Posl. br. P-716/2020

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U CRIKVENICI

Kralja Tomislava 85A, Crikvenica

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici, po sutkinji toga suda Mirti Tomac Podobnik, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja NS (OIB [osobni identifikacijski broj]), iz [adresa], zastupane po pun Mirjani Domijan, odvjetnici iz Crikvenice, protiv tuženika BS (OIB [osobni identifikacijski broj]), iz [adresa], zastupanog po pun Branislavu Musulinu, odvjetniku iz Rijeke, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon zaključene glavne rasprave održane 03. veljače 2026. u nazočnosti punomoćnika tužitelja, tuženika i punomoćnika tuženika, dana 10. ožujka 2026., javno objavivši,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

" Utvrđuje se da je tužiteljica NS, [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]), samovlasnica nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] oranica i trsje pod kućom u [adresa] od 50 čhv iz z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to onog dijela koji je prema Geodetskom nalazu Tihomira Šubata od 28.01.2023.g.označen točkama 1 -2-3-4-5-1, te je ovlaštena temeljem ove presude ishodovati uknjižbu prava vlasništva na dijelu predmetne nekretnine. "

II. Nalaže se tužiteljici nadoknaditi tuženiku prouzročeni parnični trošak u iznosu od 2.366,00 EUR-a, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi zaprimljenoj kod ovoga suda dana 24. srpnja 2020. godine tužiteljica, u bitnome, navodi da dolazi upisana kao vlasnica nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] kuća, garaža i dvor od 166 čhv i k. č. br. [katastarska čestica] cesta u [adresa] od 28 čhv, obje iz z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tuženik dolazi upisan kao vlasnik nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] oranica i trsje pod kućom u [adresa] od 50 čhv iz z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tuženik je samo formalno pravno upisan u zemljišnim knjigama kao vlasnik prijepora jer je stvarna, ali izvanknjižna vlasnica upravo tužiteljica koja se nalazi u mirnom, poštenom i zakonitom posjedu te nekretnine, a koja nekretnina se nalazi u okviru dvorišta i okućnice kuće tužiteljice više od 40 godina. S južne strane, gledano s mora, u smjeru zapad-istok, proteže se kameno betonski zid koji čini ogradni zid dvorišta kuće tužiteljice. Na južnom dijelu te nekretnine, iznad prednje opisanog kameno betonskog zida, nalazi se „septička jama“ spojena na kuću tužiteljice, od koje se sjeverno proteže maleni cvjetnjak sa voćkama, a u produžetku prema sjevernoj strani se nalaze drva za ogrjev tužiteljice, priključak na vodovod s metalnim poklopcem te u nastavku zasađene voćke i masline. Tužiteljica je u nesmetanom i mirnom posjedu predmetne nekretnine kao sastava svojeg dvorišta i okućnice više od 40 godina te nju niti njezine prednike do sada u tom posjedu nitko nije ometao niti im osporavao posjed niti vlasništvo. Tužiteljica je predmetnu nekretninu stekla nasljedstvom iza svoga pokojnih roditelja, a oni pak usmenim darovanjem prednice tuženika sada pokojne VS, a o čemu svjedoče mnogi obližnji susjedi. Pokojna VS je ocu tužiteljice darovala prijepor prilikom izgradnje kuće u kojoj sada tužiteljica živi, a upravo za potrebe izgradnje septičke jame, priključka za vodu. Nakon izvršenog darovanja, tužiteljica se putem sebe i svojih prednika nalazi u posjedu prijepora više od 40 godina i nitko im taj posjed niti izvanknjižno vlasništvo nije osporavao. Slijedom navedenog, predložila je da sud po provedenom postupku donese odluku na način pobliže opisan u izreci ove presude.

2. Tuženik u svome odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, te ističe da je jedina nesporna činjenica da su nekretnina tužitelja i tuženika susjedne. Tuženik spori da bi tužiteljica bila u posjedu prijepora, a svakako da bi se radilo o poštenom posjedu, što bi predstavljano nedostatak osnovne pretpostavke za temelj stjecanja prava vlasništva po pravnom osnovu na koji se tužiteljica poziva. Naime, tuženik je stekao pravo vlasništva temeljem kupoprodajnog ugovora od 23. travnja 2016. godine sklopljenim sa ĐS i ĆS, koji ugovor je proveden u zemljišnim knjigama, te je od strane prodavatelja uveden u posjed kupljenih nekretnina te se neometano koristi istima i to na način da istu kosi, čisti od raslinja te ima namjeru postaviti na istu kontenjer. Dakle, tuženik je upisan kao vlasnik nekretnina k. č. br [katastarska čestica] (prijepor), z. k. uložak: [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] te je stvarni vlasnik i posjednik prijepora. Iz povijesnog prikaza, vidljivog iz izvatka iz zemljišne knjige, vidljivo je da je tuženik stekao pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini na temelju ugovora o kupoprodaji nekretnina od 23. travnja 2016. godine te da je po istome uknjiženo njegovo pravo vlasništva. Netočna je tvrdnja tužiteljica da je tuženik samo formalno vlasnik predmetne nekretnine, a da je tužiteljica izvanknjižna vlasnica. Nadalje, tuženik svoju nekretninu redovito posjećuje i obrađuje na načine za koji su pašnjak i oranica pogodni, stoga tužiteljica ne može tvrditi da je tuženik samo formalni vlasnik s obzirom na činjenicu da on uživa svoje pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini. Tužiteljica nije ni na kakav način stekla pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini jer prvenstveno ista nema posjed prijeporne nekretnine. Kada bi i imala posjed, a nema ga, taj posjed, nije kvalificiran. „Njezin posjed“ nije zakonit jer nema pravnog temelja, nije pošten jer je imala razloga posumnjati da njoj ne pripada pravo na posjed s obzirom da je na temelju načela povjerenja u istinitost i potpunost zemljišne knjige mogla vidjeti tko je bio vlasnik predmetne nekretnine. Isto tako, nepoštenost njezinog posjeda ogleda se i u činjenici da je tužiteljica bila prisutna radnjama utvrđenja stvarnih granica nekretnine, to jest međe koja razdjeljuje nekretninu tužiteljice i tuženika te se nije protivila utvrđenjima sa terena. Naime, tuženiku su od strane prodavatelja pokazane nekretnine te je uveden u posjed. Od trenutka uvođenja u posjed tuženik obrađuje nekretninu, sječe grane i čisti istu od raslinja. U ljeto 2020. godine tuženik je angažirao geodeta MS da utvrdi i označi na licu mjesta točne granice nekretnina, odnosno da se označi međa između nekretnine tužiteljice i tuženika. Tada je tužiteljica pred geodetom pokazala svoju skicu i potvrdila da od njezine kuće do granice nekretnine tuženika je udaljina točno 430 centimetara. O takvim utvrđenjima na licu mjesta geodet MS sačinio je skicu lica mjesta. Tada su na licu mjesta označene granice šipkama, špagom i letvama, što je i fotografirano od strane tuženika te takvo je stanje bilo i prilikom posljednje posjete tuženika nekretnini. Dakle, toj izmjeri kao susjeda je bila prisutna upravo i tužiteljica te se nije protivila utvrđenim granicama, već je na temelju vlastite dokumentacije koju je posjedovala potvrdila da su točna utvrđenja granica nekretnina sačinjena izmjerom na licu mjesta od strane geodeta i da preko utvrđene granice, a to je prijepor, je nekretnina koju je kupio tuženik. Po tako utvrđenim granicama tuženik je ranije od strane prodavatelja uveden u posjed prijepora te ga od tada neometano koristi. Da je tužiteljica smatrala isto svojim vlasništvom, protivila bi se tako utvrđenim granicama. Dakle, budući su sve osobe bile prisutne na licu mjesta, i to tužiteljica i tuženik, geodet je utvrdio i označio granice parcela, tužiteljica se nije protivila istima, tuženik nije imao nikakve sumnje da bi netko polagao pravo na nekretninu koju je kupio pa uživa povjerenje u zemljišne knjige iz članka 122. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Dakle, u vrijeme kupnje niti nakon kupnje nekretnine tuženiku nitko nije osporavao vlasništvo niti posjed te od tada nesmetano koristi svoju nekretninu. Nadalje, tužiteljica ističe da je prijepor stekla nasljedstvom iza pokojnih roditelja, a oni to darovanjem od pokojne VS, koja da je prednica tuženika iako tu činjenicu ne dokazuje nikakvom materijalnom dokumentacijom. Prednici tuženika od kojih je stekao pravo vlasništva su ĐS i ĆS, a koji su pak nekretnine stekli nasljeđivanjem iza pok. FS NS i LS i RS, što proizlazi iz materijalne dokumentacije koja se dostavlja. Iz izvatka iz zemljišne knjige je vidljivo da su kupljene nekretnine i to k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] otpisane nakon kupoprodaje iz zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u kojem su do tada bile upisane . Tuženik predlaže da sud po provedenom postupku odbije tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti i obveže tužiteljicu da tuženiku naknadi prouzročene troškove postupka.

3. Sud je tijekom postupka izveo dokaze uvidom u dokumentaciju priležeću spisu i to u: izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 5 spisa, 24 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 6 spisa), fotografiju (list 7 spisa), kopiju katastarskog plana (listovi 8 do 11 spisa, 25 i 26), fotografije (listovi 27 do 30 spisa), povijesni prikaz izvatka iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 31 do 33 spisa). Sud je tijekom postupka izveo dokaz uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Tihomira Šubata dana 28. listopada 2022. godine koji je potom dao svoj pisani nalaz i mišljenje. Sud je tijekom postupka izveo dokaze saslušanjem svjedoka GS, DS, ĆS, MS, HS, PS, a saslušani su i tužiteljica i tuženik kao parnične stranke. Sud nije uzeo u obzir dokumentaciju dostavljenu u spis podneskom tužitelja od 12. ožujka 2023. godine (list 99 -102) sukladno odredbi čl. 299. st. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. – Odluka USRH, 84/08., 96/08.

– Odluka USRH, 123/08. – ispr., 57/11., 148/11. – proč. tekst, 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22., 114/22. i 155/23., dalje ZPP). Naime, članak 299. st 1 i 2 ZPP-a određuje da stranke dužne već u tužbi i odgovoru na tužbu, a najkasnije na pripremnom ročištu iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve, predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznijetih činjenica te da stranke mogu tijekom glavne rasprave iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predložiti prije zaključenja prethodnog postupka. Dok je čl. 3 određeno da nove činjenice i nove dokaze koje su stranke iznijele, odnosno predložile tijekom glavne rasprave protivno stavku 2. ovoga članka sud neće uzeti u obzir. Kako je tužiteljica dostavila u spis dokumentaciju kojom je mogla i ranije raspolagati, to sud predmetnu dokumentaciju nije uzeo u obzir.

4. Po provedenom mjerničkom vještačenju dana 27. ožujka 2024. godine tužitelja po pun je precizirala tuženi zahtjev na način pobliže opisan u izreci ove odluke.

5. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 5 spisa, 24 spisa) je utvrđeno da su isti upisane k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak pod kućom u [adresa] površine 47 čhv, te k. č. br. [katastarska čestica] oranica i trsje pod kućom u [adresa] površine 50 čhv, te kao vlasnik na istima dolazi upisan ovdje tuženik.

6. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 6 spisa) je utvrđeno da je u isti upisna k. č. br. [katastarska čestica] kuća, garaža i dvor površine 166 čhv, te k. č. br. [katastarska čestica] cesta u [adresa] površine 28 čhv sve kao vlasništvo ovdje tužiteljice.

7. Uvidom u fotografiju (list 7 spisa) je utvrđeno da se na istoj nalazi obiteljska kuća s okućnicom i garažom, međutim nije utvrđeno kada ni gdje je predmetna fotografija snimljena.

8. Uvidom u kopiju katastarskog plana (listovi 8 do 11 spisa, 25 i 26) je utvrđeno da se na istoj vidi položaj i oblik prijepora, kao i da su nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] kuća, te k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] susjedne.

9. Uvidom u fotografije (listovi 27 do 30 spisa) utvrđeno je da se na istima vidi ne uređen teren na kojem se nalaze vidljive metalne šipke te je između ostalim provučen konop, na istome je nabacano odrezano granje, drva za ogrjev te kutija za alat. Nije utvrđeno kada i gdje su iste snimljene.

10. Uvidom u povijesni prikaz izvatka iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 31 do 33 spisa) je utvrđeno da su u isti bile upisane nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak pod kućom u [adresa] površine 47 čhv i k. č. br. [katastarska čestica] oranica i trsje pod kućom u [adresa] površine 50 čhv, te su iste otpisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] . Predmetne česticu su ranije bile upisane na FS u 2/4 dijela, LS u ¼ dijela, te RS u 2/8 dijela, koje su naslijedili ĆS i US.

11. Vještak geodetske struke Tihomir Šubat je po provedenom uviđaju na licu mjesta od dana 28. listopada 2022. godine, te geodetskih mjerenja uvida u katastarski i gruntovni operat dao svoj pisani nalaz i mišljenje. Naveo je da se predmetna nekretnina nalazi u k. o. [katastarska općina] na adresi [adresa], te se prilazi s južne (prednje strane) [adresa]. Prilikom uviđaja tužiteljica prijepor pokazuje kao površinu sa istočne strane svoje kuće, a pokazivanje prijepora započinje u njegovom zapadnom dijelu gdje na kameno betonskom zidu prema cesti pokazuje položaj kojem na skici lica mjesta vještak dodjeljuje oznaku 1. Iz položaja 1 tok međe prijepora tužiteljica pokazuje prateći kameno betonski zid u smjeru juga do njegova kraja (položaj 2), te zaključno do položaja 3 koji se nalazi južnije i u kojem se nalazi željezni klin. Nakon položaja 3 tužiteljica tok međe prijepora pokazuje zakrečući u smjeru sjeveroistoka do položaja kojem vještak dodjeljuje oznaku 4. U neposrednoj blizini točke 4 zapadnije tužiteljica pokazuje položaj 4, u kojem se kao i u položaju 4 nalazi željezni klin, iz položaja 5 tok međe prijeporne površine prema pokazivanju tužiteljice vraća se na početnu točku 1 čime je oblik prijepora definiran. Vraćajući se na položaj 1 tužiteljica pokazuje poklopac vodomjera kojem vještak dodjeljuje oznaku 6. U donjem dijelu prijepora tužiteljica pokazuje položaj septičke jame te u kameno betonskom zidu izvor vode s uklesanim natpisom 1893. Nakon tužiteljice prijepor odnosno isključivo njegovu krajnju zapadnu liniju pokazuje tuženik na način da precizira njen položaj koji je paralelan s stepeništem kuće tužiteljice u iznosu od 1.2 m istočnije, iz položaja 8 tok međe prijepora prema pokazivanju tuženika smjera ka sjeveru prateći paralelu stepeništa na udaljenosti od 1.2 m do položaja 9, za kojeg iskazuje da se nalazi 2,5 do 3 m zapadnije od pokazane točke 5 po tužiteljici. Predmetna parcela po njegovom iskazu nalazi se istočnije od pokazane linije, na njezin istočni kraj tuženik ne definira. Vještak navod da je na južnom dijelu predmetnog područja, odnosno pod cestom u fazi provedbe elaborat evidentiranja prometnice koji još nije ucrtan na katastarski plan, te se predmetna parcela nekad protezala dalje u smjeru jugoistoka i dio je ostao pod prometnicom. Isto nema utjecaja na identifikaciju prijepora jer se radi o malom, ne predmetnom dijelu koji je ostao pod cestom. Vještak je utvrdio da je tužiteljica kao prijepor ispravno pokazuje tokove međa k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok tuženik ne pokazuje ispravno zapadni tok međe k. č. br. [katastarska čestica] već liniju 8-9 koja je od zapadnog toka međe k. č. br. [katastarska čestica] udaljena sjeverozapadno 2,55 do 3,13 m. Predmetna parcela upisana je u zk. odjelu kao k. č. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška], oranica i trsje pod kućom u [adresa] površine 50 čhv kao vlasništvo tuženika.

12. Saslušan kao svjedok GS u svome iskazu navodi da radi se o malome mjestu i da su praktički susjedi s tužiteljicom, a uz prijepor prolazi svaki dan kada ide na posao. Da je kada je išao u školu prolazio tamo gdje je sada kuća, a ranije su bili vinogradi i zna da je kuću i kameni zid sazidao otac tužiteljice CS. Na skici lica mjesta koja prileži spisu na stranici 73 pokazuje kuću tužiteljice te prijepor tj. zid koji je izgradio otac tužiteljice, a o kojem je iskazivao, a koji je na skici lica mjesta označen točkama 1 do 3. Da se zapravo prijepor proteže prema gore te su na istome posađene voćke, smokve, trešnje te neko cvijeće, a parcela na kojoj je sada garaža je prije bila u vlasništvu njegova djeda, a tužiteljica i njezina obitelji imali su parcelu iza njihove kuće te su njegov djed i JS napravili zamjenu istih. Da je od starijih ljudi čuo za ES i da zna da su živjeli u [adresa]. Da na prijeporu nije viđao nikog osim tužiteljice, pa tako ni tuženika, niti je čuo u selu da bi tko tužiteljici osporavao prava na prijepor do sada, ovo je prvi puta. Da nije obraćao pažnju da li je na prijeporu kutija za alat, a da zna da je tamo septička jama još od kad se kuća gradila. Da je čuo za FS i LS i RS, a ne zna da li isti imaju kakve nekretnine u tom kraju. Da je čuo za OS i ĆS zna da su negdje u [adresa] i da su tamo imali nekretnine. Da prijepor graniči u smjeru [adresa] sa ČS čija kuća je još u fazi izgradnje, a ne zna čiji je prostor između kuće ČS i tužiteljice, po pričanjima u selu se govorilo da se to ustupilo tužiteljici.

13. Saslušana kao svjedok DS u svome iskazu navodi da se radi o čestici koju je uživala ovdje tužiteljica od kada su napravili kuću, a sjeća se da su njezin otac i brat to kosili još kada je ona bila dijete. Radi se o livadi koja se nalazi do nekretnine tužiteljice, u [adresa] koja je nekada bila ravna i tu su se kao djeca znali sanjkati, danas je tu klizište pa je voda učinila svoje. Da tužiteljica na istoj drži drva za ogrjev i ima nekakvu šahtu, a isto tako zna da je sadila smokve, višnje, orah. Misli da tužiteljici i njezinim prednicima nitko nije osporavao korištenje prijepora. Da je prvo kuća od tužiteljice, njezina okućnica i onda prijepor i to je po njoj relativno usko i ide do gore s time da ne zna do kuda točno, po njoj to je širine 5, 6 metara. Da je šahta za slivne vode i ista je vidljiva s time da nije sigurna je li to od tužiteljice ili od susjeda ČS. Da ne poznaje osobe FS i LS, te RS, jedino njihovu tetu ES koja je iz Srbije i nju tu nije viđala, ali da imaju kuću u [adresa] i tamo je dolazila.

14. Saslušana kao svjedok ĆS u svome iskazu navodi da je pozvana u vezi spornog placa kojeg su naslijedili i prodali tuženiku. Da su njena baka ZS, udata RS i njezina sestra ES imale niz nekretnina. Kako bakina sestra ES nije imala djece naslijedila ju je u cijelosti njena baka koja je pak po smrti njihove majke odgojila nju i brata KS. Da se radi o nizu parcela što je vidljivo i iz zk. izvatka u kojem brat i ona u suvlasništvu i trebali bi međusobno dogovoriti međutim trenutno su u malo poljuljanim odnosima. Da ju je 2016. godine brat kontaktirao da je pronašao kupca za prijepor i s njim sve dogovorio i da bi ju dovezao i odvezao pa je u konačnici to i učinila i došla potpisati ugovor nakon što su oni sve dogovorili. Da osobno ne zna gdje je prijepor jer na njemu nije nikad bila, a vidjela ga je samo na kopiji kat plana. Da pretpostavlja da su njen brat i tuženik prije kupoprodaje bili na nekretnini. Da baki i rođakinji nitko nije osporavao pravo korištenja tih nekretnina, nije bilo nikakvih problema i zna da je bakina sestra to čuvala kao zlato, spominjala je i neku kapiju koju je napravila.

15. Saslušan kao svjedok MS u svome iskazu da misli da mu je tuženik poznat međutim ne zna od kuda, da za istoga nije vršio izmjeru u [adresa], a u vezi kupoprodaje. Nakon što mu se predočava skica lica mjesta sa lista 25 spisa navodi da se radi o nekakvoj uzbrdici i kao da je na vrhu nekakva šikara . Da mu se čini da je izmjeri bila prisutna susjeda čija kuća se nalazi sjeverno od prijepora, ali se ne sjeća da li je ista osporavala prava vlasništva tj. isticala da bi prijepor bio u njenom vlasništvu, ali čini mu se da nije bilo nekakve jače svađe niti rasprave i zna da je ova skica samo informativno sačinjena da bi gospodin znao gdje su nekretnine koje su njega interesirale, a nije koliko se sjeća radio elaborat. Da se ne sjeća da bi gospođa u to vrijeme nosila kakvu dokumentaciju. Da misli da su tom prilikom na terenu utvrđivali granice između tih nekretnina otprilike kada su obilazili teren, odnosno da nije utvrđivao među nego ih je otprilike pokazivao.

16. Saslušan kao svjedok TS, brat tužiteljice, u svome iskazu navodi da se prijepor nalazi na cesti između [adresa] i [adresa] i da se sjeća da je u dobi od 7,8 godina sa svojom nonom, tatinom mamom, odlazio na njihove parcele i tamo su brali grožđe i smokve, a sporna parcela širine 10 do 12 metara bila je jedna cjelina sa njihovom parcelama. Da je u dobi od 18 godina i kosio prijepor, a kasnije je isti bio devastiran u odnosu na ono kako je to bilo ranije, obzirom je tuda prošao vodovod, a i bilo je prirodno klizište. Da su to koristili tako do 71. ili 72. godine i tada je sudjelovao u radovima iskopa temelja, a naknadno je njegova sestra angažirala majstore koji su dovršili kuću, te tužiteljica to uživa najmanje od 1979. godine. Spornu parcelu koja se nalazi od njihove kuće 10 – ak metara prema [adresa] prema pričanju njegova oca njemu je poklonila školska prijateljica teta ES, a zbog toga što je njegova baka odnosno kasnije mama brinula za njene roditelje strica N i njegovu suprugu koji su bili ljudi starije životne dobi. Tom prilikom je teta ES rekla "vi to imajte za sebe i to koristite" a oni su tamo odlagali ciglu, pijesak, šoder i sl, a radilo se o usmenom dogovoru. Njegova sestra sada uživa prijepor i sve je bilo u redu dok neki ljudi iz Srbije nisu putem interneta počeli prodavati nekretnine među kojima se nalazi i prijeporna. Sada je na prijeporu posađena višnja i smokva, neko cvijeće, nalazi se ispušna šahta za mulj i drži da bi ista izgledala neuredno da ju njegova sestra ne održava. Da se septička jama nalazi ispred kuće tužiteljice, s lijeve strane gledano prema moru i zna da je ista dvojna s preljevom. Da je gospođa ES posljednji put u [adresa] bila možda 81. ili 82., a ranije kada bi dolazila bi uvijek došla njegovoj mami i tati a on i stric su joj čak pomagali s adaptacijom kuće. Da tužiteljici nitko nije osporavao pravo korištenja prijepora, teta ES je to dala tati i nitko nije osporavao. Da ne zna da li je tužiteljica kontaktirala te ljude iz Srbije kada je saznala da prodaju prijepor, ali nisu ni znali njihove adrese niti imena niti su ih ikada vidjeli, a za prodaju je tužiteljica saznala negdje od korone. Da mu je tužiteljica rekla da je nekretnina prodana i bila je ogorčena sa time. Da ju je postavljanje kutije za alat uznemirilo i ona je promptno reagirala kao što bi i on. Da ne zna da li je tužiteljica od kada je u posjedu prijepora poduzimala kakve pravne radnje u vezi istoga, njezin muž je bio pravnik i da je imala potrebu bi poduzimala, ali njemu o tome nije govorila. Da su znali da su ti ljudi pomrli i nisu imali koga što pitati i sada se pojavila potreba za pravnim rješavanjem.

17. Saslušan kao svjedok US u svome iskazu navodi da se radi o sporu oko zemljišta koje je prodavao, a koje su sestra i on naslijedili od bake po majci, pokojne RS, rođene ZS, te iza pokojnog SS , njezinog brata, a koji je proglašen umrlim 1950. godine pred ovim sudom. Da su zapravo nasljednici njihove majke B koja je preminula 1981. godine pa su kao takvi naslijedili baku, s time da je ostavinski postupak prekinut radi rata i da ga je nastavio pred ovim sudom negdje 2000. godine. Sestra i on su svaki u polovici dobili više zemljišta, a kako je sestra željela kuću da joj je ugovorom o darovanju prenio kuću i neke okolne čestice tj. prenio joj je svoj suvlasnički udio na nju, a u ostalom dijelu ostali su oboje upisani te su iste oglasili. Nakon što je oglasio predmetne nekretnine ljudi su se počeli javljati pa tako i ovdje tuženik koji je negdje 2015. godine ili 2016. godine iskazao želju za kupnju jedne ili dvije nekretnine. Obzirom nije točno znao gdje se nekretnine nalaze da je iste potražio na mapi, a bilo je lako pronaći čestice koje su uz cestu međutim ove iznad su bile veći problem, te je čak htio angažirati geodeta da mu pomogne. Da je putem mape pronašao ove prijeporne čestice, te je tuženik bio sa njim i on mu ih otprilike pokazao na terenu. On je tu to vrijeme gledao četiri ili pet čestica, sve su u bile jako zarasle tako da mu je otprilike pokazao do kuda iste sežu, a on je nakon toga rekao da želi kupiti dvije čestice i to je učinio. Da su ugovor o kupoprodaji sklopili 2016. godine kod javnog bilježnika u Vinkovcima gdje su ovjerili ugovor tuženik, sestra i on. Da se tuženik temeljem tog ugovora upisao u zemljišnim knjiga i da se oko toga nisu čuli do dana današnjeg, da su prije sklapanja ugovora o kupoprodaji osobno, a isto tako i javni bilježnik provjerili stanje u zemljišnim knjigama i katastru, te na istima nije bilo nikakvih tereta. Da mu nitko nije osporavao pravo vlasništva prijepora, da je tu bio u nekoliko navrata, te je prije pričao s AS kojem je isto tako nudio nekretnine na prodaju, koji je iskazao želju za kupnju kuće ali je istu u konačnici darovao sestri. Pričao je i s gospođom RS, te pčelarom iz [adresa] koji živi iznad gospođe RS i nikada mu nitko dok je tu boravio nije spomenuo da nešto ne bi bilo n jihovo, a tužiteljicu prvi puta sada vidi.

18. U svome iskazu tužiteljica NS navodi da su najprije 8 godina živjeli u staroj školi, a onda im je otac 1978. godine odlučio darovati vinograd kao buduće gradilište, a nakon što je na predmetni teren doveo vodu, a sve u suglasnosti s vlasnicom na tom terenu ŽS, sestrom bake svjedoka koji je danas saslušan. Na istoj parceli napravljena su tri vodomjera, isto tako tridesetak metara iznad Žrnovnica je napravila glavni vod, a na prijeporu nalazi se muljni ispust koji često teče u njeno dvorište. Obzirom su sva tri priključaka u razmacima po tri metra, drži da na prijeporu nije moguće ništa graditi. Da je njen otac kosio i uživao prijepor i 20 godina prije nego što mu je susjeda ŽS darovala predmetne nekretnine. Ista je bila susjeda po prilici desetak metara udaljena od njih i ona je prijepor darovala njenim roditeljima zato jer su isti dogledali dvoje starijih ljudi. Njihove kćeri ŽS i RS živjele su u Srbiji, s time da po njoj RS nije mogla biti nasljednica jer nikad nije dolazila, dok je ŽS dolazila po prilici jednom godišnje u skladu s financijskim mogućnostima obići roditelje. Da njen otac nikada nije prepisao prijepor na sebe, a radilo se o usmenom dogovoru s time da su oduvijek u posjedu prijepora kroz sve te godine. Da su sagradili i septičku jamu do ceste koja se djelomično nalazi na prijeporu . U 46 godina koliko su u kući nikada im nitko to nije osporavao, isto tako teta ŽS je bila živa kad su se uselili u kuću i nikada im nitko od susjeda nije prigovarao, a u to vrijeme selo je bilo puno ljudi za razliku od danas. Nikada sa prijeporom nisu imali problema osim što je isti teren klizište pa su imali više slučaja pucanja cijevi, na njenom posjedu nalazi se izvor vode pa je njen otac 1983. godine sagradio zid da bi zaštitio septičku jamu koji natpis i danas stoji, koji je u međuvremenu bio srušen pa su 1989. godine napravili novi zid koji su armirali. Ukoliko su prijašnji vlasnici i bili na toj parceli njoj se nisu javili, a tuženika je vidjela prvi puta u proljeće 2020. godine kada je došao s taksistom, te se došao javiti da je kupio gradilište. Da je u to vrijeme mislila da je on kupio gradilište od susjeda ČS obzirom je isto šire pa je pogodno za gradnju i nije mislila da se to odnosi na ovaj prijeporni mali dio. Tuženik ju je čak tom prilikom pitao ukoliko mu može pomoći naći geodeta koji bi napravio izmjeru, te mu je posudila alat da može krenuti s iskrčavanjem. Kada je tuženik shvatio da na terenu neće moći ništa napraviti ponudio joj je da isti otkupi na što nije pristala, smatra da nakon 46 godina ima pravo služnosti i da nije kriva što njen otac to nije prepisao na sebe. Nakon što je odbila kupiti prijepor tuženik je postao neugodan, te je ogradio prijepor sa šipkama koje je povezao konopcem, te im je osporavao pravo kretanja po istome, a po prijeporu su uvijek prolazili djelatnici vodovoda kako bi očitali vodomjere. Tuženik je isto tako i počeo sjeći pa je posjekao grane od voćaka koje joj je ostavio nasred dvorišta. Tom prilikom je kontaktirala svoju odvjetnicu i tada su na lice mjesta izišli djelatnici Žrnovnice da utvrde da li se vodomjeri mogu micati, policijski službenik da utvrdi da li je došlo do kakvog nasilja, te općinski redar i odvjetnica. S desne strane prijepora gledano od strane mora vlasnici parcele su ŠS, IS, NŠ i ona, te BŠ, radi se o parceli koja je dugačka 28 m a široka 3 metra. Da joj nije bilo poznato da se prijeporna nekretnina prodaje, da je starija osoba, ne služi se internetom niti ju to zanima, a nije mislila da bi tko kupio tako malu parcelu, a da je njen brat čuo od nje da se predmetna nekretnina prodavala putem interneta, a nakon što je tuženik bio kod njih. Da nije poduzimala radnje, a da bi zaštitila pravo vlasništva, njoj je to otac darovao i njemu je vjerovala, u to vrijeme bili su živi otac i ta gospođa i nitko im ništa nije prigovarao. Da je njen suprug bio pravnik te je vodio imovinsku pravnu službu u Crikvenici, tokom 16 godina, te da je htio nešto na nepošten način steći to je mogao međutim imao je povjerenja u svoga tasta, njena oca.

19. Saslušan kao parnična stranka tuženik BS u svome iskazu navodi da je u proljeće 2016. pronašao oglas, te je kontaktirao prodavaoca koji je došao u Crikvenicu i pogledali su parcele na više mjesta, te se odlučio za dvije parcele na kojima je danas uknjižen kao vlasnik. Ugovor su sklopili u 4. mjesecu u Vinkovcima, 2016. godine i u šestom mjesecu iste godine došao je na prijepor u namjeri da obiđe gornju parcelu koju nije vidio prije kupnje dok donju je. Tom prilikom donio je tužiteljici kod upoznavanja maslinovo ulje te joj je rekao da makne svoja drva. Gospođa je to i učinila što je utvrdio drugi puta kada je došao nakon par mjeseci. Naknadno je angažirao geometra koji je izišao na lice mjesta i tada je gospođa došla sa svojim papirima, te su utvrdili da je granica njezinog posjeda 120 cm od njezinih stepenica gdje se nalazi i zid, a što je ista potvrdila da proizlazi iz njezinih papira. Geodet je tom prilikom izvršio sva mjerenja i on je na prijeporu ostavio željezna šipke. Da je u kasnu jesen čistio i na gornjoj i donjoj parceli te je rezao granje koje se su ostale na kupu i koje je imao namjeru zapaliti međutim o toj namjeri bi dužan izvijestiti vatrogasce. Kada je slijedeći put došao na teren gospođa je već sve počistila. Da je još u par navrata dolazio na prijepor čistiti ali su mu prije nekoliko godina tužiteljica i njezina odvjetnica počeli prijetiti da će mu to oduzeti. Gospođa je nudila da prijepor otkupi od međutim rekao joj je to ne želi prodavati obzirom ima dosta nekretnina i to mu nije potrebno, nije kupio nekretnine s namjerom da ih preproda, isto tako kada je čistio prijepor tamo mu je ostala kutija s alatom koja se tamo i dan danas nalazi. Da je prije kupnje prijepora vidio zk izvadak i katastarski izvadak i oboje su bili čisti. Da je na prijeporu postavio šipke nakon što je angažirao geodeta, da je načelno znao granice, međutim ne baš u centimetre s time da je znao granicu s lijeve strane na kojoj je tužiteljici obzirom se tamo na granici nalazi zid dok s desne strane nije znao točnu granicu.

20. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a, ovaj sud zaključuje da je tužbeni zahtjev neosnovan u cijelosti.

21. Među strankama nije sporno da je ovdje tuženik u trenutku podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari upisan kao vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] oranica i trsje pod kućom u [adresa] od 50 čhv iz z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Međutim, među strankama je sporno je li tuženik stvarni vlasnik iste, obzirom tužiteljica tvrdi da se nalazi u mirnom, poštenom i zakonitom posjedu prijepora koji se nalazi u okviru njezina dvorišta i okućnice kuće više od 40 godina.

22. Prilikom razrješenja navedenih spornih pitanja cijenjene su okolnosti utvrđene provedenim dokaznim postupkom. Pritom je sud poklonio vjeru ispravama u koje je izvršio uvid jer njihovu vjerodostojnost niti jedna stranka nije osnovano dovela u sumnju, kao i stoga što su te isprave sukladne kako međusobno tako i sa ostalim izvedenim dokazima.

23. Sud je nalaz vještaka Tihomira Šubata prihvatio u cijelosti smatrajući ga izrađenim u skladu sa pravilima znanosti i vještine, dokumentiranim i logički izraženim, te potpuno i precizno obrazloženim, a uvjerenja je da nalaz vještaka nije proturječan sam sebi niti dokumentaciji priležećoj spisu, pa mu u cijelosti poklanja vjeru, ovo tim više što niti jedna od stranka u postupku nije imala primjedbi na isti.

24. Sud je prihvatio kao životne i istinite iskaze svjedoka GS i DS, susjeda tužiteljice i dugogodišnjih stanovnika [adresa] iz čijih suglasnih iskaza proizlazi da je tužiteljica dugi niz godina korist ila prijepornu nekretninu koja je nekada bila vinograd, a sada je izgled iste bitno promijenjen te je tu klizište. Tužiteljica je na prijeporu sadila voćke, odlagala građevinski materijal, te ju je kosila i održavala. Nadalje, sud je prihvatio iskaz svjedoka MS koji je za tuženika radio izmjeru prijepora te je naveo da je izmjeri bila prisutna tužiteljica ali se ne sjeća da bi ista isticala da bi prijepor bio u njenom vlasništvu, ali čini mu se da nije bilo nekakve jače svađe niti rasprave. Sud je prihvatio kao istinite i suglasne iskaze svjedoka ĆS i OS iz čijih iskaza proizlazi da su prijepor naslijedili od svoje bake ZS (udate RS) i njezine sestre ES, te im nitko nikada nije osporavao vlasništva. Prije prodaje tuženiku 2016. godine provjerili su zemljišne knjige i stanje u katastru, ali su i obavijestili su susjede da bi oni znali da oni to prodaju. Sud je prihvatio iskaz svjedoka VŠ, brata tužiteljice u dijelu u kojem je isti naveo da je tužiteljica dugi niz godina koristila prijepor, međutim u preostalome dijelu drži njegov iskaz proturječnim samom sebi ali i ostalim izvedenim dokazima, ovo posebno u dijelu koji se odnosi na navodno usmeno darovanje prijepora od strane ES.

25. Što se tiče iskaza tužitelja, te tuženika valja naglasiti da ih je sud cijenio u kontekstu ostalih provedenih dokaza, pritom sud navode iskaza saslušanih stranaka nalazi upravljenim ka' subjektivnim težnjama i interesima, međutim kako je tuženika u skladu sa ostalim izvedenim dokazima prije svega spisu priležećom dokumentacijom, te iskazima svjedoka MS, ĆS i PS to je sud njegov iskaz prihvatio kao istinit, a iskaz tužiteljice koji je u suprotnosti sa ostalim izvedenim dokazima sud nije prihvatio kao istinit posebno u dijelu u kojem navodi da im prijepor darovao njezin otac koji ga je usmenim darovanjem dobio od školske kolegice ŽS iako ga već tada uživao preko 20 godina.

26. Polazeći od navoda iz same tužbe da je tužiteljica u nesmetanom i mirnom posjedu prijepora kao sastava svojeg dvorišta i okućnice više od 40 godina, te njezina stranačkog iskaza u kojem je navela da joj je otac 1978. godine darovao vinograd kao buduće gradilište, a nakon što je na prijepor doveo vodu, to bi pozivom na odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje ZV), koja određuje da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka, u primjenu, radi razjašnjenja pitanja da li je tužiteljica predmetne nekretnine mogla steći kroz institut dosjelosti, dolazile odredbe Općeg građanskog zakonika (OGZ), koje se primjenjuju temeljem odredbe čl. 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. god. i za vrijeme neprijateljske okupacije (Sl. list SFRJ br. 86/46). Pritom, u pogledu primjene pravnih pravila OGZ-a (OGZ iz 1811.g. je u Hrvatskoj i Slavoniji stupio na snagu 1853.g.) valja respektirati načelno mišljenje Proširene opće sjednice SVS broj 3/60 od 04. travnja 1960. prema kojem načelnom mišljenju je vrijeme potrebno za dosjelost za sve isto, 20 godina. OGZ propisuje koje pretpostavke (uz pretpostavku da je osoba sposobna steći, a stvar da se može steći) moraju bit ispunjene da bi osoba stekla vlasništvo nad stvari dosjelošću pa je u § 1460. propisano kako onaj, koji tim načinom ima steći, doista posjeduje rečenu stvar ili pravo; uz to valja da mu je posjed zakonit, pošten i istinit, i da je trajao kroz cijelo vrijeme zakonom određeno. § 1498. OGZ-a je propisano sljedeće: „Tko je dosjelošću stekao kakvu stvar ili pravo, taj može proti dosadanjem vlasniku iskati u sudu da mu se prisudi vlasnost, i ako se prisuđeno pravo ne može upisati u javne knjige, može također izraditi, da se pomenuto pravo u iste javne knjige upiše.“ Zakonit posjed znači da posjednik ima valjan pravni temelj tog posjedovanja. Posjed je istinit kada je stečen na dopušten i propisan način. Nadalje, kako se savjesnost odnosno poštenje posjeda pretpostavlja (pravno pravilo § 328. OGZ-a), na tuženom je bio teret dokaza da u ovoj parnici dokaže kako je posjed tužiteljice u relevantnom razdoblju bio nepošten, što isti po mišljenju ovoga suda uspio dokazati. Prilikom na uviđaja na licu mjesta tužiteljica je kao prijepor pokazala kao površinu sa istočne strane svoje kuće u [adresa], na adresi [adresa], koju je vještak identificirao kao k. č. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška], oranica i trsje pod kućom u [adresa], površine 50 čhv, upisanu kao vlasništvo tuženika. Iz suglasnih iskaza svjedoka GS, DS, HS i same tužiteljice proizlazi da tužiteljica dugi niz godina od gradnje svoje kuće 1978./1979. godine koristila prijepor na način da je isti kosila i održavala, te na njemu sadila voćke, ali i odlagala građevinski materijal. Nadalje, iz povijesnog zk izvatka za prijepornu nekretninu, iskaza svjedoka ĆS i PS, te tuženika proizlazi da su svjedoci ĆS i Aća nekretnine stekli nasljeđivanjem iza pok. ZS DS i LS i RS, te je prijeporna nekretnina izvorno bila upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Svjedok PS je dodatno pojasnio da su sestra i on prijepor naslijedili od bake po majci, pokojne RS, rođene ZS, te iza pokojnog SS, njezinog brata, a da je ostavinski postupak iza bake koji je bio u prekidu zbog rata nastavljen negdje 2000. godine. Sestra i on su svaki u polovici dobili više zemljišta, a nakon što je oglasio predmetne nekretnine ljudi su se počeli javljati pa tako i ovdje tuženik, da je putem mape pronašao ove prijeporne čestice, te je tuženik bio sa njim i on mu ih otprilike pokazao na terenu, a ugovor o kupoprodaji sklopili 2016. godine kod javnog bilježnika u Vinkovcima gdje su ovjerili ugovor tuženik, sestra i on, te se tuženik upisao kao vlasnik prijepora u zemljišnim knjigama. Nitko im nikada nije osporavao pravo vlasništva na prijeporu, a isto tako o namjeri prodaje obavijestio je i susjede. Nadalje, iz iskaza tuženika te svjedoka MS proizlazi da je tuženik naknadno angažirao geometra koji je izišao na lice mjesta čemu je prisustvovala i tužiteljica, kojom prilikom je geodet izvršio mjerenja i na prijeporu ostavio željezne šipke, a čemu se tužiteljica nije protivila. Tužiteljica je tijekom postupka isticala kako je prijepor dobila od oca, a on usmenim darovanjem od ŽS, očeve školske kolegice jer je njena baka , a kasnije i majka brinula za njezine roditelje obzirom su ona i njez ina sestra živjele u [adresa]. Osim tužiteljice navodno usmeno darovanje u svome iskazu spominje samo svjedok TS koji potvrđuje da je ES njihovome ocu rekla "vi to imajte za sebe i to koristite", dok s druge strane svjedokinja ĆS u svome iskazu ističe da je sestra njene bake ES nekretnine čuvala kao zlato. Po mišljenju ovoga suda moguće je da je ES doista rekla ocu tužiteljice da može koristiti prijepor, ali ne i da mu ga je doista darovala, obzirom o tome nema nikakvih pisanih dokaza, ovo tim više što je suprug tužiteljice bio po struci pravnik. Isto tako sud je uvjerenja da je tužiteljica znala da joj ne pripada pravo na prijepor obzirom je u svome iskazu navela da po njoj RS (prednica prodavatelja prijepora) nije mogla biti nasljednica svojih roditelja jer nikada nije dolazila, a upravo suprotno proizlazi iz dokumentacije priležeće spisu posebno povijesnog zk izvatka. Podredno se napominje da iz uvida u povijesni zk. izvadak za prijepornu nekretninu sud nije utvrdio da bi na istoj ikada bila upisana kao vlasnica ES. Nastavo sama tužiteljica je u iskazu navela da smatra da nakon 46 godina ima pravo služnosti na prijeporu i da nije kriva što njezin otac to nije prepisao, a isto tako navela je da nije mislila da bi tko kupio tako malu parcelu. Kada se tome pridoda i iskaz brata tužiteljice HS koji navodi da su znali da su ti ljudi iz Srbije pomrli i da nisu imali koga pitati, a da se potreba za pravnim rješavanjem pojavila naknadno, jasno je da je tužiteljica znala i morala znati da joj ne pripada pravo na p rijepor, pa je posjed tužiteljice nepošten, te je slijedom navedenog, tužbeni zahtjev tužiteljice valjalo odbiti kao neosnovan, te odlučiti kao u točki I. izreke ove presude.

27. Odluka o parničnim troškovima tuženiku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, dosuđeni trošak se odnosi na trošak svjedoka PS u iznosu od 400,00 EUR-a i ĆS u iznosu od 216,00 EUR-a, te trošak zastupanja tuženika u parnici po punomoćniku odvjetniku u skladu sa važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Tuženiku je priznat trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 EUR-a, te trošak zastupanja na ročištima od dana 30. ožujka 2022. godine, 28. listopada 2022. godine, 14. rujna 2023. godine, 07. prosinca 2023. godine, 18. srpnja 2024. godine i 03. veljače 2026. godine u iznosima od po 200,00 EUR-a. Dakle, tuženiku je priznato ukupno 1.400,00 EUR-a na ime zastupanja, što uvećano za PDV u iznosu od 350,00 EUR-a, ukupno iznosi 1.750,00 EUR-a, što uvećano za troškove svjedoka iznosi 2.366,00 EUR-a, te je valjalo odlučiti kao u točki II. izreke ove presude.

U Crikvenici, 10. ožujka 2026. godine.

S U T K I NJ A:

Mirta Tomac Podobnik

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude, donesene u prvom stupnju, stranke mogu podnijeti žalbu, u roku od petnaest (15) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku. Pravovremeno podnesena žalba sprečava da presuda postane pravomoćna u dijelu koji se pobija žalbom. O žalbi protiv presude odlučuje drugostupanjski sud.