Zakon.hr

P-304/2021

REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Nelli Stipaničev, u pravnoj stvari tužitelja RADNIK građevinarstvo i građevinska industrija d.d. Ul. Kralja Tomislava 45, Križevci OIB: 21846792292, koje zastupa punomoćnik Hrvoje Vukić, odvjetnik u OD Vukić i partneri d.o.o. iz Rijeke, protiv I.- tuženika REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587, zastupana po Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, II.- tuženika OPĆINA KLINČA SELA Karlovačka 28E, Jastrebarsko, Klinča-Sela, OIB: 88617290552, III.- tuženika ZAGREBAČKA ŽUPANIJA, Ulica grada Vukovara 72/V, Zagreb, OIB: 07132269553, oboje zastupani po punomoćniku Ivanu Gjurašiću, odvjetniku u Zagrebu, radi isplate, nakon javne glavne rasprave zaključene 28. siječnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i pun. I.-III. tuženika, dana 10. ožujka 2026. godine:

p r e s u d i o j e

I. Nalaže se tuženicima da tužitelju plate iznose kako slijedi:

I.- tuženik REPUBLIKA HRVATSKA - iznos od 289.049,62 EUR (2.177.844,33 kuna), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 25. rujna 2013. do 31. srpnja 2015. po stopi određenoj uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za osam postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena,

II.- tuženik OPĆINA KLINČA SELA iznos od 45.403,87 EUR (342.095,45 kuna) sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 25. rujna 2013. do 31. srpnja 2015. po stopi određenoj uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za osam postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena,

III.- tuženik ZAGREBAČKA ŽUPANIJA iznos od 198.839,91 EUR (1.498.159,30 kuna) sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 25. rujna 2013. do 31. srpnja 2015. po stopi određenoj uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za osam postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, sve u roku 8 (osam) dana.

II. Nalaže se I.-III tuženima, da tužitelju solidarno, naknade parnični trošak u iznosu od 260.034,61 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na navedeni iznos od 10. ožujka 2026., pa do isplate po stopi koja se određuje, uvećanjem referentne stope za pet postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 8 ( osam) dana.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 12.477,50 EUR s zateznim kamatama od 10. ožujka 2026. do isplate, kao neosnovan.

Obrazloženje

Tužitelj u tužbi navodi da je s tuženicima sklopio Ugovor broj 03-G-0029/11-1- B2 od 25. veljače 2011. i Dodatak ugovoru broj 03-G-0029/11-1-B2 od 1. listopada 2012., predmet kojih je izvođenje radova izgradnje osnovne škole u Klinča Selu, s time da su radovi ugovoreni po principu stvarno izvedenih radova, a ne po principu „ključ u ruke“. Temeljem navedenih radova, prvotuženik je naručitelj radova, a drugotuženik i trećetuženik sudjeluju u plaćanju radova sa 10%, odnosno 40% (čl. 2 ugovora). Sukladno čl. 14 ugovora prvotuženik je odredio i provodio nadzor nad izvođenjem radova. Tužitelj navodi da su od početka postojali problemi koji nikad nisu riješeni, a odnose se na projektnu dokumentaciju koja nije bila dobra, nije bila potpuna, niti je na vrijeme bila usklađivana. Navodi da su se uslijed takvih nedostataka u projektu nužno pojavili brojni vantroškovnički radovi (nepredviđeni, dodatni, neugovoreni radovi); predviđeni način rješavanja dodatnih, nepredviđenih i neugovorenih radova je bio takav da se radovi nisu odobravali niti plaćali , a istovremeno su se morali izvoditi kako bi se objekt uopće mogao graditi, a dodatni, nepredviđeni radovi su bili takve naravi da se bez njih nije moglo izvoditi druge radove, a sve je to dovelo i do pojave pitanja dodatnog roka jer su količina i vrsta radove bile veće od prvotno ugovorenih, dok je dinamika ovisila o usklađivanju projekata koji nisu usklađivani. Pored navedenog, pojavio se dodatni problem na gradilištu, a to je nepostojanje nadzornog inženjera s kojim je prvotuženik jednostrano raskinuo ugovor 6. studenog 2012. te je time prestao efektivni nadzor, a samim time i bilo kakva mogućnost izvođenja radova budući se isti ne mogu izvoditi ako njihove količine i vrste ne potvrdi nadzorni inženjer u građevinskoj knjizi, ali i stoga što se radovi ne smiju izvoditi bez nadzornog inženjera. Tužitelj navodi da se novi nadzorni inženjer pojavio tek 20. veljače 2013., međutim problem sa projektnom dokumentacijom te neugovaranjem dodatnih radova ostao je i dalje neriješen. Upravo su stoga tužitelj i prvotuženik došli do zaključka da je najbolje sporazumno raskinuti ugovor. Ističe da nije bilo sporno da tužitelju treba priznati stvarno izvedene ugovorene radove kao i stvarno izvedene dodatne radove, međutim bila je sporna vrijednost dodatnih radova budući je tužitelj zahtijevao jedan iznos, a naručitelj je priznao iznos od 1.237.499,91 kn bez PDV-a. U dopisu od 24. rujna 2013. kojim raskida ugovor, prvotuženik je na ime dodatnih radova priznao taj iznos, međutim tužitelj je na ovaj dopis odgovorio dopisom od 3. listopada 2013. ne prihvaćajući izjavu o jednostranom raskidu u dijelu koji se tiče iznosa i razloga. Nakon toga, tužitelj je konzervirao objekt kako bi spriječio nastanak štete te je 16. travnja 2014. naručitelju objekt predao bez nedostataka (u konzerviranom stanju bez nedostataka s danom 27. rujna 2013.). Tužbenim zahtjevom tužitelj potražuje plaćanje vrijednosti izvedenih radova koja mu nije plaćena, a sastoje se od izvedenih ugovorenih radova koji su priznati i nisu plaćeni, izvedenih vantroškovničkih radova koji su priznati, ali ne i plaćeni te troškova koje je tužitelj imao uslijed prekida radova. Ponavlja da je prvotuženik priznao ove radove u iznosu od 1.237.499,91 kn plus PDV, dok je tužitelj u odnosu na vrijednost radova proveo postupak osiguranja dokaza na Općinskom sudu u Jastrebarskom pod brojem R1-86/13 u kojem su utvrđeni svi izvedeni radovi, njihova količina i vrijednost. Navodi da je u okončanoj situaciji naveo sve radove koje je izveo i obračunao te troškove gradilišta te je situirao iznos od 10.735.959,39 kn plus PDV, a tuženici su ukupno platili iznos od 7.437.720,50 kn plus PDV, od čega je prvotuženik platio iznos od 3.583.854,63 kn plus PDV, drugotuženik iznos od 791.489,21 kn plus PDV, a trećetuženik iznos od 3.062.376,66 kn plus PDV, dok je ostao neplaćen iznos od 3.298.783,08 kn plus PDV (ukupno 4.018.099,08 kn). Pritom tužitelj napominje da je iznos od 84.303.82 kn plus PDV koji se odnosi na one stavke za koje je vještak u postupku osiguranja dokaza utvrdio da nisu izvedene, odbio od svog obračuna. Navodi da je prvotuženik dužan sukladno ugovoru isplatiti tužitelju iznos od 2.177.844,33 kn, drugotuženik iznos od 342.095,45 kn, a trećetuženik iznos od 1.498.159,30 kn. Tužbenim zahtjevom potražuje isplatu navedenih iznosa dok eventualno kumuliranim tužbenim zahtjevima potražuje od prvotuženika isplatu cjelokupnog utuženog iznosa, odnosno od drugotuženika iznosa od 777.664,32 kn, a od trećetuženika iznosa od 3.240.434,76 kn. Podneskom od 28.11.2025. tužitelj je specificirao tužbene zahtjeve pobliže opisane u izrijeci presude.

I.- tužena u cijelosti osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Navodi da su Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva (čije poslove je nakon prestanka s njegovim radom preuzelo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Ministarstvo poljoprivrede), prvotuženik, drugotuženik i tužitelj sklopili Ugovor o izvođenju radova izgradnje osnovne škole u Klinča Selu od 25. veljače 2011. Također je sklopljen Dodatak navedenom ugovoru od 1. listopada 2012. kojim je ugovoren produžetak roka završetka radova do 20. travnja 2013. radi spora oko vrste stolarije koju treba ugradit, detaljima u dokumentaciji i problemima u odnosu na odobravanje dodatnih radova. Tvrdi da je tužitelj odbio izvoditi ugovorene radove i završiti objekt dok se ne ugovore dodatni radovi u opsegu i cijenama koje je u dopisu od 14. lipnja 2013. iskazao u iznosu od 2.267.356,28 kn bez PDV-a, a u dopisu od 30. srpnja 2013. uvećao za troškove prekida radova i kamate, odnosno sveukupno 2.903.006,46 kn neto. Prvotuženik navod i da je Ministarstvo u dopisu od 25. srpnja 2013. predlagalo ugovaranje radova u iznosu od 1.237.499,81 kn uvećano za PDV. Ističe da je tužitelj dodatne radove izveo samoinicijativno bez sklapanja dodatka ugovora sa tuženicima, čime je postupio protivno čl. 8 Ugovora u kojem je navedeno da predmet ugovora nisu dodatni, nepredviđeni radovi, a ukoliko se ukaže potreba za izvođenjem dodatnih, nepredviđenih radova koji bi bili prijeko potrebni za potpuni dovršetak objekta, isti će se ugovoriti i izvoditi na temelju posebnog postupka provedenog u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi. Dalje navodi da je područni nadzor, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, obavijestio očitovanjem od 10. srpnja 2013. Ministarstvo da je tužitelj od samog početka imao brojne, često neopravdane zahtjeve vezane za ugovorni troškovnik i projektnu dokumentaciju, kao i da je tužitelj dopisom od 8. kolovoza 2012. obavijestio Ministarstvo da se ne slaže sa revizijom ponuda za naknadne radove i da će o svom izboru nastaviti s dijelom radova na objektu. Prvotuženik navodi da je tužitelj odbio predati ključeve objekta, zbog čeka je Osnovna škola Klinča Sela morala podnijeti protiv tužitelja tužbu radi predaje u posjed i određivanja privremene mjere. Osporava tužiteljeve navode da je u postupku osiguranja dokaza koji se vodio na Općinskom sudu u Jastrebarskom pod brojem R1-86/13 sudski vještak potvrdio da potraživanje tužitelja iznosi 3.239.830,08 kn uvećano za PDV, a obzirom da je zadatak vještaka u tom postupku bio snimiti i utvrditi sve započete i završene radove koji su bili predmet gradnje, a ne utvrđivati jedinične cijene dodatnih radova i ostalih financijskih potraživanja. Budući tužitelj nije ispunio svoju obvezu, prvotuženik je, na temelju čl. 360 Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 – dalje: ZOO) i uz suglasnost drugotuženika i trećetuženika, 24. rujna 2013. raskinuo navedeni ugovor te je, nakon raskida ugovora i primopredaje objekta, izrađen okončani obračun i okončana situacija iznosi 7.914.892,06 kn uvećano za PDV pa kako je ugovoreno izvođenje radova u vrijednosti od 16.741.217,98 kn uvećano za PDV, ostalo je neizvedeno radova u visini od 8.826.325,92 kn uvećano za PDV. Po izvršenoj primopredaji, proveden je postupak javne nabave za dovršetak preostalih radova na objektu te su isti ugovoreni s društvom MEŠIĆ COM d.o.o. za iznos od 10.700.145,94 kn uvećano za PDV, iz čega proizlazi da je za tuženike nastala šteta u iznosu od 1.873.820,02 kn, od čega šteta za prvotuženika iznosi 936.910,01 kn uvećano za PDV.

II.-III. tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka navode da je u ugovoru, na temelju kojeg su stranke bile u poslovnom odnosu, jasno navedeno da je prvotuženik naručitelj, a tužitelj izvođač te da su se predmetni projekt obvezali financirati prvotuženik sa 50%, drugotuženik sa 10% i trećetuženik sa 40%, pri čemu je u čl. 2 ugovoreno da će prvotuženik tužitelju za izvedene radove platiti iznos od 10.674.121,80 kn s uključenim PDV-om, a drugotuženik iznos od 1.674.121,80 kn s uključenim PDV-om, i to u roku od 90 dana od dana ovjere situacije od strane naručitelja. Prema tome, nedvojbeno je da obveza za drugotuženika i trećetuženika nastaje po primitku situacije ovjerene od strane naručitelja. Pojašnjavaju da je tužitelj tuženicima ispostavio 23 privremene situacije ovjerene po naručitelju te su oni u roku izvršavali svoje obveze prema tužitelju. Privremenu situaciju broj 24 od 31. svibnja 2013. naručitelj nije ovjerio, kao niti nadzorni inženjer te stoga ista nije podobna za plaćanje, međutim unatoč tome drugotuženik je izvršio djelomično plaćanje u iznosu od 32.368,80 kn. Ističu da im je tužitelj dostavio okončanu situaciju broj 25/2013 od 30. rujna 2013. kojom je situirao naknadne neugovorene radove u vrijednosti od 1.609.699,88 kn bez PDV-a te troškove prekida radova u iznosu od 947.901,33 kn bez PDV-a, međutim okončana situacija, kao i prethodna privremena situacija, nije bila ovjerena od strane naručitelja i nadzornog inženjera pa su iste, kako nisu bile ispunjene pretpostavke iz čl. 4 ugovora za plaćanje, vraćene tužitelju. Navode da im je tužitelj situirao radove za koje nije imao suglasnost naručitelja u smislu čl. 6 ugovora niti su isti ugovoreni putem posebnog postupka javne nabave u smislu čl. 8 ugovora. Nadalje navode da su stranke u čl. 17 ugovora ugovorile primjenu građevinskih uzanci i da je čl. 33 uzanci određeno da se cijena nepredviđenih radova uređuje ugovorom. Suprotno tome, tužitelj je jednostrano odredio cijenu nepredviđenih radova za što nije imao suglasnost naručitelja, a kako tužitelj i prvotuženik nisu postigli suglasnost oko sporazumnog raskida ugovora uz dougovaranje po stručnom nadzoru priznatih radova u iznosu od 1.237.499,81 kn, prvotuženik je jednostrano raskinuo ugovor. Drugotuženik i trećetuženik u cijelosti osporavaju tražbinu tužitelja i s osnove prekida radova budući je do prekida došlo isključivo njegovom krivnjom, dok je, zbog nedostataka u projektnoj dokumentaciji, tužitelju produljen rok radi izvođenja radova do 20. travnja 2013., međutim on je odbijao izvoditi radove dok se ne ugovore opseg i cijena nepredviđenih radova. Ističu da prema tužitelju nemaju dugovanja po osnovi nepodmirenih priv remenih situacija koje se odnose na ugovorene radove i koje su uredno ovjerene od strane naručitelja i nadzora (a drugotuženik je čak i po neovjerenoj situaciji broj 24/2013 izvršio djelomično plaćanje). Prema tome, navode da je nejasno po kojem osnovu tuž itelj od drugotuženika potražuje iznos od 342.095,45 kn odnosno po alternativnom zahtjevu 777.664,32 kn, a od trećetuženika iznos od 1.498.159,30 kn odnosno po alternativnom zahtjevu iznos od 3.240.434,76 kn. Ovi tuženici tužitelju osporavaju pravo na naknadu za dodatne radove jer iste stranke nikad nisu ugovorile, a izvedeni radovi ne predstavljaju radove iz čl. 624 ZOO. Nadalje, tijekom postupka ističu prigovor zastare.

Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u: zahtjev za mirno rješenje spora (list 10-14 spisa), Ugovor broj: 03-G-Š-0029/11-1-B2 od 25. veljače 2011. (list 16-21 spisa), 1. Dodatak Ugovoru broj: 03-G-Š-0029/11-1-B2 od 1. listopada 2012. (list 22- 23 spisa), očitovanje nadzora PROJEKTING d.o.o. od 23. travnja 2012. (list 24-26 spisa), dopis PROJEKTING d.o.o. od 17. travnja 2012. (list 27-28 spisa), dopis prvotuženika 18. veljače 2013. (list 29-30 spisa), dopisi tužitelja od 18. ožujka 2013., 19. rujna 2012.,18. svibnja 2012., 14. lipnja 2013., 11. srpnja 2013., 30. srpnja 2013. i 3. listopada 2013. (list 30-35, 40-45 i 49 spisa), građevinski dnevnik od 6. studenog 2012. i 20. veljače 2012. (list 37-39 i 239 spisa), dopisi prvotuženika od 25. srpnja 2013. i 24. rujna 2013. (list 46-48 spisa), zapisnik o primopredaji radova na izgradnji građevine osnovne škole u Klinča Selu od 16. travnja 2014. (list 50-51 spisa), elaborat osiguranja dokaza od 6. svibnja 2014. (list 52-63 spisa), okončana situacija br. 25/2013 (list 64-90 i 124-126), fotografije radova na objektu (list 91-123 spisa), kumulativ izlazne situacije br. 25/2013 (list 127 spisa), troškovnik privremenog prekida radova (list 128 spisa), pregled plaćanja za objekt OŠ Klinča Sela (list 129 - 130 spisa), Ugovor broj 03-K-R-0021/11-90 B od 28. siječnja 2011. (list 143-147 spisa), očitovanje Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 14. lipnja 2013. (list 150-151 spisa), očitovanje tužitelja od 8. kolovoza 2012. s troškovnikom (list 152- 160 spisa), dopis tužitelja od 20. prosinca 2013. (list 161-162 spisa), korigirana okončana situacija (list 163-166 i 188-202 spisa), Ugovor o javnim radovima broj 24- 01-10-15 od 16. ožujka 2015. (list 167-180 spisa), Ugovor o zajedničkom financiranju broj 03-F-Š-0062/09-1 B2 od 8. svibnja 2009. (list 181-183 spisa), očitovanje na zahtjev za mirno rješenje spora od 3. svibnja 2016. (list 184-187 spisa), te je provedeno građevinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku ING EKSPERT d.o.o., Zagreb (list 258-318, 351-358 i 395-397 spisa), dopise PROJEKTING d.o.o. od 25. listopada 2012. i 17. listopada 2012. (list 237-238 spisa) i izvješće nadzorne službe GRADIR d.o.o. od 28. veljače 2013. (list 382-389 spisa), saslušani svjedoci EM (list 230-232 spisa), DM (list 232-235 spisa), EMLR (list 243-244 spisa), EML (list 251-253 spisa) i IM (list 254-255 spisa), CM ( list 500-501 spisa), proveo dodatno vještačenje po vještaku Žarku Željku ( list 519- 541 spisa), rekapitulacija svih izvedenih radova ( list 566-590 spisa), dopunski nalaz i mišljenje ( list 603-613 spisa), pregled situacije ( list 620-628 spisa), očitovanje vještaka ( list 698-702 spisa), projekt uređenja okoliša( list 738-741, 743-756 spisa), očitovanje i dopuna vještaka ( list 760-775 spisa), te dodatno usmeno očitovanje vještaka ( list 800-801 spisa).

Ocjenom izvedenih dokaza, sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 28/2013., 89/2014., 70/19 – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, dalje u tekstu: ZPP), sud je zaključio da je tužbeni zahtjev osnovan.

Predmet spora jest isplata iznosa od ukupno 533.293,40 eura na temelju Ugovora o građenju. Predmet spora je i eventualno kumulirani tužbeni zahtjevi o kojima sud nije odlučivao obzirom da je prihvatio tužbeni zahtjev.

Rješenjem Visokog trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Pž-4725/2019-2 od 25. siječnja 2024. ukinuta je presuda ovog suda poslovni broj P -1626/2016 od 17. svibnja 2019. u točkama I., II., i III., te rješenje ovog suda poslovni broj P-1626/2016 od 17. svibnja 2019. i za navedeno je vraćeno sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Među strankama nije prijeporno da su tužitelj i tuženici bili u poslovnom odnosu na temelju Ugovora o građenju od 25. veljače 2011. (str. 16. -21. spisa) i I Dodatka Ugovoru od 1. listopada 2012. (str. 22. i 23. spisa), da se zbog problema u projektnoj dokumentaciji pojavila potreba za izvođenjem nepredviđenih radova, a koji radovi su odrađeni, da je raskinut ugovor s nadzornim inženjerom gradilišta EM, te da je između stranaka raskinut i ugovor o građenju na temelju dopisa prvotuženika od 24. rujna 2013.

Među strankama je prijeporno ima li tužitelj pravo na izvedene nepredviđene radove bez pisane suglasnosti tuženika, te ima li tužitelj pravo na troškove koji su mu nastali zbog prekida radova na gradilištu u razdoblju od 14. prosinca 2012. pa do 30. rujna 2013. Odredbom članka 623. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15; dalje: ZOO) propisano je da svako odstupanje od projekta odnosno ugovorenih radova izvođač mora imati pisanu suglasnost naručitelja, te da ne može zahtijevati povećanje ugovorene cijene za radove što ih je izveo bez takve suglasnosti.

10.

Odredbom članka 624. ZOO-a propisano je da nepredviđene radove izvođač može izvesti bez prethodne suglasnosti naručitelja, ako zbog njihove hitnosti nije mogao pribaviti tu suglasnost.

11.

Uvidom u Ugovor od 25. veljače 2011. utvrđeno je da je istim tužitelj kao izvođač preuzeo obvezu izvođenja radova na izgradnji zgrade osnovne škole u Klinča Selu, Zagrebačka županija za iznos od 16.741.217,98 kn uvećano za PDV, u roku od 18 mjeseci od dana uvođenja izvođača u posao (čl. 1, 2 i 3 ugovora). Prema čl. 6 ugovora, za svako odstupanje od projekta građenja, odnosno ugovorenih radova izvođač mora imati pisanu suglasnost naručitelja, a ukoliko se pojavi potreba za izvođenjem hitnih radova, izvođač ih može izvesti i bez prethodne suglasnosti naručitelja ako zbog njihove hitnosti nije mogao pribaviti tu suglasnost, o čemu je dužan bez odgađanja izvijestiti naručitelja (čl. 7). U članku 8. ugovora stranke su predvidjele mogućnost pojave neugovorenih, dodatnih, nepredviđenih radova, koji bi bili prijeko potrebni za potpuni dovršetak objekta te su ugovorile da će u tom slučaju navedeni radovi biti ugovoreni i izvedeni temeljem posebnog postupka provedenog sukladno Zakonu o javnoj nabavi.

12.

1. Dodatkom Ugovoru od 1. listopada 2012. produljen je rok izvođenja radova do 20. travnja 2013. radi spora oko vrste stolarije koju treba ugraditi, detaljima u dokumentaciji i problemima u odnosu na odobravanje dodatnih radova, a stranke su se suglasile da produljenjem roka nisu nastale nikakve naknadne financijske obveze.

13.

Dopisima od 17. travnja 2012. i 23. travnja 2012. društvo PROJEKTING d.o.o., po glavnom nadzornom inženjeru UM, izvijestio je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije o postojanju pet zahtjeva izvođača glede ugovaranja naknadnih radova i radova koji nisu u ugovornom troškovniku iako su grafičkim dijelom projekta predviđeni te se očitovao u pogledu njihove osnovanosti, jednako kao i o činjenici postojanja nedostataka u projektnoj dokumentaciji i o potrebi rješavanja određenih pitanja, a sve nakon sastanka održanog 20. travnja 2012. Drugotuženik je dopisom od 18. veljače 2013. ukazao Ministarstvu da je između predstavnika stranaka, u vezi nedostataka, održan sastanak 20. travnja 2012. i da je nakon toga Ministarstvo s nadzornim inženjerom raskinulo ugovor, a činjenica da novi u trenutku pisanja dopisa još nije odabran predstavlja dodatni problem pa je od Ministarstva zatraženo da se održi sastanak sa ciljem pronalaska rješenja navedenih problema.

14.

Prema sadržaju građevinskog dnevnika, s danom 20. veljače 2013. izvođač je uveden u nastavak radova na izgradnji škole u Klinča Selu (list 37 spisa). Izvođač je ukazao investitoru upisom u građevinski dnevnik da će ga teretiti za sve troškove uzrokovane prekidom prema dopisu od 10. siječnja 2013., zatražio je hitno rješavanje svih ponuda u vezi neugovorenih, dodatnih i nepredviđenih radova (list 38 spisa), dok je nadzorni inženjer upisom u građevinski dnevnik (list 39 spisa) naveo da će se zahtjevi izvođača rješavati u hodu uz nastavak radova (navedeno je da su situacije pregledane i da se usuglašavaju sa građevinskom knjigom, da se ponude razmatraju u Ministarstvu i sl.).

15.

Iz dopisa tužitelja od 18. ožujka 2013., 19. rujna 2012., 18. svibnja 2012., 14. lipnja 2013., 11. srpnja 2013., 30. srpnja 2013. i 3. listopada 2013. proizlazi da je tužitelj opetovano od Ministarstva zahtijevao prihvaćanje dodatnih radova po tužiteljevim ponudama od 1. do 7. za dodatne i neugovorene radove i produljenje roka gradnje te da je bio suglasan s prijedlogom prvotuženika za sporazumni raskid ugovora uz dougovaranje priznatih dodatnih radova od strane stručnog nadzora, ali ne u iznosu od 1.237.499,81 kn budući je vrijednost naknadnih radova prema tužiteljevim ponudama 2.267.356,28 kn (list 42 spisa), a pored navedenog, tu su još i troškovi prekida u iznosu od 543.980,07 kn i kamate od 91.670,11 kn (pri čemu upućuje na dopis od 14. lipnja 2013. – list 40-41 spisa).

16.

Uvidom u dopis Ministarstva od 25. srpnja 2013. (koji je potpisan od strane pomoćnika ministra CM) utvrđeno je da je Ministarstvo tužitelja pozvalo na očitovanje u vezi prihvaćanja prijedloga za sporazumni raskid ugovora uz dougovaranje od stručnog nadzora priznatih radova u iznosu od 1.237.499,81 kn.

17.

Kako tužitelj na takav prijedlog nije pristao, o čemu se očitovao dopisom od 30. srpnja 2013. (list 45 spisa), Ministarstvo je dopisom od 24. rujna 2013. (koji je potpisan od strane ministra Branka Grčića) jednostrano raskinulo ugovor primjenom čl. 360

ZOO.

18.

Iz Zapisnika o primopredaji radova na izgradnji građevine Osnovne škole u Klinča Selu o 16. travnja 2014. proizlazi da je nadzor u ovom projektu do 6. studenog 2011. bio PROJEKTING d.o.o. Zagreb, a od 20. veljače 2013. tu je funkciju obnašao GRADIR d.o.o. Zagreb, da je izvođač u posao uveden 8. ožujka 2011., da je rok dovršetka radova bio 20. travnja 2013. te da je ugovor raskinut 24. rujna 2013. Tim je zapisnikom konstatirano da se radovi predaju naručitelju u zatečenom izvedenom stanju koje će biti utvrđeno nalazom i mišljenjem vještaka ing. Ivice Kartela u postupku osiguranja dokaza koji se vodi na Općinskom sudu u Jastrebarskom pod brojem R1 - 86/13.

19.

Iz elaborata osiguranja dokaza u predmetu Općinskog suda u Jastrebarskom pod brojem R1-86/13 od 6. svibnja 2014. proizlazi da je vještak u tom postupku utvrđivao započete i izvedene radove, dodatne neugovorene i naknadne radove.

20.

Radi razjašnjenja spornih činjenica, sud je u predmetnoj pravnoj stvari proveo građevinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku ING EKSPERT d.o.o., Zagreb, na okolnost vrste i vrijednosti radova izvedenih od strane tužitelja na objektu Osnovne škole Klinča Sela, koji su utvrđeni u nalazu i mišljenju vještaka u postupku osiguranja dokaza Općinskog suda u Jastrebarskom broj R1-86/13, s time da je vještaku dan zadatak da se očituje o tome jesu li izvantroškovnički radovi, kako su izvođeni dinamikom i vrstom, bili nužni za okončanje izgradnje objekta i je li je tužitelj izvođenjem radova doprinio, te ukoliko jest, u kojoj visini, povećanju vrijednosti objekta prvotuženika. Ujedno je od vještaka zatraženo da se očituje o cijeni izvantroškovničkih radova, odnosno o tome je li cijena radova u skladu sa troškovnicima koji su sastavni dijelovi glavnog ugovora o građenju, a u odnosu na one radove za koje nema parametara u dokumentaciji, da utvrdi tržišnu vrijednost i da se u pogledu ovih radova očituje je li tužitelj izvođenjem istih doprinio i u kojoj visini povećanju vrijednosti objekta prvotuženika.

21.

Vještak je podnio nalaz i mišljenje u pisanoj formi 31. kolovoza 2018. te je isti usmeno dao na ročištu 5. travnja 2019. (čl. 260 st. 1 ZPP). Iz nalaza i mišljenja vještaka i očitovanja vještaka od 21. siječnja 2019. sud je utvrdio da je isti sačinjen teme ljem dokumentacije koja prileži spisu, kao i dokumentacije koju je vještaku dostavio tužitelj (analize cijena, knjigovodstvena dokumentacija i sl.). Vještak je ujedno izvršio uvid u nalaz i mišljenje vještaka Ivice Kartela koji je sačinjen u postupku osiguranja dokaza i iz kojeg proizlazi da ukupna vrijednost izvedenih radova iznosi 9.668.895,85 kn (osnovni ugovor – 8.059.195,45 kn i naknadni radovi – 1.609.700,40 kn), dok u istome nisu spomenuti troškovi prekida radova na gradilištu u periodu od 14. pros inca 2012. do 30. rujna 2013. Vještak je naveo da je iz građevinskog dnevnika te iz dopisa Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 13. prosinca 2012. vidljivo da je 14. prosinca 2012. došlo do prekida radova, a trošak privremenog prekida rada iznosi 3.310,83 kn odnosno uvećano za PDV 4.138,54 kn tako da prema tužiteljevoj dokumentaciji trošak prekida u navedenom periodu iznosi 947.901,33 kn bez PDV -a. Vještak je nadalje utvrdio da vrijednost naknadnih radova za koje je nadzorni inženjer utvrdio nužnu potrebu iznosi 1.267.658,30 kn (ovaj je iznos očitom omaškom naveden u pisanom očitovanju umjesto ispravno iznos od 1.237.658,30 kn) bez PDV-a. Prema nalazu vještaka, većina vantroškovničkih radova nije predviđena u osnovnom troškovniku, međutim u njemu su navedene slične vrste radova čije su cijene u osnovnom troškovniku slične, približno jednake cijenama vantroškovničkih, odnosno naknadnih radova.

22.

Mišljenje je vještaka da su tužiteljeve analize cijena vantroškovničkih radova u skladu s tržišnim cijenama tih radova, kao i sa cijenama koje su prikazane u ugovornom troškovniku. Također je mišljenje vještaka da se vrijednost nekretnine prvotuženika izvođenjem radova od strane tužitelja povećala za iznos vrijednosti izvedenih radova.

23.

Tuženici su prigovorili nalazu i mišljenju vještaka navodeći da je vještak nalaz i mišljenje utemeljio na tužiteljevoj dokumentaciji i protiveći se utvrđenom prekidu radova od 14. prosinca 2012. do 30. rujna 2013. Navode da su nalaz i mišljenje nejasni, nepotpuni i proturječni dokumentaciji u spisu te se ti nedostatci ne mogu otkloniti saslušanjem vještaka. Predlažu da se provede novo građevinsko vještačenje po Građevinskom fakultetu u Zagrebu.

24.

Usmeno se očitujući na primjedbe stranaka, vještak je naveo je usporedbu cijena prikazanih u kalkulacijama tužitelja komparirao sa biltenom standardne kalkulacije radova izdanom od IGH d.d. i to u vrijeme izvođenja vantroškovničkih radova. Kada se radovi navedeni u tablicama i cijena sata usporede sa cijenama koje je prikazao tužitelj u svojoj kalkulaciji, onda se vidi da su to skoro iste vrijednosti zavisno o kvalifikacijskog strukturi radnika. Smatra da su cijene koje je koristio tužitelj za izradu analiza usklađene sa cijenama sata radnika koje prosječno daje IGH. Iskazao je da je izvođenje vantroškovničkih radova bilo nužno za okončanje izgradnje objekta, dok pitanje hitnosti u smislu odredbe čl. 624 ZOO nije bio zadatak vještaka. U odnosu na prekid radova je pojasnio da je iz dokumentacije u spisu vidljivo da je zbog neusuglašenih stavova oko ugovaranja naknadnih radova i zbog neovjeravanja privremenih situacija za studeni 2012. i siječanj 2013. prekid radova nastao 14. prosinca 2012. te je trajao do 30. rujna 2013. budući da je prvotuženik 24. rujna 2013. poslao tužitelju dopis o raskidu ugovora koji je tužitelj zaprimio 2. listopada 2013. Vještak navodi da je pravilno utvrdio period prekida radova budući je nadzorni inženjer prekinuo izvođenje nadzora na objektu, čime su prestali uvjeti za izvođenje radova. U trenutku kada je naručitelj imenovao novog nadzornog inženjera pojavio se problem oko ugovaranja naknadnih radova i neovjerenih situacija te je nakon toga tužitelj izvršio konzerviranje gradilišta i prestao sa radovima. Dodao je da na dan 20. veljače 2013., kad je tužitelj ponovo uveden u posao, još uvijek bilo neriješeno pitanje nadzornog inženjera pa se stoga nisu mogli nastaviti radovi, jednako kao što nije bilo riješeno pitanje plaćanja i ugovaranja naknadnih radova koje je tužitelj već izveo. U odnosu na dnevni trošak koji je nastao uslijed prekida radova u trenutku prekida vještak je naveo da je isti određen u iznosu od 3.310,83 kn bez PDV-a prema analizama cijena koje je dao tužitelj te su u njemu uključeni troškovi najma opreme koja je ostala na gradilištu (oplate, skele, podupirači, ograde i sl.), troškovi najma osnovnih sredstava zadržanih na gradilištu, troškovi najma sanitarnih wc-a, troškovi čuvarske službe, troškovi paušala za struju i vodu, troškovi osiguranja gradilišta i ostali vezani troškovi. Vješ tak je istaknuo da on nije radio novu analizu cijena, već je izvršio računsku kontrolu analiza cijena po tužitelju i kontrolu ulaznih podataka o cijenama radnika i strukturi radnika te ih je usporedio sa cijenama iz biltena IGH. Iskazao je da su te cijene realne te se radi o tržišnim cijenama.

25.

Sud je nalaz i mišljenje sudskog vještaka u cijelosti prihvatio ocijenivši da je isti sačinjen sukladno zadatku koji je vještaku sud odredio te da je isti jasan, nedvosmislen, argumentiran i sačinjen u skladu s pravilima znanosti i vještine. Sud je stajališta da je vještak u cijelosti odgovorio na postavljeni zadatak te da je uspješno otklonio sve primjedbe i prigovore tuženika na nalaz i mišljenje. Stoga sud nije smatrao potrebnim provoditi novo građevinsko vještačenje, a osobito ne po Građevinskom fakul tetu Sveučilišta u Zagrebu kako je to preloženo budući je navedeni fakultet sudjelovao kao krovni nadzor u ovom projektu iz čega proizlazi da bi postojala sumnja u njegovu nepristranost, a što je ujedno opravdani razlog za izuzeće vještaka (čl. 254, u vezi čl. 70 toč. 7 ZPP).

26.

Saslušan kao svjedok, EM je naveo da je on bio glavni nadzorni inženjer na na gradnji škole te da je bilo problema zbog projektne dokumentacije i neodgovarajućih ugovornih troškovnika budući troškovnici svojim opisima i količinama nisu bili usklađeni, a zbog čega su se pojavili problemi sa više radnjama i naknadnim radovima i količinama i to na samom početku. Naveo je da su nadzorna služba, inženjeri i izvođač primijetili da ima 1.700.000,00 kn radova koji se nigdje na tu kuću ne mogu staviti te su procijenili da će nedostajati 3-4 milijuna kuna za naknadne radove i više radnje. Primjerice je naveo da je u troškovniku bilo oko 250 m2 parketa, dok se realno radilo od nekoliko tisuća kvadrata parketa. Iskazao je da je tada Ministarstvu napisao da bi bilo najbolje obustaviti radove, napraviti reviziju projektne dokumentacije i troškovnika, raspisati novi natječaj i dovršiti objekt, jer će u protivnom gradnja ići jako sporo te će se otvarati novi problemi, izvoditelj će stalno tražiti (često sasvim opravdano) naknade radove, a iste neće smjeti izvoditi prije nego ih ugovori s Ministarstvom kao investitorom, što ide jako sporo i s prekidima. U odnosu na ove navode, svjedok je predao dopise koje je pisao Ministarstvu 17. listopada 2012. i 25. listopada 2012. Dodao je da je Ministarstvo od njega tražilo da dozvoli da se ugrade prozori koji nisu odgovarali troškovničkom opisu, radilo se o osobi po imenu E, što svjedok nije dozvolio pa je Ministarstvo raskinulo ugovor s njegovom firmom PROJEKTING d.o.o. Kad je taj ugovor raskinut, svjedok je u građevinski dnevnik upisao da će i drugi nadzor zapeti na izuzetno lošem i neusklađenom projektu te da će se isti problemi pojaviti i da misli da treba povući odgovornost projektanta, revidenta i zaustaviti radove dok se ne sredi dokumentacija, u vezi čega je predao list iz građevinskog dnevnika od 6. studenog 2012. Dakle, svjedok je naveo da je ključni problem ovog projekta i investicije bio neusklađen projekt. U odnosu na tužiteljeve radove je istaknuo da su isti izvođeni korektno, da se obračun vršio po cijenama iz troškovnika koji je napravljen po projektantima i po kojem je napravljena javna nabava. Takav je troškovnik postao ugovorni troškovnik u koji su upisane jedinične cijene i količine te je izvođač obvezan po njemu postupati. Svjedok je dodatno pojasnio da su oni radovi više radnje i naknadni radovi o kojima je uvodno iskazivao u vrijednosti od 3-4 milijuna kuna radovi bez kojih se ne može sagraditi, odnosno dovršiti objekt. Ne sjeća se je li, za vrijeme dok je bio nadzorni inženjer, odobrio izvantroškovničke radove izvođaču, misli da je možda odobrio neke više radnje. Naveo je da izvođač po ugovoru nije trebao izvoditi izvantroškovničke radove bez suglasnosti naručitelja, ali je imao rok koji je trebao poštivati, a da je išao ugovarati te radove, to bi trajalo jako dugo jer se za svaki rad treba sklopiti aneks ugovora. Dodatno je pojasnio da je korišten troškovnik sa upisanim cijenama koji je prošao javnu nabavu jer ga je investitor prihvatio kao tender, a cijene upisuje ponuđač, tj. eventualno kasniji izvođač i onda ga investitor prihvati. Ujedno je naveo da stavke i količine u troškovniku koji ide na javnu nabavu piše projektant, a nakon toga ponuditelj, tj. izvođač upisuje jedinične cijene prema ovim stavkama te navedeno predstavlja tzv. ugovorni troškovnik.

27.

Svjedok DM je naveo da je kod tužitelja sudjelovao u postupku javne nabave i da je nakon provedenog postupka javne nabave tužitelj dobio posao te je u veljači 2011. sklopio ugovor o izvođenju radova s Ministarstvom, tj. partnerima, prema njihovim udjelima o načinu financiranja. U postupku prije zaključivanja ugovora tužitelju je bio dostupan glavni projekt. Nakon sklapanja ugovora, tužitelj je započeo s poslom, imenovao rukovoditelje koji su vodili gradilište te je preuzeo postojeću dokumentaciju koja je bila uz građevinsku dozvolu iz 2009., a i glavni projekti su bili iz 2009. Iskazao je da je tužitelj, nakon što je dobili glavne projekte, od naručitelja, tj. projektanta tražio i izvedbene projekte, a kako je primijetio da u postojećoj projektnoj dokumentaciji nedostaje dio projekata, odnosno da ima manjkavosti u projektu, tražio je od naručitelja da mu se dostave dopunjeni projekti, tj. upozorio je na to naručitelja, a pogotovo jer su se u međuvremenu, od izdavanja građevinske dozvole do izvođenja radova, promijenili propisi vezano uz energetski status zgrade, posebno škole kao i protupožarni uvjeti. Dodao je da je bilo i manjkavosti u postojećim projektima vodovoda i kanalizacije, strojarskih instalacija te stolarije i projekta okoliša. Svjedok je naveo da je tužitelj, nakon izvjesnog vremena, dobio izmjene tih projekata od naručitelja, a iz kojih je proizlazilo da ima izmjena u odnosu na ugovoreni troškovnik, tj. ugovorene poslove. Stoga je tužitelj, na osnovu tih dodatnih izmjena projekata i zahtjeva naručitelja, dao ponude za naknadne radove, ukupno sedam ponuda od kojih je njih šest na kraju prihvaćeno, a na osnovu tih izmjena projekata i novih ponuda tražio je da se ti radovi ugovore aneksom sukladno postupku javne nabave. Naveo je da su naknadni radovi prihvaćeni od strane nadzora i da je dobivena suglasnost od naručitelja, međutim nastao je problem jer naručitelj nije proveo postupak javne nabave za ove radove koji su odobreni, a tužitelj je novoprihvaćene radove izvodio, kao vezane radove, kako bi se mogli izvoditi i oni radovi koji su ugovoreni. Svjedok je naveo da je tužitelj dopisima tražio od naručitelja da se provede postupak javne nabave i da se sklopi aneks ugovora, a u međuvremenu je nastao još jedan problem jer je tužitelj obaviješten od stranke Ministarstva, tj. naručitelja da onaj nadzor koji je bio više neće raditi nadzor jer je ugovor s njime raskinut, što je bilo u studenom 2011. Tužitelj bez stručnog nadzora nije mogao dalje izvoditi radove jer ih nije imao tko potpisivati pa je tužitelj od naručitelja zahtijevao da se hitno odredi drugi nadzor, odnosno da se ugovore naknadni radovi kako bi se moglo nastaviti s izvođenjem radova, a zastoj je trajao sve do veljače 2012. kad je naručitelj obavijestio tužitelja da je odabran novi nadzor i kad su radovi nastavljeni. Tužitelj je i tada tražio da se ugovore naknadni radovi i da se produži rok izvođenja radova. Ovaj je svjedok ujedno iskazao da su nadzor i naručitelj prihvatili naknadne radove po ponudama, tj. po svih šest ponuda u iznosu od preko 1.270.000,00 kn bez PDV-a. Pojasnio je da je prvih pet ponuda bilo prihvaćeno po prethodnom nadzoru, PROJEKTING d.o.o. (EM), dok je šesta ponuda prihvaćena po novom nadzoru. Dodao je da je tužitelj u međuvremenu izvodio i naknadne i ugovorene radove, jer su to vezani radovi, ali nije imao potvrdu od naručitelja da je proveden postupak javne nabave jer naknadni radovi i nisu mogli biti plaćeni bez provedenog postupka i aneksa ugovora. Tužitelj je radove izveo i situirao, međutim naručitelj je vratio situacije s obrazloženjem da ne može platiti te radove jer nije proveden postupak javne nabave. U međuvremenu je tužitelj umjesto provedbe tog postupka dobio obavijest od naručitelja da želi sporazumni raskid ugovora s njihovim obračunom radova, s kojim se tužitelj nije složio jer nije bio prihvaćen dio naknadnih radova i troškovi zastoja. Stranke su primopredaju radova i objekta dogovorile za kraj prosinca 2012., tužitelj je napravio prijedlog okončanog obračuna i dostavio svu potrebnu atestnu dokumentaciju o kvaliteti izvedenih radova, međutim predstavnici Ministarstva, Općina Klinče Sela i Zagrebačke županije nisu htjeli potpisati zapisnik o primopredaji radi troškova zastoja koji su po njima bili sporni, iako je tužitelj iste prethodno dokazao. Stoga je tužitelj proveo postupak osiguranja dokaza na Općinskom sudu u Jastrebarskom i nakon toga je tek u travnju 2014. izvršena primopredaja. Svjedok je zaključno naveo da je bio osobno nekoliko puta na sastancima u Ministarstvu koje nikad nije reklo da se obustave radovi i pričeka postupak javne nabave, nego su rekli da se radovi nastave na osnovu prihvaćenih ponuda s njihove strane jer se radilo o povezanim radovima. Dodao je da je na strani Ministarstva uvijek bio CM. Dakle, tužitelj je od njega, i ostalih ovlaštenih osoba iz Ministarstva, dobio naputak da se radovi trebaju nastaviti prema ugovoru kako bi objekt bio u funkciji i da će postupak javne nabave biti proveden. Također niti nadzorni inženjer nikad nije zabranio daljnje izvođenje radova. U odnosu na zastoj je naveo da je do njega došlo u trenutku kad je raskinut ugovor s prvim nadzorom i kada je bio pokrenut postupak sporazumnog raskida s tužiteljem od strane Ministarstva, a radilo o iznosu od oko 950 tisuća kuna zastoja. Posebno je naglasio da naručitelj nije imao nikakve primjedbe u pogledu kvalitete, niti se na primopredaji govorio o bilo kakvim penalima ili zakašnjenju. Naveo je da nisu prihvaćeni radovi obračunati okončanom situacijom u odnosu na koju se ne sjeća je li je potpisao nadzorni inženjer, međutim naveo je da je građevinsku knjigu s tim radovima potpisao nadzorni inženjer te je na osnovu toga i izrađena okončana situacija.

28.

Svjedokinja EMLR je navela da je radila u Ministarstvu regionalnog razvoja, a nakon toga je prešla u Zagrebačku županiju pa joj je poznat odnos stranaka jer je bila predstavnik naručitelja. Iskazala je da su radovi bili ugovoreni, da su proš li postupak javne nabave, te je tužitelj bio najpovoljniji po cijenama, a radilo se o ugovoru između Ministarstva regionalnog razvoja, općine i županije. Navela je da su se u tijeku gradnje pojavili neki dodatni radovi koje je trebalo napraviti i da tužitelj nije dobio suglasnost za izvođenje radova iz razloga što je tražio cijene koje su bile van ugovornih cijena. Također se sjeća da je došao drugi nadzorni inženjer koji je napravio tablicu izvedenih radova koji se mogu priznati i onih koji se neće priznati, na što tužitelj nije pristao. Pojasnila je da su komunicirali s voditeljem gradilišta i zna da su govorili da se radovi, ako se moraju izvesti, mogu izvesti samo po cijenama koje su u troškovniku, dok je sigurna da nikad nisu dali niti pismenu niti usmenu suglasnost za radove. Inače se njezin posao sastojao u tome da je ona, kada su radovi došli pregledani i potvrđeni od strane nadzora po situacijama, to onda pregledala i odobrila ih po tim situacijama. Davala je suglasnost za izvedene radove u situaciji kad je nadzorni inženjer potvrdio radove po situacijama, a to se odnosilo na sve radove. Suglasnost je mogla dati i za izvantroškovničke radove, odnosno naknadne radove koji su se pojavili u tijeku izvođenja radova, ali samo ukoliko bi te radove potvrdio nadzorni inženjer i projektant, a tu suglasnost je uz nju trebalo dati i Ministarstvo, odnosno poslije Županija. Prema tome, svjedokinja je davala svoje mišljenje, nadzor svoje mišljenje, a projektant svoje, i nakon toga je Ministarstvo trebalo potvrditi ili ne potvrditi navedene radove. Iskazala je kako zna da je nadzor napisao mišljenje što bi se od tih radova moglo priznati, a što ne, te bi se nakon toga ti radovi morali dougovoriti jer se bez dougovaranja isti ne mogu platiti. Dok je svjedokinja bila u Ministarstvu, ništa nije bilo priznato od tih naknadnih radova, a kako je početkom 2013. prešla raditi u Županiju, nema saznanja o tome je li Ministarstvo nešto priznalo od tih radova nakon njezinog odlaska iz Ministarstva. Dodala je da vantroškovničke radove, tj. njihovo izvođenje, nitko nije zabranio, međutim mišljenja je da se oni nisu trebali izvoditi bez suglasnosti.

29.

Iz iskaza svjedokinje EML proizlazi da je ona u Zagrebačkoj županiji bila voditelj projekta od 2011. do početka 2013. (veljače ili ožujka), kad je na to mjesto došla DML, sjeća se da je bilo vantroškovničkih radova, u odnosu na koje se ne sjeća detalja. Navela je da je 2013. ugovor raskinut jer se nije mogao postići dogovor između Ministarstva i tužitelja vezano za vantroškovničke radove, a prijepor su bile cijene koje je tužitelj tražio jer su one bile više od tržišnih cijena u to vrijeme. Navela je da ima saznanja o tome da je Ministarstvo priznalo tužitelju neke vantroškovničke radove, ali ne u obujmu u kojem je on to zahtijevao. Prema saznanju svjedokinje, nitko od tuženika tužitelju nije naložio izvođenje vantroškovničkih radova. Dalje je navela da su nadzor i krovni nadzor dostavili korigirane vantroškovničke radove, i ponude za vantroškovničke radove u Ministarstvo; da je bilo prekida radova, ali se ne sjeća razloga; da je Ministarstvo predlagao sporazumni raskid ugovora, i u tom sporazumnom raskidu ugovora je bio naveden iznos vantroškovničkih radova koji su bili odobreni odnosno usuglašeni od strane stručnog nadzora, krovnog nadzora; da se Županija suglasila s tim dopisom, odnosno prijedlogom Ministarstva za sporazumni raskid ugovora, a također i s prijedlogom odobrenog iznosa vantroškovničkih radova, a pretpostavlja da s istim usuglasila i Općina Klinča Sela, međutim da tužitelj na to nije pristao jer je išao jednostrani raskid ugovora od strane Ministarstva.

30.

IM je naveo da je pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu Zagrebačke županije od 2010. te da je u ovom projektu cijelu investiciju vodilo Ministarstvo regionalnog razvoja, dok je trećetuženik kao sufinancijer redovno izvještavan o tom poslu i jedan je njegov službenik sudjelovao na koordinacijama, odnosno gradilišnim sastancima na kojima su ujedno sudjelovali predstavnici investitora i izvođača te nadzor. Iskazao je da mu je poznato da je problem nastao između stranaka u vezi plaćanja vantroškovničkih radova budući je tužitelj potraživao jedan iznos, a Ministarstvo mu je priznavalo drugi, odnosno manji iznos, na što tužitelj nije pristao, pa je nakon toga od strane Ministarstva jednostrano raskinut ugovor. S tim vezi je naveo da je trećetuženik zaprimio dopis Ministarstva koje je ponudilo rješenje tog problema na način da se tužitelju ponudi sporazumni raskid ugovora uz plaćanje određenog iznosa kojeg se svjedok ne sjeća ili, ako tužitelj na to ne pristane, da se ide u jednostrani raskid ugovora, i trećetuženik je na navedeno dao suglasnost po županu AM. Svjedok je pojasnio da on nema nikakve ingerencije u eventualnoj kontroli situacije ili radova, on ovjerava situacije, ali nakon što one prođu svu prethodnu kontrolu, tj. nakon što ih ovjere izvođač i nadzorni inženjer. Također je naveo da su radovi u jednom momentu zastali jer se stranke nisu mogle suglasiti oko cijene vantroškovničkih radova u odnosu na koje ne zna je li dana suglasnost za njihovo izvođenje, međutim naveo je da on nije dao takvu suglasnost.

31.

Iz saslušanja svjedoka CM ( list 500-501 spisa), u bitnome proizlazi da je predmetni projekt bio ugovoren prije njegovog mandata 2012.g., a on je tada bio pomoćnik ministra za regionalni razvoj i do kraja njegovog mandata u 1mj. 2016. taj projekt nije završen, nego je završen za školsku godinu 2016./2017. Poznato mu je da je u 2012.g. došlo do zastoja radova obzirom da je izvođač radova rekao da je nastavak radova nemoguć odnosno da se ne može izvoditi po projektnoj dokumentaciji. Znam da je bilo problema s nadzornim inženjerom koji je osporavao njihov stav. Ne mogu se sjetiti da li se tu radilo o dodatnim radovima ili izvantroškovničkim. Ja nisam niti ovlašten niti sam dao pisani niti usmeni nalog izvođaču za dodatne ili vantroškovničke radove, ali po samoj prirodi nije niti normalno da netko "preko nadzornog inženjera" daje takve naloge. " Navodi da je bilo zastoja na gradilištu upravo iz razloga što se nisu mogli usuglasiti izvođač i nadzorni inženjer a iz razloga ako bi se poskupili radovi nama bi to premašilo budžet. Nije mu poznato da bi Ministarstvo naknadno odobravalo neka sredstva za ovaj projekt. Znam da je došlo do raskida ugovora i da je poslije raspisan novi natječaj za dovršetak objekta. Također nije mu poznato da bi Ministarstvo tužitelju nudilo sporazum kojim bi bilo regulirano plaćanje dodatnih i izvantroškovničkih radova i raskid ugovora. Kada mu se predoči dopis (list 46 spisa) odgovaram da je na njemu njegov potpis. Taj konkretan dopis i iznos od 1.237.499,81 kn odnosi se na radove koji su do tada odrađeni. Ne znam koji su tu radovi bili uključeni. Ne mogu se sjetiti vezano za raskid ugovora ali ako je potpisan od strane ministra, morao je biti i od mene. Kada mu se predoči dopis (list 47.-48. spisa) navodi da mu isti nije poznat, ali zna da je takav sigurno morao ići prije raskida ugovora. Pretpostavlja da ovaj iznos koji je priznat izvođaču obuhvaća neke logičke radove koji su morali biti izvedeni, a ne znam da li je isti iznos plaćen. Ne mogu se sjetiti imena nadzornog inženjera niti da li se je RADNIK obratio Ministarstvu da se zaključi neki sporazum niti da li je s nadzornim inženjerom raskinut ugovor od strane Ministarstva.

32.

Iskaze svjedoka ŠM i DM sud je u cijelosti prihvatio budući su navedeni svjedoci, kao neposredni sudionici u predmetnom projektu, o činjenicama koje su im poznate iskazivali uvjerljivo, logično i životno te međusobno suglasno. Njihovi su iskazi također u suglasju s dokumentacijom koja prileži spisu. Sud je prihvatio i iskaze svjedoka IML, LM, IM u dijelu u kojem su iskazivali o proceduri zaprimanja, pregledavanja i ovjeravanja situacija kao i o činjenicama koje se tiču pokušaja stranaka za sporazumni raskid ugovora i dougovaranje vantroškovničkih radova, jednostranog raskida ugovora i nepostojanja pisane suglasnosti naručitelja za naknadne radove jer su u tom dijelu iskazivali uvjerljivo i suglasno te njihovi iskazi nisu proturječni dokumentaciji u spisu. Nadalje, sud nije prihvatio iskaz svjedoka D obzirom da isti nije u suglasju s provedenim dokazima u spisu.

33.

Nadalje, sud je rješenjem od 23. kolovoza 2022. odredio izvesti dokaz dodatnim vještačenjem po vještaku za graditeljstvo, te je sukladno uputi Visokog trgovačkog suda odredio zadatak vještaku da utvrditi koji radovi od izvedenih radova ulaze u viškove radova, koji u naknadne radove, a koji u nepredviđene radove, pri čemu će se uzeti u obzir da su ugovoreni svi radovi koji su izvedeni prema dostavljenoj projektnoj dokumentaciji ( glavnom projektu i izvedbenim projektima). Zatim, vještak će utvrditi koji su to točno sporni radovi i u kojim količinama, a za koje radove je ugovorena cijena prema troškovniku, a koji radovi nisu predviđeni troškovnikom, a u skladu su sa glavnim projektom i izvedbenim projektima, koji radovi nisu bili predviđeni niti projektima a n iti troškovnikom, te je li postojala hitnost za izvođenje nepredviđenih radova, a za radove koje nije postojala hitnost jesu li isti bili nužni i bi li se objekt mogao završiti bez tih radova, odnosno bi li te radove bio dužan izvršiti drugi izvođač nakon što je raskinut ugovor s tužiteljem. Također, potrebno je utvrditi koje je sporne radove potvrdio kao izvedene nadzorni inženjer, utvrditi kada je i i zbog čega tužitelj prekinuo izvođenje radova te u kojem razdoblju nije bilo nadzornog inženjera na gradilištu, utvrditi visinu tužiteljeve štete za svaki dan nemogućnosti izvođenja radova na gradilištu, utvrditi koje nepredviđene radove je tužitelj mogao izvoditi bez odobrenja tuženika, a ako nije mogao izvoditi građevinske radove bez odobrenja nepredviđenih radova potrebno je utvrditi zbog čega nije mogao izvoditi radove, tko je od tuženika bio dužan dati odobrenje za nepredviđene radove, visinu štete zbog nemogućnosti radova na gradilištu po danu prekida radova na temelju specifikacije na strani 128. spisa, za svaku stavku posebno i to prema stvarnim troškovima koje je tužitelj imao.

34.

Sukladno danom zadatku vještak je u svom dopunskom nalazu i mišljenju, očitovanju i dopuni, te na dodatnom usmenom očitovanju naveo da je vrijednost naknadnih radova koje je tužitelj izveo iznos od 1.609.700,40 kn uvećano za PDV. Utvrdio da je vrijednost objekta povećana za iznos svih izvedenih vantroškovničkih radova za iznos od 1.609.700,00 kn uvećano za PDV. Utvrdio da ja od 14.12.2012. do 30.9.2013 bio prekid radova, a troškovi tog prekida iznos od 3.310,83 kn uvećano za iznos PDV-a po danu. Nadalje vještak je utvrdio koji su nepredviđeni radovi nužni za dovršenje objekta, a vrijednost tih radova je iznos od 1.279.945,93 kuna uvećano za iznos PDV-a. Također utvrdio koji su nepredviđeni radovi nužni za dovršenje objekta koje kao takve utvrđuje i nadzorni inženjer, a vrijednost tih radova je iznos od 1.267.658,30 kuna uvećano za PDV. U Dopunskom nalazu i mišljenju broj 431/2017-2 od 12.4.2023. godine je u točki 1.2. u tablici 1. za svaku pojedinu stavku, osim za stavke 7.A.1, 7.A.2, 7.A.3, 7.A.4, 7.A.5, 7.A.6, 7.A.8 i 7.A.9., navedeno koju vrstu radova predstavlja prema Posebnim uzancama o građenju višak radova su odstupanja stvarno izvedenih količina u odnosu na količine iz ugovornog troškovnika, izvantroškovnički radovi su nepredviđeni radovi, hitni radovi koje je izvođač dužan izvesti s odobrenjem ili bez odobrenja naručitelja radi očuvanja stabilnosti i sigurnosti građevine, susjednih građevina i osoba, ostali hitni radovi koje je nužno izvesti zbog tehnoloških i/ili funkcionalnih razloga, naknadni radovi - radovi koji nisu ugovoreni i nisu nužni za ispunjenje ugovora, a naručitelj zahtijeva da se izvedu. Nadalje, svoj nalaz i mišljenje je vještak dodatno dopunio nakon dostave zatražene dodatne dokumentacije , podneskom od 19.02.2025. i dostavio dopunjenu tablicu, za stavke 7.A.1, 7.A.2, 7.A.3, 7.A.4, 7.A.5, 7.A.6, 7.A.8 i 7.A.9., a temeljem dostavljenog Projekta uređenja okoliša tvrtke APG - INŽENJERING d.o.o. iz veljače 2012. godine.

35.

Obzirom da su stranke imale prigovore na nalaz i mišljenje vještaka kao i na dodatni nalaz i mišljenje, te očitovanje, sud je na raspravi dana 25. studenog 2025. saslušao vještaka. Vještak je naveo da nepredviđeni radovi nisu bile hitne naravi što sam već tijekom postupka i naveo već su bili nužni radi dovršetka projekta i tehnološke cjeline. Iz tog razloga smatram da su se trebali izvesti a budući da ih je tužitelj izveo što je vještak u postupku osiguranja dokaza i utvrdio iz tog razloga smatra da ih treba tužitelju platiti. Navodi da su svi nepredviđeni radovi izvedeni u razdoblju do prekida radova odnosno do trenutka kada je nadzorni inženjer prekinuo ugovor sa investitorom do 14. prosinca 2012. godine, a to proizlazi upravo iz toga što tužitelj nakon toga nije izvodio radove već je bio prekid radova radi nepostojanja nadzornog inženjera na gradilištu do veljače 2012. godine a do 30. rujna 2013. godine nastavljen je prekid jer I. tuženik nije osigurao potrebne projekte niti je ugovorio radove za dovršenje objekta. Ističe da je isključivo prema dostavljenoj dokumentaciji odnosno ugovornom troškovniku utvrdio što je bio opseg radova ali nije to mogao usporediti sa projektom budući ga nije bilo u spisu. Meni je dostavljena projektna dokumentacija za okoliš to nije radio tužitelj. Inače obveza je investitora da dostavlja projektnu dokumentaciju temeljem koje izvođači izvode radove. Ne mogu odgovoriti da li je izvođač mijenjao projektnu dokumentaciju jer istu nije imao na uvidu. Mislim da je u trenutku natječaja postojala projektna dokumentacija jer se isto spominje u spisu, a da li se ista mijenjala ne mogu odgovoriti, niti da li je ugovorni troškovnik odgovarao projektnoj dokumentaciji. Dakle pojašnjavam u projektu je očigledno postojala potreba za betoniranje kako je to naveo u nalazu i mišljenju od 19. veljače 2025. (11/16 spisa) a te količine nisu bile definirane troškovnikom i naveo sam da su to nužni radovi za dovršenje, radi se o visini ako se radi o visini kao što je tu 3,5 do 6,5 metara onda se to definira troškovnikom dakle nije riječ o visini do 1 metra. U ovom postupku nadzorni inženjer je baš potvrdio da je tužitelj sam kopirao projektnu dokumentaciju a zašto se to desilo ja to ne znam. Ovdje se očigledno radilo da je tužitelj dobio premali broj projektne dokumentacije, zato ju je isti i kopirao, a to što se zove naknadni rad ne znači da je izvršen nakon svih radova nego da isti nije bio predviđen prije izvođenja radova odnosno u troškovniku. Pod stavkom fasadna skela nepredviđeni rad (12/16) opet je riječ o visini izvođenja radova jer je ovdje izvođena skela na visini od 6,90 - 10,50 metara a u osnovnom troškovniku ona nije bila predviđena za tu visinu i upravo je to ta razlika iskazana u tablici. Limarski radovi su nužni radi sprečavanja slijevanja oborinske vode po fasadi objekta te je u stavkama 4. naknadni rad, limarski radovi prikazane stavke koje su se odnosile na postave limenih opšava koji zapravo služe upravo tome da oborinska voda ne teče po fasadi bez da se ista zaštiti od curenja. Ti radovi uopće nisu bili predviđeni troškovnikom. Uređenje okoliša su nužni za dovršenje jer su njima predviđeni prilazni putevi i protupožarni putevi prema objektu. Izvedeni su elektro radovi instalacija jake struje, slabe struje, gromobrana te zemljani radovi radi ukopa instalacija. Pretpostavljam da su bile izvedene one instalacije koje su bile nužne za izvođenje radova a s obzirom da nemam projekt ne mogu točno reći koji radovi su bili izvedeni, a prema vrijednostima iz ugovorenog troškovnika i nalazu i mišljenju vještaka (stranica 5) navedeno je da je vrijednost iz ugovorenog troškovnika instalacija jake struje 1.095.191,40 kn a proizlazi da je vrijednost iz okončane situacije 6.319,33 kune pa je pitanje upućeno vještaku da li je s obzirom na vrijednost okončane situacije postavljena instalacija jake struje vještak odgovara da je očigledno da nisu izvedeni svi radovi na instalaciji slabe i jake struke koji su bili predviđeni ugovorenim troškovnikom ali pretpostavljam da je tužitelj prekinuo radove u fazi kada je bila gotova konstrukcija i kada se to po dinamičkom planu počinju izvoditi elektro radovi jake i slabe struje koja zbog napuštanja radova nije niti izveo a nije niti naplatio. Projektnu dokumentaciju za okoliš sam dobio u 2025. godini, krajem 2024. godine. Tužitelj nije radio kompletno uređenje okoliša već samo ovo što sam naveo a koji radovi su bili nužni. U spisu postoji projekt uređenja okoliša ali isto nije bilo obuhvaćeno ugovorenim troškovnikom. Jedinične cijene radova obzirom da nisu bile predviđene troškovnim odredio sam prema analizi cijena koju je dostavio tužitelj a isto tako sam analizirao sve jedinične cijene van troškovničkih radova u osnovnom nalazu i mišljenju na stranici 16 do 22 gdje sam utvrdio da su jedinične cijene naknadnih radova slične odnosno odgovaraju onima iz osnovnog ugovora i osnovnog troškovnika za slične radove. Pravična naknada je tržišna cijena izvođenja radova a do nje se može doći ili usporedbom sa već ugovorenim cijenama ili analizom rada ukoliko niti jedan ugovoreni rad nije sličan tom van troškovničkom radu. Terminologija koja je korištena prilikom obračuna radova u spisu od strane tužitelja i tuženika je da su svi radovi koji nisu bili ugovoreni nazvani naknadni radovi pa sam ja isto tako u tablici kojoj sam iskazao u nalazu i očitovanjima to nazivao naknadni rad i to točno onako kako je tužitelj označavao drugi, treći pa do sedmi naknadni rad. Ja sam ovdje već rekao da hitnih radova nije bilo već nužnih za dovršetak. Na koji način sam mogao napraviti razliku između nepredviđenih radova i naknadnih radova s obzirom da nisam imao projektnu dokumentaciju odgovaram: da su nepredviđeni radovi svi hitni radovi koje izvođač mora izvesti radi određenih tehnoloških razloga ili radi sigurnosti i stabilnosti građevine i zaštite radnika koji rade na građevini, a naknadni radovi su radovi koji nisu ugovoreni ali u ovom slučaju sam utvrdio da su ti naknadni radovi kako ih sam tužitelj naziva bili nužni da se izvedu a to sam sve zaključio temeljem osnovnog troškovnika zatim troškovnika tzv. naknadnih radova koje je izveo tužitelj, dopisa nadzornog inženjera i elaborata osiguranja dokaza koji je proveden u ovom postupku.

36.

Sud u cijelosti vjeruje nalazu i mišljenju vještaka, dodatnim očitovanjima obzirom da su isti izrađeni po pravilima struke i od stručne osobe, sukladno danom zadatku, a svi prigovori tuženika otklonjeni su upravo usmenim saslušanjem vještaka. Stoga, a obzirom na navedeno sud smatra kako je vještak svojim mišljenjem, te usmenim pojašnjenjem u cijelosti osporio navode I.-III. tuženika i time su otklonjeni svi prigovori I.-III. tuženika koje su tijekom postupka naveli. Stoga sud u ponovljenom postupku nije smatrao potrebnim provoditi novo građevinsko vještačenje.

37.

Slijedom iznijetoga a na temelju tako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da su stranke bile u poslovnom odnosu iz ugovora o građenju koji je reguliran odredbom čl. 620 ZOO kao ugovor kojim se izvođač obvezuje prema određenom projektu izgraditi u ugovorenom roku određenu građevinu na određenom zemljištu, ili na takvom zemljištu, odnosno na postojećoj građevini izvesti kakve druge građevinske radove, a naručitelj se obvezuje isplatiti mu za to određenu cijenu. Stranke su ugovorom, koji je sukladno citiranoj odredbi sklopljen u pisanoj formi, izrijekom ugovorile da za svako odstupanje od projekta građenja, odnosno ugovorenih radova izvođač mora imati pisanu suglasnost naručitelja. Ova je ugovorna odredba sukladna čl. 623 ZOO kojom je propisano da za svako odstupanje od projekta, odnosno ugovorenih radova izvođač mora imati pisanu suglasnost naručitelja te ne može zahtijevati povećanje ugovorene cijene za radove što ih je izveo bez takve suglasnosti. Nadalje je utvrđeno da su stranke ugovorile da izvođač, ako se pojavi potreba za izvođenjem hitnih radova, iste može izvesti i bez prethodne suglasnosti naručitelja ako zbog njihove hitnosti nije mogao pribaviti tu suglasnost, o čemu je dužan bez odgađanja izvijestiti naručitelja. Ova odredba sukladna je čl. 624 st. 1 i 3 ZOO kojom je propisano da nepredviđene radove izvođač može izvesti i bez prethodne suglasnosti naručitelja ako zbog njihove hitnosti nije mogao pribaviti tu suglasnost, a izvođač je dužan o tim pojavama i poduzetim mjerama bez odgađanja izvijestiti naručitelja. Odredba čl. 624 st. 2 ZOO nepredviđene radove iz stavka 1 navedenog članka definira kao one radove koje je nužno izvesti radi osiguranja stabilnosti građevine, sprječavanja opasnosti za život i zdravlje ljudi, okoliš, prirodu, druge građevine i stvari ili stabilnost tla na okolnom zemljištu a izazvana je izvanrednim i neočekivanim događajima, radi sprječavanja nastanka štete uslijed tih događaja te po naredbi mjerodavnog tijela javne vlasti. Navedena odredba u skladu je s odredbom čl. 19. st. 2 Posebnih uzanci o građenju koje su objavljene u Službenom listu SFRJ broj 18 od 1. travnja 1977. (koje se primjenjuju na konkretan spor sukladno čl. 17 Ugovora od 25. veljače 2011.)

38.

Naime, stranke su člankom 8 Ugovora predvidjele mogućnost pojave neugovorenih, dodatnih, nepredviđenih radova, koji bi bili prijeko potrebni za potpuni dovršetak objekta te su ugovorile da će u tom slučaju navedeni radovi biti ugovoreni i izvedeni temeljem posebnog postupka provedenog sukladno Zakonu o javnoj nabavi. Nesporno je među strankama da postupak javne nabave za dodatne radove koje je tužitelj izvodio nije proveden i da među strankama u odnosu na iste nije sklopljen pisani ugovor ili dodatak ugovoru, odnosno da glede tih radova nije izvršeno dougovaranje. Međutim, na osnovu dokumentacije u spisu i iskaza saslušanih svjedoka sud je zaključio da je tužitelj sve naknadne, nepredviđene, odnosno vantroškovničke radove izveo na temelju znanja naručitelja i uz suglasnost nadzornog inženjera. Ta suglasnost ne zamjenjuje suglasnost naručitelja u smislu čl. 623 ZOO jer je potrebno da ista bude dana od strane ovlaštene osobe naručitelja. Međutim, sama okolnost da ne postoji pisana suglasnost naručitelja nije odlučna budući, prema uvjerenju ovog suda, takva suglasnost može biti i naknadno dana i to ne samo pismeno nego i konkludentnim radnjama. To stoga što je građevinski projekt složen te je životno i logično da se na gradilištu radovi odvijaju dinamikom koja se ne može svaki puta unaprijed predvidjeti i pismeno regulirati, a upravo iz tog razloga postoje gradilišni sastanci (koordinacije) između predstavnika investitora, naručitelja, izvođača i nadzora, sve kako bi se u hodu rješavali brojni problemi i pitanja s kojima se sudionici ugovornog odnosa iz ugovora o građenju svakodnevno susreću. U ovom je postupku nedvojbeno utvrđeno da se tijekom izvođenja radova pojavila potreba za izvođenjem dodatnih, nepredviđenih radova budući su postojali brojni nedostatci, nelogičnosti i proturječnosti u samom projektu. Jednako je tako utvrđeno da su stranke kontinuirano komunicirale u vezi tih naknadnih radova, potrebe za njihovim izvođenjem i naknadnim dougovaranjem, što je konstatirano i upisom nadzornog inženjera u građevinskom dnevniku dana 20. veljače 2013.

39.

Slijedom svega navedenog, sud je ocijenio da je osnovano tužitelj izveo nepredviđene radove, ( izveo ih je u razdoblju do prekida radova odnosno do trenutka kada je nadzorni inženjer prekinuo ugovor sa investitorom do 14. prosinca 2012.g.), a koji nisu bili hitne naravi ali su bili nužni radi dovršetka projekta i tehnološke cjeline, a što je upravo vještak u svom nalazu i mišljenju te u svojim očitovanjima naveo. Dakle, sukladno Posebnim uzancama o građenju nepredviđeni radovi koje je izvođač dužan izvesti s odobrenjem ili bez odobrenja naručitelja su radovi radi očuvanja stabilnosti i sigurnosti građevine, susjedne građevine i osoba, te ostali hitni radovi koje je nužno izvesti zbog tehnoloških ili funkcionalnih razloga. Nadalje, nesporno je da tuženici tužitelju nisu dali suglasnost za izvođenje nepredviđenih radova stoga sukladno čl. 624. ZOO -a, tužitelj je nepredviđene radove izveo bez prethodne suglasnosti tuženih jer su bili nužni za dovršetak objekta kao tehnološke cjeline, a radi očuvanja stabilnosti i sigurnosti građevine što upravo proizlazi iz očitovanja vještaka. Vrijednost tih radova vještak je utvrdio u iznosu od 1.609.700,48 kn uvećano za iznos PDV-a.

40.

Pored navedenog, stajalište je ovog suda da je opravdano tužitelj obustavio izvođenje radova za vrijeme dok na projektu nije bilo nadzornog inženjera. Naime, iz rezultata provedenog postupka proizlazi da je prekid radova trajao od 14. prosinca 2012. do 30. rujna 2013., pri čemu sud, neovisno na upis u građevinskom dnevniku od 20. ožujka 2013. (list 37 spisa) iz kojeg proizlazi da se izvođač uvodi u nastavak radova na izgradnji, prihvaća mišljenje sudskog vještaka i navode tužitelja iz kojih proizlazi da u tom trenutku nisu bile ispunjene pretpostavke za izvođenje radova jer tada još uvijek nije bilo riješeno pitanje nadzornog inženjera, kao niti pitanje naknadnih radova i ovjeravanja izdanih situacija, a što je dokumentirano brojnim dopisima tužitelja. Obzirom da je prvotuženik 24. rujna 2013. raskinuo ugovor, i da je tužitelj 30. rujna 2013. konzervirao gradilište, kakvo je tuženicima predao 16. travnja 2014., te obzirom da je prvotuženika upozoravao da će ga teretiti za troškove uzrokovane zastojem, koje za tužitelja predstavljaju svojevrsnu štetu uzrokovanu ponašanjem naručitelja, osnovan je njegov zahtjev za naknadu troškova koji su mu nastali za vrijeme zastoja radova. Sukladno nalazu vještaka troškovi prekida iznose 947.901,33 kuna uvećano za iznos PDV-a.

41.

U odnosu na visinu tužbenog zahtjeva sud je prihvatio kao točan i argumentiran izračun vještaka, a iz čega proizlazi da ukupna vrijednost radova koje je tužitelj izveo iznosi 10.735.959,39 kn, od čega vrijednost ugovorenih izvedenih radova iznosi 656.333,26 kn, a vrijednost nepredviđenih radova 1.609.700,48 kn, s time da su te vrijednosti izražene bez uračunatog PDV-a i da u navedeni iznos nisu uračunati troškovi izazvani prekidom radova. Nadalje je sud prihvatio obračun tužitelja glede troškova zastoja u visini od 3.310,83 kn uvećano za PDV tako da trošak p rekida u navedenom periodu iznosi 947.901,33 kn bez PDV-a, a koje cijene su, prema mišljenju vještaka ING EKSPERT d.o.o. koje je sud u cijelosti prihvatio, u skladu sa tržišnim cijenama, kakve su i cijene vantroškovničkih radova koje je tužitelj obračunao. Dakle ukupno tužiteljevo neplaćeno potraživanje iznosi 3.213.935,07 kn uvećano za iznos PDV-a iznosi 4.018.099,08 kn, te osnovano od naručitelja zahtijeva plaćanje naknade za te radove, kao i za troškove uzrokovane zastojem radova na gradilištu, i to sukladno udjelima kako je to među strankama ugovoreno u čl. 2 Ugovora (prvotuženik 50%, drugotuženik 10% i trećetuženik 40%).

42.

Sud je ocijenio nesvrsishodnim izvoditi po tužitelju predloženo financijsko vještačenje na okolnost utvrđenja razlike između ukupno fakturiranog i naplaćenog iznosa, a obzirom da za utvrđenje navedenog sudu nije potrebna stručna pomoć jer se radi o izračunu primjenom jednostavne matematičke operacije zbrajanja i oduzimanja.

43.

Naime, tužitelj je naveo i dokumentirao (list 129-131 spisa), a tuženici nisu osporili, da mu je prvotužena na ime izvedenih radova ukupno platila iznos od 4.479.818,28 kn, drugotuženik iznos od 989.361,51 kn i trećetuženik iznos od 3.827.970,83 kn, odnosno tužitelju je ukupno na ime naknade za izvedene radove isplaćen iznos od 9.297.150,61 kn. Kako je sud utvrdio da ukupna vrijednost izvedenih radova (ugovorenih i nepredviđenih) i troškova prekida iznosi 10.735.959,39 kn plus PDV ( 13.419.949,23 kn umanjeno za iznos od 105.379,77 kn za radove za koje su u postupku osiguranja dokaza utvrđeno da nisu izvedeni ), tuženici su tužitelju dužni isplatiti razliku do tog iznosa, odnosno iznos od 3.213.935,07 kn plus PDV, odnosno sveukupan iznos od 4.017.418,84 kn, sukladno ugovorenim omjerima sudjelovanja u troškovima gradnje. Dakle, prvotužena RH je dužna isplatiti tužitelju 50% navedenog iznosa, odnosno 289.049,62 eura ( 2.177.844,33 kn), drugotužena Općina Klinča sela 10%, odnosno iznos od 45.403,87 eura ( 342.095,45 kn), a trećetuženik Zagrebačka županija 40%, odnosno iznos od 198.839,91 eura ( 1.497.159,30 kn) , stoga je sud kao u toč. I izrijeke.

44.

Odluka o zakonskim zateznim kamatama temelji se na odredbama čl. 29 st. 1 i 2 ZOO.

45. Kako je sud ocijenio osnovanom osnovu prvotno postavljenog tužbenog zahtjeva, jer su obveznici plaćanja naknade prema tužitelju svi tuženici, sud nije preispitivao osnovanost eventualno kumuliranih zahtjeva.

46.

O troškovima parničnog postupka odlučeno je temeljem odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a, te se parnični trošak odnosi se na trošak zastupanja po Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 142/12, 103/14 i 144/14), budući da je tužitelja zastupao odvjetnik. U taj trošak ulazi naknada za sastav tužbe, (Tbr. 7. t. l.), trošak sastava podneska od 9.9.2016., 13.09.2018., 29.10.2018., 15.03.2019., 27.3.20198.3.2021., 26.04.2023., 8.09.2023., 18.12.2023., 27.05.2024., 5.3.2025., te trošak pristupa na ročište dana 9.03.2017., 21.04.2017., 7.6.2017., 17.07.2017., 5.4.2019., 23.03.2022., 28.4.2022., 25.11.2025., . (Tbr. 9. t. l.) za svaku radnju iznos od 4991 bod, te trošak pristupa na ročište dana 28.01.2026., iznos 2495 boda, ( vrijednost boda 2 eura), ukupno 204.630, 00 eura, uvećano za iznos pripadajućeg PDV 25% 51.157,50 eura, kao i troškovi sudske pristojbe na tužbu i presudu za svaku iznos od 6636,61 eura, te pristojba duga presuda iznos od 1.327,22 eura, sukladno Zakonu o sudskim pristojbama - Tar. br. 2. t. 1. („Narodne novine“, broj 74/1995, 57/1996, 137/2002, 125/2011, 112/2012, 157/2013 ) te trošak vještačenja u iznosu od 1.592,67 eura, sveukupno 260.034,61 eura sa kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate , te je stoga odlučeno kao u toč. II presude.

47. Nadalje, valjalo je tužitelja odbiti sa zahtjevom za naknadu parničnog troška u visini od od 12.477,50 EUR a koji iznos se odnosi na trošak pristupa na ročište dana 24.09.2025. obzirom da se na istom nije meritorno raspravljano stoga je odlučeno kao u točki III. izreke.

U Zagrebu 10. ožujka 2026.

Sudac:

Nelli Stipaničev

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada se smatra da je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), koja se podnosi putem ovog suda u dva primjerka za sud i u jednom primjerku za svaku protivnu stranku.

DNA:

1. RADNIK građevinarstvo i građevinska industrija d.d. Ul. Kralja Tomislava 45, Križevci OIB: 21846792292, koje zastupa punomoćnik Hrvoje Vukić, odvjetnik u OD Vukić i partneri d.o.o. iz Rijeke,

2. I.- tuženik REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587, zastupana po Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu,

3. II.- tuženik OPĆINA KLINČA SELA Karlovačka 28E, Jastrebarsko, Klinča-Sela, OIB: 88617290552, III. - tuženik ZAGREBAČKA ŽUPANIJA, Ulica grada Vukovara 72/V, Zagreb, OIB: 07132269553, oboje zastupani po punomoćniku

Ivanu Gjurašiću, odvjetniku u Zagrebu

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte