REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-2225/2025

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Sanje Gospočić kao predsjednice vijeća, te Mladena Genca i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Dubravke Besednik Horak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice TN, zbog prekršaja iz članka 192. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 1. i 2. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj: 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 42/20., 114/22. i 152/24.), odlučujući o prigovoru okrivljenice TN, podnesenom protiv prekršajnog naloga Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Split, Carinskog ureda Šibenik, Službe za nadzor od 29. siječnja 2025., broj: 12/2025, Klasa: 471-01/24-04/3671, Ur. broj: 513-02-8023/56-25-6 na sjednici vijeća održanoj 28. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Prihvaća se prigovor okrivljenice TN te se preinačuje pobijani prekršajni nalog u odluci o kazni, na način da se

- za prekršaj iz članka 192. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 1. Općeg poreznog zakona, činjenično i pravno opisanog točkom 1) izreke tog prekršajnog naloga, temeljem citiranog zakonskog propisa, uz primjenu odredbe članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) utvrđuje novčana kazna u iznosu od 400,00 (četiristo) eura,

- dok se za prekršaj iz članka 192. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 2. Općeg poreznog zakona, činjenično i pravno opisanog točkom 2.) izreke tog prekršajnog naloga, temeljem citiranog zakonskog propisa uz primjenu odredbe članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona, utvrđuje novčana kazna u iznosu od 400,00 (četiristo) eura,

- te se temeljem odredbe članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona, izriče ukupna novčana kazna u iznosu od 800,00 (osamsto) eura koju kaznu je temeljem odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenica dužna platiti u roku od 90 dana od dana primitka ove presude.

Sukladno odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljenica plati dvije trećine izrečene novčane kazne u navedenom roku, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cijelosti.

II Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3.c u svezi odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenica TN dužna je platiti paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u iznosu od 30,00 (trideset) eura, u roku od 90 dana od dana primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanim prekršajnim nalogom okrivljenica TN proglašena je krivom zbog prekršaja iz članka 192. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 1. i 2. Općeg poreznog zakona, činjenično i pravno opisanih izrekom tog prekršajnog naloga te joj je temeljem citiranih zakonskih odredbi, uz primjenu odredbe članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona, izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 4.200,00 (četiritisućedvjesto) eura.

1.1. Za svaki prekršaj utvrđena je novčana kazna u iznosu od 2.100,00 (dvijetisućesto) eura.

1.2. Istim prekršajnim nalogom, od okrivljenice je oduzeta imovinska korist navedena u točki II izreke pobijanog prekršajnog naloga.

2. Okrivljenica je također obvezana na naknadu paušalnih troškova prekršajnog postupka u iznosu od 20,00 (dvadeset) eura.

3. Protiv citiranog prekršajnog naloga, okrivljenica je sukladno odredbi članka 237. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona podnijela prigovor isključivo zbog izrečene novčane kazne.

4. U podnijetom prigovoru, okrivljenica u bitnom pojašnjava okolnosti počinjenja prekršaja navodeći da su isti počinjeni previdom djelatnice koja se zapričala sa stalnim kupcima, no namjeravala je izdati i fiskalizirati račun. Ističe da uredno podmiruje svoje obveze po pitanjima prijave radnika, isplate plaća i plaćanja svih drugih obveza, smatrajući da su odmjerene novčane kazne previsoke s obzirom na opisane okolnosti počinjenja djela, predlažući stoga da se ista smanji.

5. Prigovor je osnovan.

6. Rješavajući predmet i ispitujući pobijani prekršajni nalog u smislu odredbe članka 202. stavka 1. u svezi odredbe članka 238. stavka 11. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu - ovaj Sud), nalazi da istim nisu počinjene bitne povrede odredbi prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, povrede odredbi materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenice niti je u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, na što ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

7. Ispitujući nadalje, pobijani prekršajni nalog uz ocjenu navoda prigovora kojima okrivljenica ukazuje kako je odmjerena novčana kazna prestroga, a uzimajući u obzir sve subjektivne i objektivne okolnosti koje u smislu odredbe članka 36. stavka 1. i stavka 2. Prekršajnog zakona utječu na odmjeravanje kazne, kao što su stupanj krivnje, opasnost djela i svrha kažnjavanja, ovaj Sud je našao da se u konkretnom slučaju, svrha kažnjavanja, može postići i blažom kaznom od one koja je odmjerena, budući je za inkriminirane prekršaje za počinitelja koji je fizička osoba obrtnik, novčana kazna propisana u iznosu od 1.320,00 do 39.810,00 eura.

8. Naime, iz obrazloženja odluke o kazni vidljivo je da izdavatelj prekršajnog naloga navodi da su cijenjene sve okolnosti koje utječu na visinu kazne, a naročito težina učinjenog prekršaja i njegove posljedice, koje su okolnosti, iako nisu tako decidirano označene, očito cijenjene otegotno na strani okrivljenice, pri čemu međutim nije jasno na koji se točno od dva prekršaja koji su okrivljenici stavljeni na teret odnosi ova konstatacija. Nadalje, izričito se kao otegotna okolnost na strani okrivljenice navodi da se radi o prekršaju iznimne i očite društvene opasnosti kojim se izravno podriva stabilnosti i temeljni smisao uređenja poreznog sustava, budući su fiskalizacija u prometu gotovinom i pravila koja uređuju izdavanje računa instituti čije povrede nesporno zaslužuju najteži oblik društvene osude, uz zaključak da je prekršajno djelo u području fiskalizacije, kao kažnjivo djelo „izravno usmjereno na poreznu evaziju širih razmjera...“, koje obrazloženje iako opširno, u konačnici ukazuje da je ponovno cijenjena sama težina djela. Olakotne okolnosti na strani okrivljenice, izdavatelj prekršajnog naloga nije utvrdio.

9. Međutim, ovaj Sud je uzeo u obzir da okrivljenica navodima prigovora ne osporava počinjenje prekršaja koji su joj stavljeni na teret, pridonoseći takvim svojim ponašanjem brzom i efikasnom okončanju postupka, pri čemu u spisu predmeta nema podataka iz kojih bi se moglo nesporno utvrditi da je okrivljenica ranije pravomoćno prekršajno kažnjavana zbog počinjenja drugog istog ili istovrsnog prekršaja, budući se ne navodi broj pravomoćne odluke i datum stjecanja njezine pravomoćnosti, niti je priložena preslika takve odluke, kao niti izvadak iz prekršajne evidencije. Stoga, napomena da je okrivljenica kažnjavana, koja se nalazi u dijelu izreke u kojem su sadržani njezini osobni podaci, ne predstavlja relevantnu konstataciju za odmjeravanje kazne. Nadalje, ovaj Sud je u odnosu na prekršaj opisan točkom 1) izreke pobijane odluke vodio računa da iz njegovog činjeničnog opisa nije vidljiv iznos za koji račun nije izdan, no iz Zapisnika o obavljenom nadzoru provođenja postupka fiskalizacije, evidentiranja prometa i izdavanja računa od 12. prosinca 2024. proizlazi da se radi o maloj količini prodanih proizvoda, dok je u odnosu na prekršaj opisan točkom 2) izreke te odluke cijenio činjenicu da se radi o manjem iznosu koji za isporučena dobra i usluge u konkretnom slučaju, nije iskazan preko naplatnog uređaja ili na drugi odgovarajući način, a naplaćen je gotovinom (26,77 eura). Slijedom navedenog, a uvažavajući i protek vremena od počinjenja djela, zaključuje se da sve navedene okolnosti u njihovoj ukupnosti imaju značaj naročito olakotnih te iste opravdavaju primjenu instituta ublažavanja kazne sukladno odredbi članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona, a ukupno odmjerena novčana kazna odgovara okolnostima konkretnog slučaja i individualizirana je u dovoljnoj mjeri.

10. Također, ovaj Sud je mišljenja kako je takva kazna primjerena težini i društvenoj opasnosti počinjenih prekršaja i kako je opravdano očekivati da će se istom postići kako opća tako i posebna svrha kažnjavanja, te utjecati na okrivljenicu, ali i na sve druge da ubuduće ne čine takva ili slična protupravna djela.

11. Treba istaknuti, da će se u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrati plaćenom u cjelini, ako okrivljenik plati dvije trećine ukupno izrečene novčane kazne u za to određenom roku, pri čemu je prilikom određivanja roka za plaćanje novčane kazne u smislu odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona, ovaj Sud vodio računa o visini ukupno izrečene novčane kazne .

12. Budući je odredbom članka 192. stavka 6. Općeg poreznog zakona propisano da će se povodom prekršaja činjenično i pravno opisanog točkom 2) izreke pobijanog prekršajnog naloga, utvrđeni višak gotovine koji nije iskazan preko naplatnog uređaja oduzeti kao imovinska korist, a u svezi odredbe članka 76. stavka 1. Prekršajnog zakona, odluka o oduzimanju imovinske koristi, također je valjana i utemeljena na zakonu.

13. Kako se odluka o troškovima izdavanja prekršajnog naloga temelji na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.a u svezi odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, ista je zakonita i valjana.

14. Odluka o paušalnom iznosu troškova prekršajnog postupka određenih u točki II izreke ove drugostupanjske presude, temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c u svezi odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Stoga je paušalna svota određena u okviru raspona od 100,00 do 5.000,00 kuna koji je propisan Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj: 18/13.), s obzirom na složenost i trajanje postupka.

15. Slijedom navedenog, a sukladno odredbi članka 207. Prekršajnog zakona, presuđeno je kao u izreci.

U Zagrebu 28. siječnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Dubravka Besednik Horak, v. r.

Sanja Gospočić, v.r.

Presuda se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Carinskoj upravi, Područnom carinskom uredu Split, Carinskom uredu Šibenik, Službi za nadzor u 4 otpravka: za spis, okrivljenicu i ovlaštenog tužitelja.