 8

Poslovni broj: Pp-2506/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Ratku Labanu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Andree Hudoletnjak, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog ŠZ, radi prekršaja iz članka 53. stavka 3., 196. stavak 5. i 229. stavak 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a povodom Prekršajnog naloga Policijske postaje Pakrac Klasa: 211-07/25-3/12130, Urbroj: 511-22-07-25-1 od 25.7.2025., nakon održane usmene, javne i glavne rasprave u prisutnosti okrivljenika, a u odsutnosti ovlaštenog tužitelja, na temelju članka 183. u vezi članka 160. (NN 107/07), dana 10. ožujka 2026.,

p r e s u d i o j e

OKRIVLJENI ŠZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Š i B, r. R, rođen **.**.1972. u [adresa], s prebivalištem u [adresa]., mesar, 1.100,00 eura, oženjen, 1 dijete, državljanin Republike Hrvatske, srednja stručna sprema, pismen, nije odlikovan, prekršajno osuđivan,

k r i v j e

I što je dana 24. srpnja 2025., u 12:51 sati, u mjestu Omanovac kućni broj 33., upravljao osobnim automobilom registarske oznake i broja [registarska oznaka] te je radarskom kontrolom uređajem marke «LASERCAM 4« utvrđeno da se kretao u naselju brzinom od 115 km/h, iako je na tom dijelu brzina ograničena vidno postavljenim prometnim znakom na 50 km/h, a umanjeno za sigurnosnu razliku od – 10 % brzina iznosi 103 km/h, što znači da se kretao 53 km/h više od dozvoljene brzine,

dakle, kao vozač u prometu na cesti u naselju se kretao brzinom većom od dopuštene postavljenim prometnim znakom,

II što je istog dana u isto vrijeme i na istom mjestu upravljao istim vozilom opisanim kao pod točkom I, za vrijeme dok mu je isteklo važenje vozačke dozvole serijskog broja [broj vozačke dozvole] s danom 14.10.2024.

dakle, kao vozač motornog vozila u prometu na cesti upravljao vozilom dok mu je isteklo važenje vozačke dozvole,

pa je time počinio prekršaje iz članka 53. stavka 1. u vezi stavka 3. i 196. stavka 1. u vezi stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te mu se na temelju istih propisa, a uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. u odnosu na svaki prekršaj i članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona u t v r đ u j u novčane kazne za svako djelo prekršaja i to:

- za prekršaj pod točkom I u iznosu od 800,00 eura (osamsto eura) i za prekršaj pod točkom II u iznosu od 70,00 eura (sedamdeset eura), te mu se za navedena djela prekršaja

i z r i č e

UKUPNA NOVČANA KAZNA OD 870,00 EURA (osamsto sedamdeset eura).

III Na temelju članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 90 dana od dana pravomoćnosti presude.

Ako okrivljenik u određenom roku u cijelosti ili djelomično ne plati izrečenu novčanu kaznu ista će se na temelju članka 34. stavka 2. Prekršajnog zakona naplatiti prisilnim putem.

Ako okrivljenik plati 2/3 izrečene novčane kazne i to iznos od 580,00 eura (petsto osamdeset eura), u gore navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini.

Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona

OKRIVLJENI ŠZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Š i B, r. R, rođen **.**.1972. u [adresa], s prebivalištem u [adresa].,

o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

IV da bi istog dana, u isto vrijeme i na istom mjestu, upravljao istim vozilom kao pod točkom I, a da vozačku dozvolu nije imao kod sebe, odnosno nije ju dao na uvid policijskim službenicima,

pa da bi time počinio prekršaj iz članka 229. stavka 1. u vezi stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

V Na temelju članka 58. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona, u vezi članka 53. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, okrivljeniku se izriče zaštitna mjera ZABRANE UPRAVLJANJA MOTORNIM VOZILOM « B « KATEGORIJE U TRAJANJU OD 1 (jedan) MJESEC, time da zaštitna mjera počinje teći od dana izvršnosti presude.

VI Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti trošak prekršajnog postupka u iznosu od 20,00 eura (dvadeset eura), u gore navedenom roku, pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. POLICIJSKA POSTAJA PAKRAC, Prekršajnim nalogom Klasa: 211-07/25-3/12130, Urbroj: 511-22-07-25-1 od 25.7.2025., oglasila je okrivljenika krivim radi prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.

2. Na navedeni Prekršajni nalog okrivljenik je pravodobno uložio prigovor, nakon čega je pobijani nalog stavljen van snage i proveden je redovni postupak.

3. Okrivljenik se očitovao o optužbi na način da se u vezi činjeničnih navoda izjasnio kako se smatra krivim za prekršaje stavljene mu na teret.

4. Ispitani ŠZ navodi da je kritične zgode nešto prije 13:00 sati, u mjestu Omanovac upravljao osobnim automobilom registarske oznake i broja [registarska oznaka] kada je zaustavljen u kontroli prometa. Tom prilikom su službene osobe pravilno utvrdile da je upravljao vozilom u naselju povećanom brzinom u odnosu na postavljeni prometni znak odnosno ograničenje brzine. Također, tom prilikom nije kod sebe imao vozačku dozvolu koja je formalno istekla nekoliko mjeseci ranije, o čemu nije imao saznanja obzirom da nije imao prilike provjeravati istek vozačke dozvole, posebno kada nije imao kontrolu prometa. Kod toga želi pojasniti životni razlog zbog kojeg je došlo do znatnijeg prekoračenje brzine u naselju, a radilo se o tome da se žurio na posao te je koristio automobil od supruge, time da je netom prije vožnje saznao da majka supruge ima karcinom te joj je potrebno odvesti u bolnicu lijekove iako je kasnio na posao. Stoga je želio izvršiti tu obavezu i bio je pod stresom kao i supruga zbog informacije koju su netom prije primili. Time je želio obaviti taj posao što prije i na dijelu prometnice u nizbrdici gdje nije bilo drugih sudionika u prometu dopustio si je brže kretanje ne prateći brzinomjer u vozilu. U toj situaciji je snimljen mjernim uređajem i zaustavljen u kontroli prometa. Stoga nije sporio brzinu kretanja koja mu je pokazana na mjernom uređaju, a samo zbog žurbe i navedenog problema kod sebe nije posjedovao vozačku dozvolu koja je ionako istekla. Time prekršaje priznaje, ali moli sud da kod izricanja sankcije odnosno zaštitne mjere uzme u obzir istaknute okolnosti koje su dovele do izvršenja protupravnih radnji.

5. Na temelju priznanja okrivljenika, koje je stavljeno u usporedbu sa izvješćem o prekršaju te zapisnikom o izmjerenoj brzini kretanja, sud je sa sigurnošću utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaje opisane u izreci ove presude koji mu se stavljaju na teret pod točkom I i II, pa je proglašen krivim te mu je nakon utvrđivanja pojedinačnih novčanih kazni i to blažih za svaki prekršaj, izrečena novčana kazna u skladu sa zakonom.

6. U postupku nije bilo sporno da je okrivljenik počinio prekršaje opisane u izreci presude pod točkom I i II, jer osim što se prvotno izjasnio da se smatra krivim te je potom detaljno u obrani opisao svoj protupravan način vožnje i priznao te prekršaje, ujedno su spomenuti dokazi potpuno sukladni sa sadržajem njegove obrane. Tako su u navedenom izvješću naznačeni svi relevantni podaci o lokaciji počinjenja prekršaja, vozilu kojim je okrivljenik upravljao i protupravnoj radnji koju je izvršio u naselju, a radilo se o znatnom prekoračenju brzine kretanja, uz naznaku kako mu je isteklo važenje vozačke dozvole koju ujedno nije imao kod sebe. Nadalje, iz spomenutog zapisnika uviđa se da je u naznačeno vrijeme na istaknutoj lokaciji u mjestu Omanovac mjerena brzina kretanja na mjestu gdje je ograničenje brzine 50 km/h i to u odnosu na osobno vozilo registarske oznake [registarska oznaka] uz naznaku brzine kretanja u trenutku mjerenja od čak 115 km/h, koja se umanjuje za sigurnosnu razliku od 10 % te time brzina iznosi 103 km/h. Dalje se ističe da je vozilom upravljao okrivljenik gdje se ističu svi njegovi osobni podaci, a napose se naznačuje da je brzina mjerena u dolasku vozila.

7. Kako postoji izričito priznanje okrivljenika za prekršaje stavljene mu na teret, sud je jedino provodio dokaze koji se odnose isključivo na odluku o prekršajno pravnoj sankciji i drugim mjerama, sukladno članku 171a stavka 3. Prekršajnog zakona i u tom smislu je izvršen uvid u prekršaju evidenciju za okrivljenika iz koje proizlazi da je u jednom navratu kažnjavan za prekršaj iz članka 53.stavak 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

8. Dakle, cijeneći detaljnu i uvjerljivu obranu okrivljenika kojom izričito i u cijelosti priznaje protupravan način vožnje, sud ga je oglasio krivim za spomenute prekršaje pod točkom I i II, te mu je nakon utvrđivanja pojedinačnih novčanih kazni i to blažih za svaki prekršaj, izrečena novčana kazna u skladu sa zakonom.

9. Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir obiteljsko i imovno stanje okrivljenika, kao olakotna okolnost cijeni se priznanje prekršaja, činjenica da ima niska mjesečna primanja, dok je primjereno kritičan za svoje ponašanje i izrazio je žaljenje obzirom na životni razlog zbog kojeg je ušao u sferu prekršaja prekoračenja brzine, time da sud nije kao otegotno cijenio njegovu kažnjavanost za blaži istovrsni prekršaj kao pod točkom I, obzirom da je počinjen prije skoro tri godine, jer to ne ukazuje kako je sklon kršenju prometne discipline. Stoga uzevši u obzir okolnosti prometne situacije te visok raspon novčane kazne pod točkom I, u odnosu na njegov socijalni status, bilo je uvjeta za primjenu instituta ublažavanja novčane kazne u odnosu na svaki prekršaj, tako da je izrečena ukupna novčana kazna primjerena načinu počinjenja prekršaja i njegovoj težini odnosno stupnju krivnje i samo takvom novčanom kaznom može se utjecati na svijest okrivljenika da ubuduće izbjegava činjenje teških prekršaja s namjerom, na koji način će se postići zakonska svrha kažnjavanja u smislu individualne prevencije.

10. Također, odredbom članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona izričito je propisano da okrivljenik u roku koji mu je određen u presudi može platiti i dvije trećine izrečene novčane kazne u kojem slučaju se smatra da je novčana kazna plaćena u cjelini, dok protekom tog roka ipak mora platiti cjelokupan iznos izrečene novčane kazne.

11. I na kraju, treba napomenuti da se okrivljeniku optužnim aktom stavlja na teret i prekršaj iz članka 229. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji se odnosi na to da je upravljao u prometu osobnim vozilom bez da je kod sebe posjedovao vozačku dozvolu. Međutim, istovremeno se okrivljenika u konkretnoj prometnoj situaciji tereti kako je upravljao navedenim osobnim automobilom i u vrijeme dok mu je vozačka dozvola istekla, što znači da se radilo o protupravnoj radnji iz članka 196. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. No, u odnosu na spomenuti prekršaj iz članka 229. stavka 5. istog Zakona, treba reći da se radi o potpuno istovrsnom prekršaju sa istim zaštitnim objektom, zbog čega je navedeni prekršaj iz članka 196. stavka 5 Zakona o sigurnosti prometa na cestama teže naravi, jer je u njemu sadržan veći stupanj neprava, za razliku od navedenog prekršaja, što znači kako je taj prekršaj konzumiran počinjenjem protupravne radnje iz članka 196. stavak 5. navedenog Zakona. Time se svakako radi o prividnom stjecaju ovih prekršaja, a nikako realnom stjecaju, zbog čega egzistira isključivo prekršaj iz članka 196. stavak 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, uslijed čega je valjalo okrivljenika osloboditi optužbe za navedeni prekršaj.

12. Za prekršaj opisan u izreci presude pod točkom I, propisana je zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima. Međutim, Zakonom se određuje da se takva vrsta zaštitne mjere može odrediti ovisno o težini počinjenog prekršaja i postojanju opasnosti od ponavljanja takve nepropisne radnje u prometu. Ovdje je sud takvu mjeru odredio za počinjeno djelo prekršaja iz članka 53. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te smatra primjerenim i svrsishodnim primijeniti tu vrstu zaštitne mjere okrivljeniku. Kako je riječ o vrlo teškom prekršaju u prometu, kod kojeg su se potencijalno ugrožavali drugi sudionici u prometu, posebno u situaciji gdje je brzina kretanja bila znatno veća do dopuštene unutar naselja, što znači da se radilo o vrlo opasnoj vožnji, tada je bilo je svrsishodno vozača makar na kraće vrijeme isključiti iz prometa, kako bi zbog te zaštitne mjere bio spriječen u novom činjenju takvih protupravnih radnji i dovođenja u opasnost ljudi i imovine, a dužina trajanja mjere primjerena je osobnim svojstvima okrivljenika.

13. Navedena zaštitna mjera počinje teći od dana izvršnosti presude.

14. Okrivljenik je na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona dužan platiti trošak postupka s naslova paušala, čija je visina odmjerena obzirom na dužinu trajanja i složenost postupka, obzirom da je zaposlen te može platiti naznačeni minimalni trošak bez da time ugrožava vlastitu egzistenciju ili članova obitelji.

U Bjelovaru, 10. ožujka 2026.

Zapisničar

SUDAC

Andrea Hudoletnjak v.r.

Ratko Laban v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude okrivljenik i podnositelj Optužnog prijedloga imaju pravo žalbe nadležnom Prekršajnom sudu u Zagrebu, time da okrivljenik žalbu može podnijeti samo zbog odluke o prekršajno pravnoj sankciji i drugim mjerama, u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, a ista se podnosi putem ovog Suda, u dva istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1. Okrivljeniku

2. Podnositelju Optužnog prijedloga

• Po pravomoćnosti

3. Referadi za promet