Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7, 51000 Rijeka

Prekršajni odjel

Poslovni broj: Pp-130/2026-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Prekršajni odjel, po sutkinji Josipi Jambrešić-Mattel, na prijedlog i uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijaliste Moire Gulja, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika NN, zbog djela prekršaja iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17, 126/19, 84/21,114/22, 36/24), pokrenutog povodom optužnog prijedloga MUP, PU Primorsko-goranske, II policijske postaje Rijeka, Klasa: 211-07/26-5/689 Urbroj: 511-09-24-26-1 od 11. siječnja 2026., podnesenim dana 14. siječnja 2026., nakon glavne rasprave održane 05. ožujka 2026. u nazočnosti okrivljenika NN, te u nazočnosti podnositelja optužnog prijedloga, zaključene istoga dana, temeljem članka 183. Prekršajnog zakona, dana 10. ožujka 2026., objavio je i

p r e s u d i o  j e

okrivljenik ČN, sin N i ON, rođ. Č, rođ. **.**.1964.. u mjestu [adresa] (BIH), sa prebivalištem u [adresa], državljanin RH, OIB [osobni identifikacijski broj], SSS, po zanimanju strojobravar, nezaposlen, uzdržavan uz pomoć sestara i brata, neoženjen, bez djece, prekršajno nekažnjavan i kazneno neosuđivan, vodi se kazneni postupak zbog prekršaja iz čl. 140st.1. KZ-a, drugi prekršajni postupak se ne vodi,

k r i v  j e

što je,

postupio protivno odredbi članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji dana 11. siječnja 2026. oko 11,00 sati, na adresi [adresa], počinio psihičko nasilje u obitelji prema sestri HN, na način da je istu prvotno pljunuo u predjelu lica, a zatim joj se obratio riječima „ O“, a koje Antino ponašanje je kod sestre HN izazvalo uznemirenost,

dakle, prema sestri počinio psihičko nasilje koje je kod nje prouzročilo uznemirenost,

čime je počinio prekršaj nasilja u obitelji iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji,

pa se temeljem citirane zakonske odredbe, uz primjenu odredbe članka 37. Prekršajnog zakona okrivljeniku

izriče

novčana kazna

u iznosu od 200,00 eura

(slovima: dvjesto eura i nula centi)

Temeljem članka 40. Prekršajnog zakona okrivljeniku UN uračunava se, 0vrijeme uhićenja po policiji od dana 11. siječnja 2026. godine u 13,10 sati do dana 11. siječnja 2026. godine u 16,00 sati, u izrečenu novčanu kaznu, računajući vrijeme zadržavanja okrivljenika kao 1 (jedan) dan zatvora, odnosno 39,82 eura novčane kazne, tako da okrivljenik na ime izrečene novčane kazne ima za platiti novčani iznos od 160,18 eura (slovima: sto šezdeset eura i osamnaest centi).

Okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 60 /šezdeset/ dana po pravomoćnosti ove presude.

Novčana kazna smatrat će se u cijelosti uplaćenom ako okrivljenik uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u iznosu od 106,79 eura (slovima: sto šest tri eura i sedamdeset i dva centa) u roku određenom ovom odlukom.

Ako okrivljenik izrečenu novčanu kaznu ne uplati u ostavljenom roku, ista će se temeljem članka 34. stavka 1. Prekršajnog zakona naplatiti prisilno.

Temeljem odredbe čl. . 6. Prekršajnog zakona okrivljenik se oslobađa dužnosti naknade troškova prekršajnog postupka.

Obrazloženje

1. MUP, PU Primorsko-goranska Rijeka, II. policijska postaja Rijeka, Klasa: 211-07/26-5/689 Urbroj: 511-09-24-26-1 od 11. siječnja 2026., podnesenim dana 14. siječnja 2026., optužni prijedlog protiv okrivljenika NN, zbog djela prekršaja činjenično pobliže opisanog i pravno označenog u izreci ove presude. Sud je iz činjeničnog opisa djela prekršaja izostavio navode koji se odnose na povredu dostojanstva, jer tijekom ovog prekršajnog postupka nije dokazano da bi okrivljenik ČN povrijedio dostojanstvo sestri HN.

1. Stajalište ovog suda je da se činjenični opis temelji na izvedenim dokazima te da tom intervencijom u činjenični opis, isti nije izmijenjen na štetu okrivljenika.

2. Okrivljenik ČN, ispitan na glavnoj raspravi održanoj dana 05. ožujka 2026., u svojoj je obrani naveo da se smatra i osjeća krivim za prekršaj koji da mu se stavlja na teret i u potpunosti da su točni navodi koji da mu se stavljaju na teret. Toga dana daje bio pod stresom, majka da mu je umrla **.**.2026. i sestri HN da je pljunuo u lice i rekao joj da je sotona. Dva dana nakon tog događaja da joj se ispričao i da je ona prihvatila njegovu ispriku. Žao mu je što da je to učinio i obećao je da to više neće činiti. Tužitelj nije imao pitanja za okrivljenika i primjedbi primjedbi. Okrivljenik nije imao dokaznih prijedloga.

3. Kako je okrivljenikovo priznanje djela prekršaja sukladno dokazima iz optužnog prijedloga, Sud je dokazi postupak proveo sukladno odredbi članka 171.a stavak 3. PZ-a, odnosno dokaze koji se odnose na odluku o prekršajnoj sankciji.

4. U dokaznom postupku ispitana je svjedokinja HN te je izvršen uvid i pročitana dokumentacija koja prileži spisu i to: obavijest (list spisa 4), zapisnik o ispitivanju osumnjičenika (listovi 6-8), zapisnici o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu (list spisa 10 i 16), izvješće o uhićenju (listovi spisa 11 i 12), naredba o određivanju mjere opreza, zapisnik o ispitivanju svjedokinje, obrazac o provedenom postupku pojedinačne procijene žrtve za zaštitom uz priloge (list spisa 17-23), izvješće intervencije povodom dojave o nasilju u obitelji (listovi spisa 25-27). Nije pročitana službena zabilješka (list spisa 23) obzirom sadrži posredna saznanja policijskih službenika. Pročitano je izvješće o intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji (list spisa 28) jer ista sadrži posredna saznanja policijskih službenika te se ne može koristiti kao dokaz u ovom prekršajnom postupku. Pročitana je potvrda Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidenciju za okrivljenika NN. Tužitelj i okrivljenik nisu imali primjedbi na provedene.

2. Svjedokinja HN, propisno upozorena na dužnost kazivanja istine iskazala je da je ona toga 10. siječnja 2026. došla iz Njemačke, a na [adresa] 11. siječnja 2026. je da im je majka umrla **.**.2026. Najprije da je bila na Lošinju kod oca i da je čekala sestru koja da je došla autobusom u Rijeku. ČN da je naložio vatru, ona da je ostavila kofer, a ČN da je u to vrijeme bio na misi. Kako da je majka umrla, svi da su se okupljali i da je počela čistiti kat te da je u jednom trenutku sestra tražila sušilo za kosu. Kako da ga nije mogla naći, ČN da je na to rekao „A da ga nije ČN ukrao ?“ ČN da je rekao da ona priča po selu u Bosni kako da on krade, na što da ga je ona upitala „Šta ti pričaš da sam ja nešto rekla i od koga si ti to čuo?“ Na to da je on nju pljunuo. Na poseban upit suda odgovorila je da ČN prema njoj nikada nije bio nasilan, a previše da se zaštitnički ponašao prema njoj, ona da ima takav osjećaj. Navela je da mora reći da je bila uznemirena jer da ga nikada takvog nije vidjela. Bio da je nekako rastrojen, tako da joj je izgledao. Dostojanstvo da joj nije bilo povrijeđeno, ali uznemirena da je bila navedene zgode, kao i prilikom davanja iskaza kada da o tome razmišlja. Policiju da je pozvala jer da je bila iznenađena s njegovim ponašanjem i uznemirena. Misli da joj je rekao da je sotona nakon što da ju je pljunuo. Nakon tog događaja, nekih dva dana da joj se ČN ispričao, da je prihvatila ispriku i da su u dobrim odnosima. Okrivljenik je naveo da nema primjedbi na iskazi sestre, da je sve rekla kako da je bilo. Tužitelja nije imao primjedbi.

3. U završnoj riječi tužitelj je naveo da je uvidom u priložene dokaze nedvojbeno utvrđeno da je okrivljenik počinio prekršaj iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji čak i sama činjenica da je policija zvala policiju da govori sama za sebe da je ponašanjem okrivljenika ispunjeno obilježje iz članka 22. st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Također, tužitelj da smatra kako da je sam iskaz žrtve na zapisnik o ispitivanju svjedoka dovoljno optužujući da bi se okrivljenika proglasilo krivim, a tome u prilog ide i konstatacija policijskog službenika u napomeni pri obrascu rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja gdje je navedeno gdje je žrtva emocionalno povrijeđena. Nadalje, s obzirom na iskaz okrivljenika na ovom sudu njegovo priznanje učina prekršaja, izraženo kajanje te obećanje da više neće činiti prekršaje, dok je uvidom u evidencije informacijskog sustava mup-a utvrđeno da isti do sada nije kažnjavan za istovrsni prekršaj, predlaže da se isti sankcionira minimalnom, zakonski predviđenom kaznom.

4. U završnoj riječi okrivljenik je naveo da mu je žao zbog počinjenog prekršaja i obećao je da to više neće činiti.

5. Na temelju ovako provedenog postupka, iznijete obrane okrivljenika koji je priznao počinjenje prekršaja, te naprijed navedenih dokaza, Sud nalazi utvrđenim da je okrivljenik ČN počinio psihičko nasilje u obitelji prema svojoj sestri HN, na način kako je to činjenično pobliže opisano u izreci ove presude.

6. Naime, odredbom članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da se nasiljem u obitelji, pored ostalog, smatra: psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.

7. U smislu navedene zakonske odredbe psihičko nasilje je netjelesno nasilje kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, a podrazumijeva svako ponašanje kojim nasilnik ugrožava psihičku opstojnost drugog člana obitelji, primjenom postupaka za koje (ili pretpostavlja) da kod žrtve mogu izazvati nelagodu, strah, duševnu nestabilnost s ciljem uspostave kontrole nad žrtvom. Psihičko zlostavljanje je verbalno zlostavljanje, vrijeđanje, nazivanje pogrdnim i uvredljivim imenima između ostalog i ponižavanje te svaka vrsta diskriminacije (rasna, spolna, religijska...) i svi oblici psihičkih pritisaka koji kod žrtve proizvode nelagodu ili strah.

5. Životno je da svako verbalno prebacivanje brata i sestre ne može samo po sebi biti dovoljno za zaključak da se radi o psihičkom nasilju, odnosno prekršaju iz područja Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, međutim postupak okrivljenika koji je inkriminirane zgode sestru pljunuo u lice i rekao joj da je sotona zasigurno jest psihičko nasilje.

6. Sud je iskaz svjedokinje HN, ocijenio u cijelosti, vjerodostojnim i iskrenim te sud nema razloga sumnjati u njezin iskaz, a iskazivala je prema ocijeni suda životno, logično i nadasve uvjerljivo. Štoviše i sam okrivljenik je iskazao da je svjedokinja sve rekla kako da je i bilo.

7. Iz potvrde Ministarstva pravosuđa i uprave, Odjela za prekršajne evidencije utvrđeno je da okrivljenik ČN nije prekršajno kažnjavan.

8. Prilikom odlučivanja o vrsti kazne okrivljeniku za počinjeno djelo prekršaja, Sud je cijenio sve okolnosti iz članka 36. Prekršajnog zakona, s time što je okrivljeniku olakotnim cijenjeno dosadašnje prekršajno neosuđivanje, dok otegotnih okolnosti na strani okrivljenika sud nije našao, dok je naročito olakotnim sud uzeo što se okrivljenik nakon dva dana od događaja ispričao sestri na svojem ponašanju inkriminirane zgode.

9. Cijeneći naprijed utvrđenu naročito olakotnu okolnost, okrivljeniku je za počinjeni prekršaj, temeljem članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, izrečena novčana kazna ispod posebnog minimuma koji je propisan zakonom, a citiranom odredbom citiranog zakona propisana je novčana kazna u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kazna zatvora do 90 dana.

10. Sud je uvjerenja da će ovako odmjerenom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja te da okrivljenik više neće činiti prekršaje iz područja Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. U novčanu kaznu okrivljeniku je uračunato vrijeme njegova uhićenja.

11. Sud je okrivljenika oslobodio plaćanja troška prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, jer je naveo da je nezaposlen, uzdržavan uz pomoć sestara i brata, pa je ocijenjeno da bi plaćanjem istih bilo dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.

U Rijeci, 10. ožujka 2026.

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe nadležnom Sudu u roku od 8 dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dva istovjetna primjerka i ne podliježe naplati pristojbe. Obzirom da je presuda donesena temeljem odredbe čl.171a Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona, odnosno temeljem priznanja okrivljenika, žalba se može podnijeti samo poradi izrečene prekršajnopravne sankcije uz obvezu podnošenja dokaza o činjenicama na kojima se ista temelji.

Viša sudska savjetnica-specijalist

Sutkinja

Moira Gulja, v.r.

Josipa Jambrešić-Mattel, v.r.

Presuda se dostavlja:

1/ Okrivljeniku

2/ Tužitelju

3/ Žrtvi – po pravomoćnosti

5/ Pismohrana, ovdje