Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Poslovni broj Gž Zk-350/2024-2
Split, Gundulićeva 29a
REPUBLIKA HRVATSKA
RJEŠENJE
Županijski sud u Splitu kao drugostupanjski sud po sutkinji Mirjani Rubić, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja Mariborski vodovod javno podjetje d.d. Maribor, Jadranska cesta 24, Slovenija, OIB: 93242545363 zastupan po punomoćniku Luki Mrkiću, odvjetniku u Zadru, radi upisa brisanja zabilježbe, povodom žalbe Republike Hrvatske zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu, Građansko-upravni odjel Zadar izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-24222/21-7 (Ozn. br. 15326/21) od 18. listopada 2021., dana 10. ožujka 2026.
r i j e š i o j e
I. Odbacuje se kao nedopuštena žalba Republike Hrvatske podnesena protiv rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-24222/21-7 (Ozn. br. Z- 15326/21) od 18. listopada 2021.
II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe pod Z-35725/2021 u zk. ul. [broj ZK uloška] na čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
Obrazloženje
1.Pobijanim rješenjem zemljišnoknjižnog suca Općinskog suda u Zadru preinačeno je rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru poslovni broj Z-15326/21 od 9. lipnja 2021. i dopušten u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upis brisanja zabilježbe zabrane raspolaganja i opterećenja (prodaja, zamjena, davanja u zakup i privremenu uporabu, osnivanje hipoteke i sl.) upisane pod Z-297/91 te je naložena provedba tog rješenja.
2.Protiv te odluke žali se Republika Hrvatska iz svih zakonskih razloga predlažući preinačiti, podredno ukinuti pobijano rješenje.
2.1.Na žalbu je odgovorio predlagatelj predlažući je odbiti.
3.Žalba nije dopuštena.
4.Prvostupanjski je sud po ovlaštenom zemljišnoknjižnom referentu rješenjem odbio prijedlog za brisanje zabilježbe zabrane raspolaganja i opterećenja smatrajući kako iz Uredbe o objavi ugovora između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o uređenju imovinsko-pravnih odnosa („Narodne novine“ – Međunarodni ugovori, broj 15/99) nije vidljiv pravni osnov za brisanje navedene zabilježbe.
4.1.Zemljišnoknjižni sudac je, rješavajući po prigovoru predlagatelja, utvrdio da je na predmetnoj k. č. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] primjenom čl. 1. st. 3. Uredbe o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske („Narodne novine“ br.36/91, dalje Uredba o zabrani raspolaganja) po službenoj dužnosti u zemljišnim knjigama upisana zabrana raspolaganja i opterećenja te da je u primjeni čl. 2. st. 1. i 2. Ugovora o uređenju imovinsko pravnih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Slovenije („Narodne novine“-Međunarodni ugovori, broj 15/99) koji je u Republici Hrvatskoj stupio na snagu 23. veljače 2000. („Narodne novine“ broj 4/00), spomenutim stranim pravnim osobama priznato pravo vlasništva na teritoriju RH i te pravne osobe više nemaju zabrana raspolaganja na tim nekretninama s kojima slobodno raspolažu uz proceduru propisanu Odlukom Vlade RH o izuzimanju od zabrane raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske pravnih osoba sa sjedištem u [adresa], Republici Makedoniji Bosni i Hercegovini („Narodne novine“ broj 46/00).
4.2.Slijedom toga je zaključio da više nema mjesta zabrani raspolaganja na tim nekretninama te da su ispunjene pretpostavke za predloženo brisanje zabilježbe zabrane raspolaganja i opterećenja radi čega je riješio kao u pobijanoj odluci.
5.Žalbom se u bitnome tvrdi kako pobijana odluka ne sadrži obrazloženje o tome je li upisano pravo upravljanja predlagatelj stekao na sredstvima u društvenom vlasništvu naplatnim putem kako je to propisano u čl. 2. st. 2. Ugovora odnosno jesu li ispunjeni uvjeti iz točke I. i II. Odluke Vlade RH o izuzimanju te iznosi stav kako ti uvjeti nisu ispunjeni.
6.Prema sadržaju spisa, u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zadru, Zemljišnoknjižni odjel Biograd na Moru, predlagatelj je upisan kao vlasnik k. č. [katastarska čestica]. ZU 3559 k. o. [katastarska općina] i Jakov te je predmetna zabilježba zabrane raspolaganja i opterećenja (prodaje, zamjene, davanja i prijenosa prava korištenja i raspolaganja, davanja u zakup i privremenu uporabu, osnivanje hipoteke i sl.) upisana po službenoj dužnosti u primjeni Uredbe o zabrani raspolaganja koja je propisivala: člankom 1. (stavak 1.) "Zabranjuje se raspolaganje i opterećenje (prodaja, zamjena, darovanje, prijenos prava korištenja i raspolaganja, davanje u zakup i privremenu uporabu, osnivanje hipoteke i sl.) nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske koje su u vlasništvu, posjedu, na korištenju ili upravljanju organa i institucija federacije, republika i pokrajina Kosova i Vojvodine.", (stavak 2.) "Zabrana iz stavka 1. ovog članka odnosi se i na poduzeća kao i druge pravne osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske." (stavak 3.) "Zemljišnoknjižni odjel nadležnog općinskog suda izvršit će po službenoj dužnosti zabilježbu zabrane iz st. 1. ovog članka u zemljišnim knjigama.",- člankom 2., "Vlada Republike Hrvatske može na prijedlog zainteresiranog tijela ili osobe odlučiti da se određena nekretnina izuzme od zabrane utvrđene člankom 1. ove uredbe.", - člankom 3., (stavak 1.) "Pravni posao sklopljen ili pravni akt donijet protivno odredbama ove uredbe, ništav je.", (stavak 2.) "Sudovi i drugi organi u Republici Hrvatskoj neće priznati pravne učinke sklopljenih pravnih poslova odnosno donijetih pravnih akata protivno odredbama ove Uredbe," a prema čl. 4. bila je privremenog karaktera i na snazi do okončanja postupka razdruživanja SFRJ.
7.Uredbom o objavi ugovora između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o uređenju imovinsko-pravnih odnosa („Narodne novine“ – Međunarodni ugovori, broj 15/99) objavljen je ugovor između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o uređenju imovinsko- pravnih odnosa, sklopljen u Ljubljani 8. listopada 1999. godine, koji je stupio na snagu 23. veljače 2000. godine („Narodne novine“ – međunarodni ugovori, broj 4/00, dalje bilateralni ugovor). Ugovorne strane su se sporazumjele da se odredbe tog ugovora odnose na razrješavanje imovinsko-pravnih odnosa, a koji su nastali prije i nakon uspostave državne neovisnosti ugovornih stranaka (8.listopada 1991. godine za Republiku Hrvatsku, 25.lipnja 1991. godine za Republiku Sloveniju) izuzev odnosa u svezi s nuklearnom elektranom Krško i Ljubljansku banku – Glavnu filijalu Zagreb koji će se urediti posebnim ugovorima (čl. 1.). Odredba čl. 2. Ugovora glasi:„Fizičke i pravne osobe jedne ugovorne stranke, koje su stekle pravo vlasništva i druga stvarna prava na nekretninama i pokretninama na teritoriju druge ugovorne stranke, imaju na teritoriju te ugovorne stranke jednaku pravnu zaštitu pred sudovima i drugim državnim tijelima, kakva je zajamčena domaćim fizičkim i pravnim osobama. Pod pravom vlasništva i drugim stvarnim pravima u smislu ovog Ugovora smatraju se i prava korištenja, upravljanja i raspolaganja stečena na sredstvima u društvenom vlasništvu, naplatnim putem.“.
7.1.Nakon sklapanja navedenog bilateralnog ugovora između Republike Hrvatske i Republike Slovenije i njegovog stupanja na snagu, u svrhu njegovog provođenja Vlada Republike Hrvatske je na sjednici od 27. travnja 2000. godine donijela Odluku o izuzimanju od zabrane raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske pravnih osoba sa sjedištem u Republici Sloveniji, Republici Makedoniji i Bosni i Hercegovini („Narodne novine“, broj 46/00 – u daljnjem tekstu: Odluka).
8.Zakon o zemljišnim knjigama (Narodne novine 63/19,128/22,155/23 i 127/24, dalje ZZK) ne definira pojam stranke u zemljišnoknjižnom postupku, ali je odredbom čl. 103. st. 1. ZZK propisano da je prijedlog za upis koji bi imao značenje uknjižbe ili predbilježbe ovlaštena staviti osoba koja bi time stekla, promijenila ili izgubila knjižno pravo. Daljnjom odredbom čl. 137. st. 1. ZZK propisano je da je zemljišnoknjižni sud rješenje u zemljišnoknjižnom postupku dužan dostaviti predlagatelju odnosno njegovu punomoćniku i osobama na čijoj se nekretnini stječe knjižno pravo i čija se knjižna prava prenose, opterećuju, ograničavaju ili ukidaju, kao i osobi protiv koje je provedena zabilježba, pa slijedom navedenog, strankom u zemljišnoknjižnom postupku treba smatrati predlagatelja i protustranku odnosno svaku onu osobu koja na nekretnini na kojoj se traži upis ima prava koja jesu upisana ili mogu biti predmet zemljišnoknjižnog upisa, ako bi se upisom ta prava prenosila, opterećivala, ograničavala ili ukidala. Sve takve osobe imaju pravo na podnošenje pravnih lijekova u smislu odredbe čl. 143. ZZK.
9.O pitanju ovlaštenja Republike Hrvatske na podnošenje žalbe u zemljišnoknjižnom postupku revizijski je sud je zauzeo pravno shvaćanje (rješenje broj Rev 977/09-2 od 27. travnja 2010.) prema kojem Republika Hrvatska nije ovlaštena na podnošenje žalbe u zemljišnoknjižnom postupku ako nije stranka u zemljišnoknjižnom postupku i nema knjižna prava na nekretnini na kojoj se traži upis, pri čemu dostavljanje zemljišnoknjižnog rješenja nekoj osobi, samo po sebi, ne daje toj osobi procesnu legitimaciju na podnošenje žalbe.
10.Kako u konkretnom slučaju Republika Hrvatska nije stranka u zemljišnoknjižnom postupku i nema knjižna prava na nekretnini na kojoj se traži upis, proizlazi da u konkretnom slučaju Republika Hrvatska nije ovlaštena na podnošenje žalbe (u tom smislu i VSRH u Rev-854/2018-2 od 11. veljače 2020., Rev-1013/2012-2 od 14. ožujka 2017., Rev-3451/2018-2 od 18. svibnja 2022.).
11.Stoga, iako je rješenje prvostupanjskog suda kojim je povodom prigovora predlagatelja dozvoljen upis brisanja zabilježbe zabrane raspolaganja i opterećenja na nekretnini upisanog vlasništva predlagatelja, dostavljeno Republici Hrvatskoj, to ne daje primatelju tog rješenja status stranke u zemljišnoknjižnom postupku i posljedično tome, pravo na podnošenja pravnog lijeka.
12.Slijedom navedenog valjalo je primjenom odredbe čl. 380. toč. 1., čl. 367. st. 1. te čl. 358. st. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 dalje: ZPP) uz primjenu odredbe čl. 99. st. 2. ZZK odbaciti kao nedopuštenu žalbu žaliteljice i naložiti brisanje iste u zemljišnim knjigama.
U Splitu, 10. ožujka 2026.
SUTKINJA
Mirjana Rubić
