Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u Opatiji

Maršala Tita 4

51410 Opatija

Poslovni broj Pn-69/2025-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, po sucu toga suda Adriani Puž, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja LM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Maja Lakić, odvjetnica u Rijeci, protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci, Supilova 16, u Rijeci, radi isplate, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 2. ožujka 2026., u nazočnosti punomoćnika tužitelja, z.z. tuženika, temeljem odredbe čl. 335 st. 4 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP-a) 16.ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 1.652,39 eura uvećan za pripadajuću zakonsku zateznu kamatu tekuću od 11. svibnja 2022. godine pa sve do isplate po stopi propisanoj u čl. 29. Zakon o obveznim odnosima za odnose koji se ne odnose na trgovce i trgovačke odnose, a ujedno i naknaditi tužitelju trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 899,54 Eur, sve u roku od 15 dana.

II Odbija se tužitelj sa preostalim dijelom zatraženog parničnog troška.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 19. ožujka 2025. navodi da je prije podnošenja ove tužbe proveo postupak radi mirnog rješenja spora kod Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci te je dopisom posl.br.: N-DO-168/22 od 20. listopada 2022. godine odbijen zahtjev ovdje tužitelja za mirno rješenje spora pa time tužitelj da ima zakonsko pravo na pokretanje predmetnog postupka.

1.1.Radi prisilne naplate tražbine s osnova uzdržavanja koje mu otac godinama nije uopće plaćao, tužitelj da je 2014. angažirao kvalificiranu punomoćnicu putem koje je pokrenuo ovršni postupak radi provođenja ovrhe na nekretnini u vlasništvu njegovog oca. PM. U prilogu prijedloga za ovrhu bilo je dostavljeno kao javna isprava prethodno ishodovano Uvjerenje Općinskog suda u Zadru, Komisije za obnovu zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] od 21. kolovoza 2014., a koje je izdano kao dokaz vlasništva jer je bio u tijeku postupak obnove zemljišne knjige te tada tamo nije bilo moguće pribaviti drugačiji dokaz o vlasništvu osim navedenog uvjerenja. U navedenom uvjerenju nije bilo navedeno da bi nekretnina bila ičim opterećena, a niti su bile upisane ikakve plombe pa je, kako je rečeno, ta isprava dostavljena uz prijedlog za ovrhu kao dokaz o vlasništvu, a temeljem navedenog prijedloga i priložene isprave, doneseno je Rješenje o ovrsi Općinskog suda u Zadru, posl.br.:

Ovr-2462/2014 od 16. listopada 2014. godine. Međutim, naknadno je pokrenut parnični postupak radi utvrđenja navedene ovrhe nedopuštenom i to stoga jer je predmetna nekretnina bila prodana trećoj osobi koja da je zakonito postupala, pa je postupak okončan pravomoćnom Presudom Općinskog suda u Zadru, posl.br.: P - 1129/2017 od 29. ožujka 2018., potvrđenom Presudom Županijskog suda u Sisku, posl.br.: Gž-516/2018 od 24. ožujka 2022.kojom je, između ostalog, u točki 24. obrazloženja presude istaknuto: „S time da se napominje da je zbog propusta u radu zemljišnoknjižnog odjela prvostupanjskog suda nastala šteta 1. tuženiku, koji je i po ocjeni ovog suda, postupao savjesno kao i tužiteljica, te podnio prijedlog za ovrhu na temelju uvjerenja koje mu je izdala Komisija za obnovu zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] da su nekretnine na kojima predlaže ovrhu u vlasništvu 2. tuženika, bez upisanih tereta.“ Navedenom presudom da je ovdje tužitelj bio obvezan isplatiti iznos od 12.450,00 kn / 1.652,39 eura, koji iznos je i platio 11. svibnja 2022., ali time je ujedno tužitelj pretrpio štetu (i) u vidu toga iznosa jer je do greške došlo nepravilnim odnosno nezakonitim radom Komisije za obnovu zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], koja je kao dokaz o vlasništvu izdala ovakvu manjkavu ispravu u vjerodostojnost koje se ovdje tužitelj pouzdao i potom pretrpio štetu kako je navedeno. U konačnici, ovdje tužitelj ne da nije naplatio svoju izuzetno veliku tražbinu, već mu je uzrokovan i dodatni gubitak koji je i njemu i njegovoj samohranoj majci predstavljao veliki problem te se stoga tužitelj odlučio potražiti barem ovakvu naknadu.

1.2.Slijedom navedenog, tužitelj smatrajući da je oštećen uslijed greške državnog tijela, a kakvog izričitog stava je drugostupanjski sud koji je sudio u spomenutom parničnom postupku, predlaže se da se po provedenom postupku donese presuda kojom će se naložiti tuženika isplata i nadoknada parničnog troška tužitelja.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. U konkretnom slučaju da nisu ispunjenje pretpostavke odgovornosti za štetu koju propisuje Zakon o obveznim odnosima, i to štetna radnja štetnika, protupravnost, uzročnost, šteta, odnosno u konkretnom slučaju nema uzročno - posljedične veze između štetne radnje i nastale štete, te nema protupravnosti u postupanju tuženika koje bi bilo u uzročno-posljedičnoj veze s nastalom štetom. Podredno, ističe da se doprinos tužitelja nastanku štete budući da je tužba radi proglašenja ovrhe podnesena 16. srpnja 2015. Općinskom sudu u Zadru pod posl. brojem P-2439/15 te je iz provedenih dokaza u cit. postupku vidljivo da je tužitelj za kupoprodaju nekretnine, odnosno za postojanje prijedloga za uknjižbu u korist treće osobe, zbog čega je istosudna ovrha posl. br. Ovr 2462/14 proglašena nedopuštenom presudom Općinskom sudu u Zadru pod posl. brojem P -1129/2017 od 29.03.2018., saznao tijekom tog postupka, odnosno još i iz prigovora treće osobe podnesenom u cit. ovršnom postupku 03. lipnja 2015., u kojem treća osoba navodi kako je ona vlasnica nekretnina na kojima je određena ovrha, te da je iste stekla na temelju pravnog posla od 02. studenog 2012. Nadalje, prijedlogu za ovrhu priložen je dopis i uvjerenje Općinskog suda u Zadru, Komisije za obnovu zemljišnih knjiga za k. o. [katastarska općina] od 21. kolovoza 2014. u kojem se navodi da je pokrenut postupak obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], da su sve čestice dobile novu oznaku broja, da nisu u mogućnosti izdati vlasnički list za navedenu nekretninu. Člankom 193 Zakona o zemljišnim knjigama propisano je da zemljišna knjiga, odnosno njezin dio ako se postupak provodi za dio ili po dijelovima katastarske općine, osnovana je ili obnovljena onoga dana kada sud odlukom o otvaranju zemljišne knjige ili dijela zemljišne knjige utvrdi da su sastavljeni svi zemljišnoknjižni ulošci za koje se provodio postupak. Stoga, sukladno cit. odredbama Zakona o zemljišnim knjigama, za vrijeme trajanja postupka obnove zemljišne knjige kat. čestice za koje je obnova zemljišne knjige u tijeku se tek formiraju, odnosno vlasnički list još nije ni sastavljen za sve čestice, niti je obnovljena zemljišna knjiga na snazi. Obnovljena zemljišna knjiga je na snazi onoga dana kada sud odlukom o otvaranju zemljišne knjige ili dijela zemljišne knjige utvrdi da su sastavljeni svi zemljišnoknjižni ulošci za koje se provodio postupak. Cit. zakonom je također propisano da se s danom otvaranja zemljišne knjige zatvara cijela ili dio zemljišne knjige koja je do tada bila u uporabi. Tek istekom roka za ispravak, sukladno čl. 198 ZZK-a se smatra da je zemljišna knjiga istinita i potpuna, pa osobe koje u dobroj vjeri postupaju s povjerenjem u to uživaju zaštitu, a niti nakon isteka roka za ispravak neće se smatrati da je istinita i potpuna zemljišna knjiga glede onih uložaka odnosno upisa u njih kod kojih je zabilježeno da je stavljena prijava ili prigovor, sve dok oni ne budu izbrisani. Nadalje, sukladno odredbama čl. 82 Ovršnog zakona uz prijedlog za ovrhu na nekretnini ovrhovoditelj je dužan podnijeti izvadak iz zemljišne knjige kao dokaz o tome da je nekretnina upisana kao vlasništvo ovršenika. S tim se u vezi ističe se i prigovor zastare za predmetno potraživanje tužitelja, budući da je protekao zastarni rok za predmetni tužbeni zahtjev tužitelja propisan odredbom čl. 230 Zakona o obveznim odnosima. Naime, uvidom u spisu priležeće isprave vidljivo je prijedlog za uknjižbu prava vlasništva temeljem Kupoprodajnog ugovora od 02. studenog 2012. u korist treće osobe predan Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zadru 02. rujna 2013. te je rješenjem od 23. siječnja 2015. na predmetnim nekretninama upisana zabilježba prijedloga za uknjižbu. Dopis i uvjerenje Općinskog suda u Zadru, Komisije za obnovu zemljišnih knjiga za k. o. [katastarska općina] izdano je od 21. kolovoza 2014.g. Slijedom navedenog, predlaže se odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Tužitelj osporava navode iz odgovora na tužbu, po izdanom uvjerenju da je postupao i nadležni sud, te donio rješenje o ovrsi, u parničnom postupku morali da su se provoditi dokazi jer tužitelj nije imao saznanja na koja se pozivao tuženik, osporava se i prigovor zastare jer da je razvidno kad je stvarno nastala šteta tužitelju.

4.Tijekom postupka provedeni su dokazi čitanjem Nalog za plaćanje, zahtjeva za mirno rješenje predmetnog spora podnesenog po punomoćniku tužitelja, Uvjerenja Komisije za obnovu zemljišne knjige od 21. kolovoza 2014., Presude Županijskog suda u Sisku od dana 24. ožujka 2022. Gž-516/2018-2. Izvršeni su uvidi u predmete Općinskog suda u Zadru posl. br. Ovr-2462/2014 i P-1129/17.

5. Iz dostavljene dokumentacije i pribavljenih predmeta utvrđeno je da je ovdje tužitelj podnio prijedlog za ovrhu 13. listopada 2014. radi naplate novčane tražbine u iznosu od 755.268,11 kn sa zakonskom zateznom kamatom i to s osnova uzdržavanja, spram svog oca, ovršenika PM. Uz prijedlog za ovrhu, kao dokaz vlasništva ovršenika bilo je priloženo između ostalih i Uvjerenje Komisije za obnovu zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]. U istome je pisalo da su sve čestica u postupku obnove zemljišne knjige dobile novu oznaku broja (nova izmjera i reambulacija) , a u većem broju slučajeva imaju i različitu površinu od dosadašnje. Da nisu u mogućnosti izdati vlasnički list za navedenu nekretninu pa izdaju uvjerenje da je zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-van snage, da je za čest. 172/2 pašnjak od 398m2 i čest. 172/5 građ.teren od 694 m2 izvršena uknjižba prava vlasništva u korist FM za cijelo. U teretovnici da nema tereta, nema upisa. Uvjerenje je izdano 21. kolovoza 2014. u svrhu ovršnog postupka. Dostavljen je i popisni list iz kojeg je razvidno koji je novi broj predmetnih čestica tj. da su one dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Sud je izdao rješenje o ovrsi 16. listopada 2014. radi naplate na nekretninama iz Uvjerenja. U ovršnom postupku podnijela je treća osoba prigovor protiv ovrhe tvrdeći da je ona stvarna vlasnica predmetnih nekretnina na temelju kupoprodajnog ugovora navodeći da je još 2. rujna 2013. podnijela na provedbu kupoprodajni ugovor. Ovrhovoditelj je osporio prigovor treće osobe i ona je upućena na pokretanje parničnog postupka rješenjem. Protiv istog je izjavio žalbu ovršenik, pa je ista odbijena odlukom drugostupanjskog suda uz obrazloženje da treća osoba nije prigovor opravdala kvalificiranom ispravom. Treća osoba je pokrenula parnični postupak, a ovršni je odgođen do okončanja parničnog postupka radi proglašenja ovrhe nedopuštenom. U međuvremenu je ovršni postupak i prekinut jer je umro ovršenik. U parničnom postupku pokrenutom po trećoj osobi spram ovrhovoditelja i ovršenika sud je donio presudu kojom je proglasio ovrhu nedopuštenom i naložio tuženicima da plate parnični trošak tužiteljice u visini od 24.900,00 kn. Ta presuda je postala pravomoćna 24. ožujka 2022., a ovršna 11. svibnja 2022. U parničnom postupku saslušana je zk. referentica JM zemljišno knjižnog odjela u Zadru koja je radila kao z.k. referent u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]. U bitnome je iskazala u odnosu na Uvjerenje da je stara čestica utrnuta trenutkom otvaranja postupka obnove, a u programu računala koji se koristi za obnovu zk. da se ne može upisati zabilježba koja se može upisati na novu česticu i to nakon što se upiše u programu obnove. Prijedlozi tužiteljice i tuženika zaprimljeni da su za vrijeme trajanja obnove zemljišne knjige.

5.1. Zaključak je da je ovakav način rada zemljišno knjižnog postupka neispravan. Dakle, zbog propusta u radu zemljišno knjižnog odjela izdano je uvjerenje iz kojeg nije bilo vidljivo da postoji prijedlog za uknjižbu. Svaki prijedlog za upis primljen u z.k. odjelu mora se zabilježiti sukladno odredbi čl. 97. st. 1. i čl. 98 st.1 Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 – u nastavku: ZZK) - prvenstveni red upisa u zemljišnu knjigu utvrđuje se prema času u kojem je zemljišnoknjižnom sudu stigao prijedlog za upis. Odredbom čl. 98 st. 2 ZZK-a propisano je da za štetu koja nastane primjenom pravila o zaštiti povjerenja u potpunost i istinitost zemljišnih knjiga zbog nepravodobnog unošenja plombe objektivno odgovara Republika Hrvatska. Odredba čl. 186. st. 1. ZZK-a propisuje da je zemljišna knjiga osnovana, obnovljena ili dopunjena onoga dana kada zemljišnoknjižni sud utvrdi da su sastavljeni zemljišnoknjižni ulošci. Odluku o otvaranju zemljišne knjige donosi predsjednik suda ili sudac kojega na to ovlasti predsjednik suda. Prema st. 2 istog članka određeno je da s danom otvaranja zemljišne knjige zatvaraju se zemljišna knjiga, knjige položenih ugovora i kartoni zemljišta, koji su do tada bili u uporabi. St. 3 određuje da do zaprimanja odluke iz stavka 1 ovog članka zemljišnoknjižni sud je dužan održavati stanje već raspravljenih uložaka tako da se u njih upišu sve promjene u postojećoj zemljišnoj knjizi, knjizi položenih ugovora i kartonima zemljišta. Ako je u postojećoj zemljišnoj knjizi došlo do promjene koja se ne može provesti u već raspravljenom ulošku, do otvaranja zemljišne knjige zadržat će se stanje kako je utvrđeno prilikom sastavljanja uloška. U takav uložak nove zemljišne knjige prenijet će se plombe upisa iz postojeće zemljišne knjige, te će se po službenoj dužnosti nakon otvaranja zemljišne knjige upisati zabilježba ili prijave ili prigovora. Prema st. 4 istog članka u odnosu na predmete u kojima nije donesena odluka o upisu, plombe će se prenijeti u zemljišnu knjigu koja se otvara. Čl. 186a. ZZK st. 1. propisuje da kada se ispravni postupak otvori (s otvaranjem zemljišne knjige ujedno se otvara ispravni postupak) zemljišnoknjižni sud će otvaranje toga postupka objaviti bez odgađanja oglasom po službenoj dužnosti. St. 2 istog članka određen je sadržaj oglasa u kojem se između ostalog objavljuje da se određene do tada postojeće evidencije nekretnina zatvaraju s danom otvaranja zemljišne knjige jer je zemljišna knjiga stupila na njihovo mjesto. Čl. 187. st. 1. ZZK propisuje da dok rok određen za ispravak ne istekne, upisi u zemljišnu knjigu ne smatraju se istinitima i potpunima, pa se nitko ne može pozivati na to da je postupao s povjerenjem u njihovu istinitost ili potpunost.

5.2.Odlukom predsjednice Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Zadru od 14. lipnja 2017. (poslovni broj: 13 Su- 434/10) otvorena je zemljišna knjiga formirana u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina].

5.3.Dakle, do ovog trenutka vrijedili su podaci upisani u staru zemljišnu knjigu pa je ovdje tužitelj postupao s povjerenjem u zemljišnu knjigu kada je podnio prijedlog za ovrhu. Međutim, postupala je i tužiteljica iz parničnog postupka, u ovršnom postupku treća osoba, s povjerenjem jer je u trenutku sklapanja ugovora o kupoprodaji i podnošenja prijedloga za uknjižbu u staroj zemljišnoj knjizi koja je još vrijedila bio upisan PM kao vlasnik u cijelosti. U parničnim postupku sud je smatrao da je njeno pravo jače od prava ovdje tužitelja.

5.4.Da nije postojao propust suda, tj. da je bila vidljivo postojanje prijedloga treće osobe, ovdje tužitelj ne bi bio savjestan u trenutku podnošenja prijedloga za ovrhu, te ne bi postojala odgovornost tuženika. Zbog ovog propusta doista je nastala šteta tužitelju u vidu umanjenja njegove imovine. Naime, on je bio dužan platiti dio parničnog troška tužiteljice u parničnom postupku radi proglašenja ovrhe nedopuštenom temeljem pravomoćne i ovršne sudske presude. Njegov zahtjev se temelji na odredbama čl. 1061 i čl. 1062 Zakona o obveznim odnosima Narodne novine 35/05, 41/08,125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 – dalje ZOO-a). Od trenutka plaćanja parničnog troška nastala je šteta na imovini tužitelja, a to je od 11. svibnja 2022, prema priloženom nalogu za plaćanje. Stoga se ukazuje i neosnovan prigovor zastare istaknut po tuženiku. Naime, nije protekao zastarni rok od tri godine propisan odredbom čl. 230 ZOO-a, od dana plaćanja parničnog troška, pa do podnošenja tužbe u ovom postupku.

6. Odluka o zakonskoj zateznoj kamati temelji se na odredbi čl.29 i 1086 ZOO-a

7. Temeljem odredbe čl. 154 st. 1 ZPP valjalo je tuženika obavezati da plati osnovani i nužni parnični trošak tužitelja koji je zastupan po punomoćniku iz reda odvjetnika. Njegov je trošak sukladan Tarifi HOK-a. Odnosi se na sastav zahtjeva za mirno rješenje spora u iznosu od 200,00 Eur (Tbr.32 ), sastav tužbe u visini od 200,00 Eur (Tbr. 8. toč. 1), na zastupanje na 2 ročišta u visini od 400,00 Eur (Tbr. 9. toč. 1). Tužitelj ima i trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 33,18 Eur, te za presudu u iznosu od 66,36 Eur. Dakle, ukupni osnovani trošak tužitelja je 899,54 Eur. Neosnovan je zahtjev za sastav prigovora na rješenje o sudskoj pristojbi, jer je dokaz o plaćenoj sudskoj pristojbi mogao dostaviti u trenutku podnošenja tužbe, kada je i nastala obveza, pa je iz razloga na njegovoj strani nastao nepotrebni trošak. Stoga je sa dijelom zatraženog troška odbijen.

U Opatiji 16.ožujka 2026.

S u d a c

Adriana Puž

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana održavanja ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu.

Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dna:

Pun. tužitelja, uz sudsku pristojbu na presudu u iznosu od 66,36 Eur

Pun. tuženika

Po pravomoćnosti pristojbe za odgovor na tužbu