Poslovni broj: Us I-2960/2025-8

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Zrinke Pivac kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja CT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po opunomoćenici Katarini Hrdalo, odvjetnici u [adresa], protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, OIB: 84891127540, Zagreb, Gruška 20, radi obnove postupka, nakon javne i usmene rasprave zaključene 4. ožujka 2026. u prisutnosti zamjenice opunomoćenice tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 10. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži poništenje rješenja tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II 932-07/24-07/775, Urbroj: 541-11/4-25-2 od 28. listopada 2025., da se usvoji zahtjev tužitelja za obnovom postupka i poništi rješenje Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar u Dubrovniku, Klasa: UP/I 932-07/24-02/119 od 26. veljače 2024., da se odbaci, odnosno odbije zahtjev ŽT za provedbom elaborata izrađenog od strane ovlaštenog geodeta OT **.**.2024., broj elaborata 1/24 potvrđenog potvrdom Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Dubrovnik potvrdom Klasa: 932-06/2024-02/105 od 21. veljače 2024. i da se naloži uspostava stanja katastarskog operata kakvo je bilo prije provođenja navedenog elaborata, podredno kojom će sud usvojiti zahtjev tužitelja za obnovom postupka i poništiti rješenje Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar u Dubrovniku, Klasa: UP/I 932-07/24-02/119 od 26. veljače 2024. i potvrdu Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Dubrovnik, Odjela za katastar nekretnina Dubrovnik, Klasa: 932-06/24-02/105, Urbroj: 541-30/1-24-3 od 21. veljače 2024. te predmet vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1.U pravovremenoj tužbi tužitelja podnesenoj ovom sudu 5. prosinca 2025. protiv rješenja tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II 932-07/24-07/775, Urbroj: 541-11/4- 25-2 od 28. listopada 2025., tužitelj u bitnom najprije reproducira izreku osporenog rješenja tuženika, nakon čega navodi kako je akt tuženika opterećen apsolutno bitnim nedostacima zbog kojih se uopće ne može utvrditi u kojem je postupku donesen i na što se odnosi, pa ga već iz tog razloga treba poništiti. Naime, prvostupanjski upravni postupak u ovoj upravnoj stvari proveden je pred Državnom geodetskom upravom, Područnim uredom za katastar Dubrovnik pod Klasom: UP/I 932-07/24-02/119, te je u tom postupku doneseno rješenje Klasa: UP/I 932-07/24-02/119 od 26. veljače 2024. i izdana je potvrda Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Dubrovnik, Odjela za katastar nekretnina Dubrovnik, Klasa: 932-06/24-02/105, Urbroj: 541-30/1- 24-3 od 21. veljače 2024. Tužitelj je odmah po saznaju za rješenje od 26. veljače 2024. zatražio obnovu upravnog postupka Klasa: UP/I 932-07/24-02/119, o kojem zahtjevu je prvostupanjsko tijelo odlučilo za po tužitelja negativnim rješenjem Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar u Dubrovniku, Klasa: UP/I 932-07/24- 02/778, Urbroj: 541-30-02/1-24-3 od 13. studenog 2024., protiv kojeg je tužitelj uložio žalbu o kojoj je odlučeno osporenim rješenjem tuženika Klasa: UP/II 932-07/24- 07/775, Urbroj: 541-11/4-25-2 od 28. listopada 2025. Prvostupanjskim rješenjem Klasa: UP/I 932-07/24-02/778, Urbroj: 541-30-02/1-24-3 od 13. studenog 2024. odlučeno je da se prijedlog za obnovu postupka odbija u odnosu na potvrdu Klasa:

932-06/24-02/105, Urbroj: 541-30/1-24-3 od 21. veljače 2024., a potvrđuje rješenje Klasa: UP/I 932-07/24-02/119 od 26. veljače 2024. iz čega bi proizlazilo da se potvrda kao neupravni akt – ne može s uspjehom napadati prijedlogom za obnovu postupka (tako i drugostupanjsko tijelo u svom obrazloženju) što i ima smisla, ali ništa ne govori o razlozima osnovanosti tužiteljevog zahtjeva za obnovu upravnog postupka. Kako se zbog nedostataka u formi pobijanih rješenja, a pogotovo zbog nedostataka u izrekama pobijanih rješenja koje su nerazumljive i nepovezane s obrazloženjima istih, zapravo uopće ne može utvrditi tko je i što (a kamoli zašto) odlučio o zahtjevu tužitelja za obnovom upravnog postupka koji se pred Državnom geodetskom upravom, Područnim uredom za katastar Dubrovnik vodio pod upravnom klasom UP/I 932-07/24-02/119, tužitelj prvenstveno ukazuje da već iz pregleda spisa proizlazi nesumnjiv zaključak da o zahtjevu tužitelja za ponavljanje postupka nije uopće, ni meritorno ni zakonito odlučeno, te da je čitav postupak koji je prethodio donošenju pobijanog rješenja proveden paušalno i arbitrarno mimo elementarnih pravila upravnog postupka i svake logike uopće. Pažljivija analiza ukazuje da je postupak koji je prethodio donošenju pobijanog rješenja u cijelosti i faktično proveden kao neupravni postupak pod neupravnom klasom 932-06/24-02/105 u kojem je 21. veljače 2024. donesena potvrda, da bi sutradan prvostupanjsko tijelo započelo ''upravni postupak'' kojeg je dovršilo u svega tri radna dana donošenjem i provedbom rješenja Klasa: UP/I 932-07/24-02/119 od 26. veljače 2024. Već iz navedenog je jasno da u tri radna dana prvostupanjsko tijelo nije ni teoretski moglo niti obavijestiti tužitelja o postupku, a kamoli mu omogućiti smisleno sudjelovanje u istom, pa je već iz toga očito da su i prvostupanjsko i drugostupanjsko tijelo uskratili tužitelju pravo na sudjelovanje u postupku. Ako imamo dalje u vidu i to da je predmetna potvrda od 21. veljače 2024. isključivo jedina isprava i jedini ''dokaz'' priložen zahtjevu geodeta za donošenjem upravnog akta od 26. veljače 2024. i ujedno jedina ''radnja'' provedena u upravnom postupku jasno je da su i prvostupanjsko i drugostupanjsko tijelo imputirali tužitelju kao stranci upravnog postupka njegove dispozicije učinjene u neupravnom postupku (očigledno manipulirajući visoko stručnim znanjima o pravnoj prirodi i klasifikaciji pojedinog postupka) na štetu tužitelja i bez ikakvog obaziranja na tužiteljeve primjedbe koje je samo teoretski mogao iznijeti u tri radna dana koliko je trajao upravni postupak o kojem uopće nije bio obaviješten, a u kojem je trebao (pravnim argumentima) osporiti tehničku ispravu tj. geodetski elaborat bez ikakvog objašnjenja i znanja o svrsi za koju se isti izrađuje. Navedenim postupanjem tuženik je povrijedio prava tužitelja na pravičan i nepristran postupak zajamčena čl. 29. st. 1. Ustava RH i čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Slijedom izloženog, tužitelj tužbenim zahtjevom predlaže sudu donijeti presudu na način kako je to precizirano u izreci ove presude, a pored toga predlaže i da sud naloži tuženiku naknaditi trošak spora tužitelju.

2.Tuženik je u odgovoru na tužbu, između ostalog naglasio kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, kao i da u cijelosti ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporenog rješenja, slijedom čega je predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

3.U sporu je održana rasprava 4. ožujka 2026., čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 36/24. - dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju je pristupila zamjenica opunomoćenice tužitelja, dok nije pristupio uredno pozvani tuženik pa je rasprava održana u njegovoj odsutnosti.

4.U dokaznom postupku sud je pročitao cjelokupan spis upravnog spora zajedno sa svom priležećom dokumentacijom, te je pročitan spis upravnog tijela dostavljen od strane tuženika uz odgovor na tužbu.

5.Sud je odbio prijedlog zamjenice opunomoćenice tužitelja da se rasprava odgodi kako bi se tuženiku omogućilo da se očituje na navode dotične s održane rasprave, to stoga što sud nije našao svrsishodnim odgoditi raspravu iz razloga zbog kojeg je to predložila zamjenica opunomoćenice tužitelja jer je takvo što nepotrebno i suvišno, a pored toga takvo što bi bilo i protivno načelu ekonomičnosti postupka.

6.Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.

7.Tužbeni zahtjev nije osnovan.

8.Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

9.Naime, rješenjem prvostupanjskog tijela Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Područnog ureda za katastar Dubrovnik, Klasa: UP/I 932-07/24- 02/778, Urbroj: 541-30-02/1-24-3 od 13. studenog 2024. točkom 1. odbija se prijedlog za obnovu postupka podnesen od strane tužitelja u odnosu na predmet KLASA: 932- 06/2024-02/105, dok se točkom 2. ostavlja na snazi rješenje KLASA: UP/I 932-07/24- 02/119 od 26. veljače 2024., te je predmetno rješenje doneseno pozivom na odredbu čl. 126. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, br. 47/09 i 110/21).

10.Potom, osporenim rješenjem tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II 932-07/24- 07/775, Urbroj: 541-11/4-25-2 od 28. listopada 2025., postupajući po žalbi tužitelja iz ovog spora, njegova žalba je odbijena, čime je potvrđeno naprijed citirano prvostupanjsko rješenje, slijedom čega je tuženik isto ocijenio pravilnim i zakonitim.

11.Među strankama ovog spora ukazuje se prijepornim je li tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužitelja podnesenu protiv prvostupanjskog rješenja kojim je odbijen prijedlog tužitelja za obnovu postupka u odnosu na predmet KLASA: 932-06/2024-02/105, te je na snazi ostavljeno rješenje KLASA: UP/I 932-07/24-02/119 od 26. veljače 2024., u svezi s čim je li u provedenom postupku činjenično stanje pravilno i potpuno utvrđeno te na isto potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo, kod kojeg stanja stvari je sporna zakonitost osporenog rješenja tuženika u cijelosti.

12.Odredbom članka 123. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, br. 47/09 i 110/21) propisano je da se obnova postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba može pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti u roku od tri godine od dana dostave stranci iz razloga propisanih točkama 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 7. toga stavka.

Prema stavku 3., stranke mogu tražiti obnovu postupka u roku od 30 dana od dana saznanja za razloge obnove ili od kada su stekle mogućnost upotrebe novih dokaza, a prema stavku 4. državni odvjetnik odnosno drugo državno tijelo može tražiti obnovu postupka uz jednake uvjete kao i stranka.

Člankom 125. istog Zakona propisano je da o prijedlogu za obnovu postupka rješava javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba.

Prema članku 126. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku, kad nadležno tijelo primi prijedlog za obnovu postupka, dužno je ispitati je li prijedlog pravodoban i izjavljen od ovlaštene osobe te je li okolnost na kojoj se temelji učinjena vjerojatnom pa ako ti uvjeti nisu ispunjeni nadležno tijelo odbacit će prijedlog rješenjem, prema stavku 2. ako su uvjeti za obnovu postupka ispunjeni, nadležno tijelo ispitati će mogu li okolnosti, odnosno dokazi koji se iznose kao razlog za obnovu dovesti do drugačijeg rješenja, pa ako utvrdi da ne mogu, odbiti će prijedlog rješenjem, dok je stavkom 4. istog članka propisano da kad je to prema okolnostima slučaja moguće i u interesu je ubrzanja postupka, nadležno će tijelo čim utvrdi postojanje uvjeta za obnovu, poduzeti one radnje postupka koje se imaju obnoviti, ne donoseći posebno rješenje kojim se obnova dopušta.

Člankom 127. stavkom 1. Zakona o općem upravnom postupku propisano je, da nakon provedene obnove postupka, nadležno tijelo donosi rješenje o upravnoj stvari koja je bila predmet obnovljenog postupka. Rješenjem donesenim u obnovljenom postupku, nadležno tijelo može rješenje koje je bilo predmet obnove ostaviti na snazi ili ga zamijeniti novim rješenjem, u kojem će slučaju, s obzirom na okolnosti, prijašnje rješenje poništiti ili ukinuti.

13.Najprije je za istaknuti kako je u konkretnom slučaju tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem postupajući po žalbi tužitelja iz ovog spora istu odbio, te potvrdio prvostupanjsko rješenje naprijed citirane izreke, iako ovaj sud nalazi da je u konkretnom slučaju trebalo odbaciti kako prijedlog za obnovu postupka podnesen od strane tužitelja u odnosu na predmet KLASA: 932-06/2024- 02/105, tako i odnosu na rješenje prvostupanjskog tijela KLASA: UP/I 932-07/24- 02/119, URBROJ: 541-30-02/8-24-2 od 26. veljače 2024. i to u smislu odredbe čl. 126. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku, o čemu će se sud očitovati u nastavku obrazloženja ove presude, no iako je tijelo prvog stupnja točkom 1. odbilo prijedlog za obnovu postupka u odnosu na predmet KLASA: 932-06/2024-02/105, a točkom 2. ostavilo na snazi rješenje KLASA: UP/I 932-07/24-02/119 od 26. veljače 2024., sud ne nalazi da bi zbog toga osporeni akt tuženika kojim je odbijena žalba tužitelja podnesena protiv tog rješenja bio nezakonit, pa ovaj sud cijeni osporeno rješenje tuženika pravilnim i zakonitim, čijim pak donošenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

14.Sud nalazi potrebnim prije svega kazati kako iz podataka upravnog spisa, kojeg je tuženik dostavio uz odgovor na tužbu, proizlazi da je tužitelj iz ovog spora prvostupanjskom tijelu podnio prijedlog za obnovu postupka i to u odnosu na potvrdu geodetskog elaborata (KLASA: 932-06/24-02/105, URBROJ: 541-30/1-24-3) te u odnosu na rješenje prvostupanjskog tijela KLASA: UP/I 932-07/24-02/119, URBROJ: 541-30-02/8-24-2 od 26. veljače 2024., kojim pak rješenjem je u katastarskom operatu provedena promjena predložena potvrđenim geodetskim elaboratom od 12. siječnja 2024., broj elaborata: 1/2024, koji je izradio Ured ovlaštenog inženjera geodezije ŽT, za potrebe provođenja promjene u katastru zemljišta u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nova izmjera), odnosno č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (stara izmjera), a koji je potvrđen naprijed citiranom potvrdom. Iz navedenog geodetskog elaborata proizlazi da se istim predlaže oblik i veličina te smještaj predmetne katastarske čestice prema mjerenom stvarnom stanju na terenu kao što je prikazano na skici izmjere, tijek međa predmetne katastarske čestice prema susjednim katastarskim česticama je detaljno iznesen u Izvješću o utvrđivanju međa i drugih granica te o novom razgraničenju što uključuje i među prema k.č. ovdje tužitelja. Podnositelj prijedloga za obnovu, tužitelj u ovom sporu, utvrđen je u okviru postupka izrade predmetnog geodetskog elaborata kao nositelj prava na susjednoj kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (zk.č.br. 961/8 k. o. [katastarska općina]) te mu je poziv na predočenje geodetskog elaborata poslan poštom, o čemu u smislu čl. 74. st. 4. Pravilnika o geodetskim elaboratima (Narodne novine" br. 47/09, 110/21, dalje u tekstu: Pravilnik) geodetskom elaboratu prileže potpisom ovjerena povratnica dostavnice na dan 25. siječnja 2024. Stoga, prema podacima spisa po urednom zaprimanju poziva za predočavanje tužitelj nije iskazao neslaganje s međom utvrđenom prema njegovoj k.č. tijeka prema skici izmjere takvog da ide od detaljne točke br. 18. do 19. te potom kao zid u naravi kroz detaljne točke 19., 20. i 21. Slijedom izloženih utvrđenja, prvostupanjsko tijelo donosi svoje rješenje od 13. studenog 2024. naprijed citirane izreke, protiv kojeg je tužitelj izjavio žalbu, koja je odbijena osporenom rješenjem tuženika, a protiv kojeg je tužitelj pokrenuo predmetni upravni spor.

15.Glede temeljnih tužbenih prigovora u kojima tužitelj ističe kako je u konkretnom slučaju nezakonito postupio tuženik kada je donio rješenje čija ocjena zakonitosti je predmet ovog spora, a to stoga što činjenično stanje nije pravilno i potpuno utvrđeno, što je rezultiralo pogrešnom primjenom materijalnog prava, slijedom čega je po mišljenju tužitelja rješenje koje je bilo predmet obnove trebalo poništiti, odnosno ukinuti, za kazati je kako ovaj sud takve prigovore ne nalazi osnovanima.

16.S prethodnim u vezi, najprije je za kazati kako je odredbom čl. 90. st. 4. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine" br. 122/18 i 39/22) propisano da u situaciji kada nositelji prava na susjednim katastarskim česticama ne pokažu granice katastarskih čestica onda se za izradu geodetskih elaborata upotrebljavaju podaci mjerenja lomnih točaka granica koje je pokazao nositelj prava na katastarskoj čestici za koju se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat i podaci o granicama katastarskih čestica sadržani u katastarskom planu katastarskog operata u okviru standarda položajne točnosti propisane čl. 26. st. 2. istog Zakona, o čemu se ovdje radi. Naime, geodetski elaborati koji se izrađuju u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačne već evidentirane katastarske čestice obavezno se izrađuju pod uvjetom ispunjenja površinskog kriterija koji se odnosi na razliku površine izračunate iz koordinata lomnih točaka novoutvrđenih granica katastarske čestice u odnosu na površinu upisanu u katastarski operat (čl. 93. st. 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina i čl. 23. Pravilnika o geodetskim elaboratima), a u kojem slučaju ispunjenja površinskog kriterija se međe i druge granice katastarskih čestica mogu smatrati nepromijenjenima (čl. 24. st. 1. Pravilnika) te pod uvjetom da međe katastarskih čestica nisu sporne (čl. 24. st. 2. Pravilnika te čl. 90. st. 6. -7. i čl. 93. st. 1. istog Zakona) što je sve prema dokumentaciji upravnog spisa vidljivo kao zadovoljeno (s obzirom da se površina smanjuje za 9 m², dok površinski kriterij iz čl. 93. st. 1. Zakona dozvoljava maksimum promjene površine iz mjerenih podataka od 23 m²). Kod izloženog stanja stvari i ovaj sud zaključuje da su u konkretnom slučaju bile ispunjene sve pretpostavke da prvostupanjsko tijelo donese rješenje KLASA: UP/I 932-07/24-02/119, URBROJ: 541-30-02/8-24-2 od 26. veljače 2024., a u odnosu na koje je od strane tužitelja predložena obnova postupka.

17.Nadalje, vezano za točku 1. izreke prvostupanjskog rješenja za navesti je kako je stajalište i ovog suda da se prijedlog za obnovu postupka ne može podnijeti u odnosu na potvrdu o pregledanom i potvrđenom geodetskom elaboratu s obzirom da postupak pregleda i potvrđivanja geodetskih elaborata ne predstavlja upravni akt kojim se odlučuje o nekom pravu, obvezi ili pravnom interesu stranaka, ovo tim prije što se ista donosi u neupravnoj klasi. Stoga, potvrđivanje geodetskog elaborata provodi se u neupravnom postupku koji se okončava potvrdom iz čl. 83. Pravilnika o tome da je geodetski elaborat tehnički ispravan za daljnje potrebe provođenja promjene u katastarskom operatu, s tim da prema Planu klasifikacijskih oznaka predmeta i brojčanih oznaka stvaralaca i primalaca akata u Državnoj geodetskoj upravi, KLASA: 035-02/22-01/01, URBROJ: 541-06/02-22-8 od 22. prosinca 2022. pregled i potvrđivanje parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata se obavlja u klasi 932-06-02, a koja je nedvojbeno neupravna klasa. Ujedno, u neupravnom postupku pregleda i potvrđivanja geodetskog elaborata potvrđuje se tehnička ispravnost geodetskog elaborata što znači da se u tom postupku ne odlučuje o pravima, obvezama ili pravnim interesima stranke, a ovakvo stajalište sukladno je dugogodišnjoj upravno sudskoj praksi izraženoj u većem broju odluka Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, koje stajalište prihvaća i ovaj prvostupanjski upravni sud, to pak stoga što se u postupku pregleda i potvrđivanja geodetskog elaborata ne odlučuje rješenjem, već se isključivo potvrdom potvrđuje tehnička ispravnost elaborata pa je neprijeporno da takva potvrda nije, niti može biti upravni akt u smislu odredbi Zakona o općem upravnom postupku.

18.Kod izloženog stanja stvari, obnova postupka u odnosu na potvrdu o pregledanom i potvrđenom geodetskom elaboratu nije dopuštena jer se ne radi o upravnom postupku u kojem bi se donosilo rješenje, pa prijedlog da se obnovi postupak potvrde geodetskog elaborata koji je bio tehnička osnova za provođenje upravnog postupka provedbe promjene u katastarskom operatu nije, niti može biti jedan od taksativno navedenih uvjeta za obnovu postupka, radi čega je prvostupanjsko tijelo u konkretnom slučaju u odnosu na prijedlog za obnovu postupka vezano za potvrdu KLASA: 932-06/24-02/105, URBROJ: 541-30/1-24-3, isti trebalo odbaciti u smislu odredbe članka 126. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku, a ne odbiti na temelju odredbe čl. 126. stavka 2., no što je u tom dijelu predmetni prijedlog odbijen, a ne odbačen sud ne nalazi da bi samo iz tog razloga prvostupanjsko rješenje bilo nezakonito ili da bi iz tog razloga osporenim rješenjem tuženika kojim je odbijena žalba tužitelja podnesena protiv rog rješenja bio povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

19.Ujedno, vezano za tužbene navode u kojima tužitelj ističe kako u konkretnom slučaju nije bilo mjesta ostavljanju na snazi rješenja prvostupanjskog tijela KLASA: UP/I 932-07/24-02/119, URBROJ: 541-30-02/8-24-2 od 26. veljače 2024. iz razloga koje tužitelj elaborira u tužbi, za kazati je kako uslijed prethodno obrazloženog i to da potvrda KLASA: 932-06/24-02/105, URBROJ: 541-30/1-24-3 nije upravni akt i zbog čega se u odnosu na takvu potvrdu ne može predlagati obnova postupka, prvostupanjsko tijelo, kao i tuženik ispravno utvrđuju da se predmetni prijedlog za obnovu postupka trebao zapravo smatra prijedlogom za obnovu postupka okončanog pravomoćnim rješenjem KLASA: UP/I 932-07/24-02/119, URBROJ: 541-30-02/8-24-2 od 26. veljače 2024., a što je jedino i pravno moguće. S tim u vezi, za kazati je kako je tim rješenjem u katastarskom operatu provedena promjena predložena potvrđenim geodetskim elaboratom od 12. siječnja 2024., broj elaborata: 1/2024, koji je izradio Ured ovlaštenog inženjera geodezije Stjepana Grmoljeza, za potrebe provođenja promjene u katastru zemljišta u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nova izmjera), odnosno č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (stara izmjera), a koji je potvrđen naprijed citiranom potvrdom, kojim pak geodetskom elaboratu se predlaže oblik i veličina te smještaj predmetne katastarske čestice prema mjerenom stvarnom stanju na terenu kao što je prikazano na skici izmjere, s tim da je tijek međa predmetne katastarske čestice prema susjednim katastarskim česticama detaljno iznesen u Izvješću o utvrđivanju međa i drugih granica te o novom razgraničenju što uključuje i među prema k.č. ovdje tužitelja i to u okolnostima da je tužitelj utvrđen u okviru postupka izrade predmetnog geodetskog elaborata kao nositelj prava na susjednoj kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (zk.č.br. 961/8 k. o. [katastarska općina]) te mu je poziv na predočenje geodetskog elaborata poslan poštom, o čemu u smislu čl. 74. st. 4. Pravilnika o geodetskim elaboratima, geodetskom elaboratu prileže potpisom ovjerena povratnica dostavnice na dan 25. siječnja 2024., slijedom čega je potpuno jasno da prema podacima upravnog spisa po urednom zaprimanju poziva za predočavanje, tužitelj nije iskazao neslaganje s međom utvrđenom prema njegovoj k.č. tijeka prema skici izmjere takvog da ide od detaljne točke br. 18. do 19. te potom kao zid u naravi kroz detaljne točke 19., 20. i 21.

20.Uslijed prethodno izloženih utvrđenja, a kod stanja stvari da tužitelj u svom prijedlogu za obnovu postupka uopće nije naveo bilo koju pravnu osnovu iz odredbe čl. 123. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku na kojoj temelji svoj prijedlog za obnovu postupka, to ovaj sud zaključuje kako je i u odnosu na rješenje prvostupanjskog tijela KLASA: UP/I 932-07/24-02/119, URBROJ: 541-30-02/8-24-2 od 26. veljače 2024. u smislu odredbe čl. 126. st. 1. Zakona o općem upravnom postupku trebalo odbaciti prijedlog tužitelja za obnovom postupka, to pak stoga što je tom odredbom propisano da kad nadležno tijelo primi prijedlog za obnovu postupka, dužno je ispitati je li prijedlog pravodoban i izjavljen od ovlaštene osobe te je li okolnost na kojoj se temelji učinjena vjerojatnom pa ako ti uvjeti nisu ispunjeni nadležno tijelo odbacit će prijedlog rješenjem, pa kako tužitelj u prijedlogu za obnovu nije naveo pravnu osnovu iz odredbe čl. 123. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku na kojoj temelji svoj prijedlog za obnovu postupka, to pak znači da samim time nije ni mogao okolnost na kojoj se temelji prijedlog učiniti vjerojatnom, kod kojeg stanja stvari, kada nisu kumulativno ispunjene sve tri pretpostavke iz citirane odredbe i to da je prijedlog pravodoban, da je izjavljen od ovlaštene osobe te da je okolnost na kojoj se temelji učinjena vjerojatnom, već kod nedostatka jednog od ova tri taksativno propisana elemente, prijedlog je trebalo odbaciti i u odnosu na rješenje prvostupanjskog tijela KLASA: UP/I 932-07/24-02/119, URBROJ: 541-30-02/8-24-2 od 26. veljače 2024., no kako je prvostupanjsko tijelo u obnovi postupka to rješenje ostavilo na snazi, ovaj sud ne nalazi da bi time došlo do povrede zakona na štetu tužitelja, s tim da tužitelj tužbenim zahtjevom niti ne predlaže poništenje prvostupanjskog rješenja od 13. studenog 2024., već isključivo osporenog rješenja tuženika od 28. listopada 2025., koje iz razloga što je istim odbijena žalba tužitelja podnesena protiv prvostupanjskog rješenja ne može biti nezakonito.

21.Slijedom iznijetog, s obzirom na odredbe mjerodavnih materijalnih i procesnih zakonskih odredbi te utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud zaključuje kako osporenim rješenjem tuženika, kao niti prvostupanjskim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, pa kako tužitelj u ovom sporu ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari sud nije našao osnove za usvajanje njegove tužbe.

22.Uslijed izloženog, sud nalazi da je u provedenom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, na koje je potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo zbog čega je zakonito kako osporeno rješenje tuženika, tako i prvostupanjsko rješenje, uslijed čega tužbeni prigovori tužitelja nisu osnovani te nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovom upravnom sporu.

23.Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanog rješenja iz članka 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 47. stavak 3. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi čega je valjalo pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te presuditi kao u izreci ove presude.

24.Naposljetku, s obzirom da sukladno odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, pa kako je sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja, trebalo je sukladno citiranoj odredbi odbiti njegov zahtjev za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan, slijedom čega je valjalo odlučiti kao u izreci rješenja.

U Splitu, 10. ožujka 2026.

S U D A C

Ivan Dadić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje Visoki Upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- opunomoćenici tužitelja Katarini Hrdalo, odvjetnici u Dubrovniku, Dr. C

[adresa], uz zapisnik o objavi,

- tuženiku Državnoj geodetskoj upravi Republike Hrvatske, Samostalnoj službi za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, uz zapisnik od 4. ožujka 2026., zapisnik o objavi i povrat spisa, po pravomoćnosti,

- u spis.