Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Velikoj Gorici

    Poslovni broj Gž Ob-13/2026-2

    Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Vitomira Boića predsjednika vijeća, Ankice Jakovina sutkinje izvjestiteljice i Dragice Sirovica Hranilović članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice-protutužene TA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Renata Horvatin, odvjetnica u Našicama, protiv tuženika-protutužitelja ČA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Božo Vrkić, odvjetnik u Zadru, uz sudjelovanje maloljetnog djeteta MA, OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa posebni skrbnik OA, dipl. iur. Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Zadar, radi razvoda braka, odlučujući o žalbi tužiteljice-protutužene protiv dijela presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P Ob-170/2024-26 od 19. siječnja 2026., u sjednici vijeća održanoj 10. ožujka 2026.,

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se žalba tužiteljice-protutužene TA kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P Ob-170/2024-26 od 19. siječnja 2026. pod stavkom II., III. te IV. izreke u dijelu kojim joj je naloženo doprinositi za uzdržavanje mlljt. MA iznos od 260,00 EUR-a mjesečno počev od 17. listopada 2025. kao dana podnošenja protutužbe pa ubuduće dok za to budu postojali zakonski uvjeti.

    Obrazloženje

    1. Presudom suda prvoga stupnja razvodi se brak zaključen između TA djev. T rođene **.**.1981. u [adresa] i ČA rođenog **.**.1980. u [adresa], koji brak je sklopljen **.**.2006. u [adresa], upisan u maticu vjenčanih matičnog područja [adresa] za 2006. pod brojem 00011 (stavak I. izreke). Zajednička mlljt. kćer MA, nastavit će živjeti s ocem ČA na adresi stanovanja oca, dok će oba roditelja zajednički ostvarivati roditeljsku skrb nad djetetom (stavak II. izreke).

    1.1. Nadalje, odlučeno je da će se osobni odnosi mlljt. MA s majkom TA odvijati: prvi vikend u mjesecu kada dijete ide ujutro u školu od petka poslije škole do nedjelje navečer, na način da otac dovede dijete do Zagreba gdje će ga majka preuzeti i odvesti na adresu svog prebivališta, a da će ga majka vratiti u nedjelju na način da ga dovede do Zagreba gdje će ga preuzeti otac, time da svaki roditelj snosi svoj trošak prijevoza; svaki drugi blagdan, državni praznik i neradni dan u RH koji pada na petak ili ponedjeljak, na način da na dan koji mu prethodi otac dovede dijete do Zagreba gdje će ga majka preuzeti i odvesti na adresu svog prebivališta, a da ga majka vrati u nedjelju ili ponedjeljak na način da ga dovede do Zagreba gdje će ga preuzeti otac, time da svaki roditelj snosi svoj trošak prijevoza; polovicu proljetnih i ljetnih školskih praznika neprekidno u kontinuitetu, na način da parnu godinu dijete prvu polovinu provodi sa majkom, a drugu polovinu s ocem, a neparnu godinu prvu polovinu s ocem, a drugu polovinu s majkom na način da majka preuzme dijete na adresi stanovanja oca, a da ga otac po završetku susreta preuzme na adresi majke, time da svaki roditelj snosi svoj trošak prijevoza; polovicu zimskih školskih praznika na način da parnu godinu dijete provodi sa majkom od 23. prosinca do 30. prosinca a ostatak praznika sa ocem, a neparnu godinu sa majkom od 30. prosinca te godine do 6. siječnja iduće godine a ostatak praznika s ocem, na način da majka preuzme dijete na adresi stanovanja oca a da ga otac po završetku susreta preuzme na adresi majke, time da svaki roditelj snosi svoj trošak prijevoza; neizravnim putem svakodnevno putem video poziva ili telefonskim razgovorima uz obvezu roditelja da prilikom predaje djeteta osigura da dijete kod sebe posjeduje osobnu i zdravstvenu iskaznicu (stavak III. izreke), Također, majka TA dužna je doprinositi za uzdržavanje mlljt. MA iznos od 260,00 EUR-a mjesečno počev od 17. listopada 2025. kao dana podnošenja protutužbe pa ubuduće, dok za to budu postojali zakonski uvjeti, do svakog 20-tog u mjesecu za tekući mjesec, uplatom na tekući račun oca i z.z. ČA, dok se u preostalom dijelu od traženih 350,00 EUR-a mjesečno do dosuđenih 260,00 EUR-a mjesečno, protutužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja odbija kao neosnovan (stavak IV. izreke) te je odlučeno da svaka stranka snosi svoj trošak (stavak V. izreke).

    2. Protiv navedene presude pod stavkom II., III. te IV. izreke u dijelu kojim joj je naloženo doprinositi za uzdržavanje mlljt. MA iznos od 260,00 EUR -a mjesečno počev od 17. listopada 2025. kao dana podnošenja protutužbe pa ubuduće dok za to budu postojali zakonski uvjeti, žali se tužiteljica-protutužena (u daljnjem tekstu: tužiteljica) zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje u tekstu: ZPP) s prijedlogom da se presuda u žalbom pobijanom dijelu ukine i predmet vrati sudu prvoga stupnja na ponovno suđenje, podredno da se preinači uz naknadu troškova sastava žalbe.

    3. U odgovoru na žalbu tužiteljice, tuženik-protutužitelj (u daljnjem tekstu: tuženik) protivi se iznesenim žalbenim navodima u cijelosti te predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu.

    4. Žalba tužiteljice nije osnovana.

    5. U žalbenoj fazi sporna je odluka s kim će zajedničko maloljetno dijete stanovati, način održavanja osobnih odnosa sa djetetom te odluka o njegovom uzdržavanju.

    6. Ispitujući prvostupanjsku presudu u žalbom pobijanom dijelu nije utvrđeno da bi sud prvoga stupnja počinio bilo koju bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, niti tužiteljica u žalbi konkretno navodi o kojim b i se to bitnim povredama odredaba parničnog postupka radilo.

    7. Tijekom postupka prvostupanjski sud je ispitao sve okolnosti koje su važne za donošenje odluke s kojim roditeljem će mlljt. dijete stranaka živjeti te održavanja susreta i druženja, kao i visinu obveze uzdržavanja te na temelju postignutih rezultata valjano utvrdio potrebno činjenično stanje, izloživši ga u obrazloženju pobijane presude. Zbog navedenog ovaj sud prihvaća u cijelosti tako utvrđeno činjenično stanje, pa prema tome nije osnovan niti žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

    8. Tako je sud prvoga stupnja utvrdio:

    - da iz nalaza i mišljenja vještaka psihijatra dr. NA i psihologa TAH proizlazi da je tuženik ČA kao otac psihički i emocionalno stabilan te boljeg uvida u realitet od majke TA koja je nesigurna, emocionalno nestabilnija i prilično konfuzna te nema dovoljne kapacitete da samostalno brine o cjelokupnom odgoju i vođenju djece (jer uz mlljt. MA stranke imaju i sada punoljetnu kći UA koja živi s majkom i pohađa srednju školu) te da s obzirom na procjenu ličnosti oba roditelja i njihove roditeljske kapacitete prednost daju ocu;

    - iz istog nalaza i mišljenja nadalje proizlazi da je mlljt. MA jednako privržena i ocu i majci, s tim da ista preferira život s ocem jer se radi o njoj bliskoj i poznatoj sredini gdje želi nastaviti živjeti;

    - s takvim mišljenjem vještaka suglasan je i Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Zadar;

    - da je mlljt. MA stara 15 godina te pohađa srednju ekonomsku školu u [adresa], time da je izričito navela da želi nastaviti živjeti s ocem;

    - da je poseban skrbnik mlljt. suglasan s nalazom i mišljenjem vještaka da je u najboljem interesu da mlljt. ostane živjeti s ocem;

    - da je tužiteljica zaposlena s mjesečnom plaćom od oko 1.200,00 EUR-a, živi u kući roditelja te pridonosi oko 100,00 EUR-a mjesečno za režije te uzdržava drugu kćer stranaka koja je punoljetna ali još uvijek pohađa srednju školu.

    9. Polazeći od mišljenja stalnih sudskih vještaka te Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Zadar kao i uzimajući u obzir iskazanu volju i želju mlljt. MA stare 15 godina, sud prvog stupnja je ocijenio da je u interesu mlljt. MA da stanuje s ocem kao i da se redovito viđa s majkom na način kako je to određeno stavkom III. izreke pobijane presude sukladno čl. 95. st. 1. i čl. 119. Obiteljskog zakona (NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23, dalje u tekstu: ObZ).

    10. Suprotno žalbenim navodima, sud prvog stupnja je rukovodeć i se najboljim interesom mlljt. djeteta, iznio valjane razloge za odluku o tome da će m lljt. MA stanovati s ocem te za način i opseg održavanja osobnih odnosa djeteta s majkom, pri čemu donoseći takvu odluku nije istu povezivao s načinom za koji majka skrbi o punoljetnom djetetu UA, već se prvenstveno rukovodio stručnim nalazom i mišljenjem vještaka koji su tužiteljicu ocijenili kao roditelja koji u odnosu na oca ima smanjene roditeljske kapacitete, pa su takvi žalbeni navodi neosnovani.

    11. Pri tome valja naznačiti da Europski sud za ljudska prava u primjeni odredaba Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda s pripadajućim Protokolima broj 1, 4, 6, 7, 11, 12 i 13, u svojim odlukama koje se tiču prava na obiteljski život, u koja, između ostalog, ulaze roditeljska prava i pravo na skrb, istaknuo je obvezu države da uspostavi pravičnu ravnotežu između interesa djeteta i roditelja, s time da se pri tome posebna važnost mora dati najboljem interesu djeteta, koji, ovisno o njegovoj prirodi i ozbiljnosti, može nadjačati interes roditelja. Također, Ustavni sud Republike Hrvatske je primjerice u svojim odlukama broj U-III-2182/2014 od 17. lipnja 2014. (NN 108/14) i U-III-4784/2013 od 6. ožujka 2014. (NN 34/14), zauzeo shvaćanje da u svim postupcima koji se odnose na skrb o djeci središnje mjesto moraju imati najbolji interesi djeteta. Pritom, Ustavni sud ističe da se u razrješenju obiteljskih odnosa, koji svakako uključuju i donošenje odluke s kojim će od roditelja dijete nastaviti živjeti u slučaju njihovog razvoda, mora polaziti od uzajamnog poštovanja i pomaganja svih članova obitelji te zaštite dobrobiti i prava djeteta, kao i odgovornosti obaju roditelja za podizanje i odgoj djeteta, a ispunjavanje tih okolnosti ocjenjuje se ovisno o specifičnim okolnostima pojedinog slučaja (Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj U-III- 962/2016 od 1. ožujka 2018).

    12. Slijedom navedenog, u okolnostima konkretnog slučaja, prema shvaćanju ovoga suda, a imajući u vidu nalaz sudskih vještaka i mišljenje nadležnog centra za socijalnu skrb, te izražene želje mlljt. MA koja je visoke kronološke dobi, pravilno je, rukovodeći se načelom najboljeg interesa maloljetnog djeteta stranaka, sud prvog stupnja odlučio da će zajedničko mlljt. dijete stranaka stanovati s ocem te je odlučio o susretima i druženjima mlljt. djeteta s majkom te je time pravilno primijenio konvencijsko pravo i odredbe ObZ.

    13. Odluka o visini obveze uzdržavanja je u skladu sa podacima o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta prema Odluci o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta (NN 75/25) prema kojoj visina uzdržavanja za dijete u dobi od 13-18 godina iznosi 290,00 EUR-a. Imajući u vidu da je mlljt. MA stara 15 godina, a vodeći računa o primanjima i mogućnostima majke, te činjenici da uzdržava još jedno punoljetno dijete stranaka koje se nalazi na redovnom školovanju sud prvoga stupnja pravilno je obvezu uzdržavanja odredio u visini od 260,00 EUR-a mjesečno.

    14. Naime, radno sposoban roditelj se, bez obzira na svoje materijalne prilike, odnosno imovno stanje, ne može osloboditi obveze uzdržavanja svoje maloljetne djece i u tom smislu valja ukazati kako je primarna i najveća dužnost roditelja uzdržavati svoju maloljetnu djecu i podmirivati njihove potrebe koje im omogućavaju normalan razvoj. Stoga suprotni žalbeni navodi tužiteljice nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost odluke suda o visini iznosa uzdržavanja.

    15. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu tužiteljice kao neosnovanu i odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

    16. U nepobijanom dijelu (stavak I. i IV. izreke u dijelu kojim je tuženik odbijen s protutužbenim zahtjevom u preostalom dijelu od traženih 350,00 EUR-a mjesečno do dosuđenih 260,00 EUR-a mjesečno te stavak V. izreke) presuda prvostupanjskog suda ostaje neizmijenjena (čl. 365. st. 1. ZPP).

    U Velikoj Gorici 10. ožujka 2026.

    Predsjednik vijeća

    Vitomir Boić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.