REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Kennedyev trg 11

P-2659/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu mr. sc. Maji Josipović, u pravnoj stvari tužitelja REAL ESTATE COMPANY j.d.o.o., Klis, Stare rere 31, OIB: 23399596693, kojeg zastupa punomoćnik AK, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnik u Odvjetničkom društvu TÖDTLING & PARTNERI d.o.o., Zagreb, Lastovska 17, protiv tuženika Hrvatski Telekom d.d., Zagreb, Radnička cesta 21, OIB: 81793146560, kojeg zastupa punomoćnik FK, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnik u Odvjetničkom društvu Vukić & partneri, Rijeka, Nikole Tesle 9/V-VI, radi zaštite od uznemiravanja, nakon održane javne glavne rasprave zaključene dana 10. veljače 2026. godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, s danom objave 10. ožujka 2026. godine,

p r e s u d i o  j e

I/ Odbija se djelomično tužbeni zahtjev kao neosnovan u dijelu koji glasi: "Nalaže se tuženiku da prestane uznemiravati tužitelja u vršenju njegovih vlasničkopravnih ovlaštenja na nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica], u naravi oranica, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kod Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Pazin te da o svom trošku uspostavi prijašnje stanje na nekretnini na način da sa nekretnine tužtielja ukloni postavljeni montažni objekt veličine 2,4 x 2,4 m odnosno površine 6 m2 s antenom i betonskim ormarićem, betonski temelj na kojem je postavljen montažni objekt površine 14 m2 te dio betonskog šahta koji se nalazi na navedenoj čestici površine 1 m2, jer se u protivnom na uklanjanje gore navedenog o trošku tuženika ovlašćuje tužitelj osobno ili putem za to ovlaštene osobe te se zabranjuje tuženiku svako daljnje isto ili slično uznemiravanje tužitelja pod prijetnjom izricanja novčane kazne, i to sve u roku od 15 dana."

II/ Nalaže se tužitelju u roku 15 dana naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 1.250,00 € zajedno sa zateznom kamatom od 10. ožujka 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem referentne stope (kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja 2024., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 01. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi koja je podnesena 01. rujna 2023. navodi kako je tužitelj vlasnik cijele nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], u naravi oranica, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], katastarska općina: 322369, [adresa] kod Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Pazin. Bez ikakve dozvole i/ili suglasnosti tužitelja, kao i prethodnih vlasnika nekretnine, tuženik je postavio montažni objekt na nekretninu tužitelja. Tužitelj se u više navrata obraćao tuženiku sa zahtjevom za uklanjanje navedenog montažnog objekta u cilju rješavanja spora mirnim putem, međutim stranke nisu postigle dogovor, a tuženik do danas nije uklonio bespravno sagrađen montažni objekt. Navodi da ga tuženik uznemirava u vršenju njegovih vlasničkih ovlaštenja glede dijela nekretnine na kojem je postavljen montažni objekt te isti nema nikakav pravni temelj za korištenje tog dijela nekretnine, stoga se poziva na čl. 167. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/07, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14, dalje u tekstu: ZV) te traži da to uznemiravanje prestane.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu istaknuo prigovor mjesne nenadležnosti, navodeći da je tužitelj podnio negatorijsku tužbu kojom kao vlasnik nekretnine zahtijeva prestanak navodnog uznemiravanja prava vlasništva od strane tuženika pa se radi o vlasničkoj tužbi iz čl. 167. st. 1. ZV-a što ovaj spor čini sporom o stvarnom pravu na nekretnini, a za koje je sukladno čl. 56. st. 1. Zakona o parničnom postupku isključivo je nadležan sud na čijem se području nalazi nekretnina, što je Trgovačkog suda u Pazinu. Nadalje, spori da bi tuženik bespravno uznemirava tužitelja kao vlasnika držanjem montažnog objekta na predmetnoj nekretnini te napominje kako predmetni objekt predstavlja elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu (dalje: EKI) u vlasništvu tuženika, a koja se na predmetnoj nekretnini nalazi dugi niz godina prije nego što je tužitelj u ovršnom postupu 2022. kupio istu nekretninu. EKI, njezina gradnja, postavljanje i održavanje, sukladno čl. 3 Zakona o elektroničkim komunikacijama, od interesa su za Republiku Hrvatsku, a istim propisom regulirana je i visina te način plaćanja naknade za smještaj EKI. Na predmetnoj nekretnini tuženik ima pravo puta u smislu odredbi Zakona o elektroničkim komunikacijama (Narodne novine br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14, 72/17, 76/22, dalje u tekstu: ZEK). Pravo puta je ZEK-om u čl. 5. st. 1. t. 58. definirano kao pravo pristupa, postavljanja, korištenja, popravljanja i održavanja elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, što obuhvaća i kabelsku kanalizaciju, kao i druga s tim povezana prava koja čine teret na nekretnini na kojoj je izgrađena elektronička komunikacijska infrastruktura i druga oprema. O pravu puta HAKOM (Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti) sukladno svojim zakonskim ovlaštenjima i u okvirima svoje nadležnosti propisane ZEK-om, izdaje potvrdu o pravu puta sukladno odredbama Pravilnika o potvrdi i naknadi za pravo puta (Narodne novine br. 152/11,151/14 i 95/17; dalje u tekstu: Pravilnik). Sukladno odredbama iz čl. 63. ZEK-a smatra se da infrastrukturni operator (u ovom slučaju tuženik) ima pravo puta ako je do dana stupanja na snagu ZEK-a izgradio EKI na općem dobru ili na nekretninama iz članka 62. stavka 1. ZEK-a, uz ispunjavanje bilo kojeg od sljedećih uvjeta: da posjeduje uporabnu dozvolu izdanu na svoje ime ili na ime svojih univerzalnih ili pojedinačnih pravnih prednika, ili da se koristi EKI bez sudskog spora s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine na kojoj je izgrađena ta infrastruktura, u razdoblju od najmanje tri godine od početka njezina korištenja. S obzirom da su u konkretnom slučaju ispunjeni zakonom propisani uvjeti za izdavanje Potvrde o pravu puta na predmetnoj nekretnini, HAKOM je izdao Potvrdu o pravu puta broj 11542 od 09.12.2022., kojom je utvrđen godišnji iznos naknade za pravo puta u iznosu 209,00 kuna (27,74 EUR), a koju je tuženik obvezan plaćati vlasniku nekretnine, tj. tužitelju. Potvrdom o pravu puta utvrđeno je da EKI na predmetnoj nekretnini predstavlja dio telekomunikacijske mreže Kršikla te da zauzima površinu od 20,90 m2, te 11,14 metara dužine trase. Napominje kako je tuženik u dugogodišnjem posjedu predmetne nekretnine te da za predmetni objekt plaća komunalnu naknadu i naknadu za uređenje voda. Prema čl. 63. st. 6 ZEK-a vlasnik nekretnine (ovdje tužitelj) je obvezan infrastrukturnom operatoru (ovdje tuženiku) omogućiti ostvarivanje prava puta, a vlasnik nekretnine ima pravo na naknadu za pravo puta, koju plaća infrastrukturni operator za EKI izgrađenu na općem dobru ili nekretninama navedenim u čl. 62. st. 1. ZEK-a, dakle uključivo i na nekretninama u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba. Iz navedenog jasno proizlazi da tuženik predmetni objekt drži na nekretnini tužitelja temeljem valjane pravne osnove kao ovlaštenik prava puta te sukladno odredbama ZEK-a. Ne može se stoga govoriti o bilo kakvom bespravnom uznemiravanju tužitelja u konkretnom slučaju.

3. Tužitelj je u daljnjem tijeku postupka osporio da bi sporni objekt bio EKI sukladno čl. 5. st. 1. toč. 12. ZEK jer da se ovdje radi o montažnom objektu većih dimenzija/kućica te da tužitelj traži da se ukloni upravo taj montažni objekt, a ne instalacija koja bi mogla predstavljati EKI. Također navodi kako u čl. 5. st. 1. toč. 58. ZEK je definirano i pravo puta te da u ovom konkretnom slučaju ne može biti uspostavljeno pravo puta jer se radi o montažnom objektu. Također navodi da tuženik nije dokazao da bi sporni objekt bio izgrađen prije 2008. odnosno prije stupanja na snagu ZEK-a pa da stoga ne može vrijediti čl. 62. st. 1. ZEK-a o pravu puta. Napominje kako je tužitelj stekao vlasništvo 2022. stoga ne vrijedi ni presumpcija prava puta jer nije prošlo 3 godine od dana stjecanja nekretnine od strane tužitelja i podnošenja tužbe. Radnjom postavljanja spornog objekta predmetna nekretnina je izgubila svrhu pa se ne može raditi o služnosti vodova/pravu puta već o izvlaštenju nekretnine. Naime, kada se ovdje radi o oranici na kojoj je tuženik postavio montažni objekt tužitelj u jednom dijelu ne može obrađivati zemlju pa ga je tuženik praktički izvlastio postavljanjem montažnog objekta. Smatra da HAKOM u postupku ishođenja potvrde o pravu puta nije znao da se ovdje radi o montažnom objektu te je obmanut da tuženik nije bio 3 godine u sporu s vlasnikom jer da je tužitelj postao vlasnik tek 2022., da HAKOM nije provjeravao stanje na licu mjesta niti je obavijestio tužitelju i omogućio mu da se izjasnio o pravu puta. Tuženik grubo krši i ograničava pravo vlasništva tužitelja.

4. Tuženik je u daljnjem tijeku postupka naveo da pravo puta ne obuhvaća samo EKI već i pravo pristupa, postavljanja, korištenja, popravljanja i održavanja elektroničke komunikacijske mreže (dalje: EKM) koja je definirana čl. 5. st. 1. t 10. ZEK-a te da sva predmetna EKI i EKM na nekretnini tužitelja je obuhvaćena u potvrdi o pravu puta koju je izdao HAKOM, a evidentirana je i u elaboratu katastra vodova telekomunikacijske mreže iz 2015. koji je priložen spisu HAKOM-a. HAKOM je upravno tijelo kojem je ZEK-om propisana nadležnost da utvrđuje postojanje prava puta, što nužno uključuje i utvrđivanje činjenice nalazi li se na određenoj nekretnini EKI te da utvrđuje naknadu za pravo puta i o tome izdaje potvrde. Nadležno upravno tijelo je u konkretnom slučaju već odlučilo o postojanju EKI i prava puta na nekretnini tužitelja, kao i o visini naknade za pravo puta. ZEK u čl. 63. st. 6. propisuje da je vlasnik nekretnine obvezan infrastrukturnom operatoru omogućiti ostvarivanje prava puta, a vlasnik nekretnine ima pravo na naknadu za pravo puta, koju plaća infrastrukturni operator. Stoga je neosnovan navod tužitelja da ga tuženik bespravno uznemirava držanjem montažnog objekta i druge EKI na njegovoj nekretnini. Tuženik sve svoje objekte na nekretnini tužitelja drži temeljem valjane pravne osnove kao ovlaštenik prava puta te sukladno odredbama ZEK-a.

5. U odnosu na prigovor mjesne nenadležnosti valja navesti kako odredba čl. 56. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 dalje: ZPP) propisuje kako je za suđenje u sporovima o pravu vlasništva i drugim stvarnim pravima na nekretnini, u sporovima zbog smetanja posjeda na nekretnini te u sporovima iz zakupnih ili najamnih odnosa na nekretnini isključivo je nadležan sud na čijem se području nalazi nekretnina.

6. U ovom predmetu tužitelj je podnio tužbu radi zaštite od uznemiravanja od strane tuženika u vršenju tužiteljevih vlasničkopravnih ovlaštenja na nekretnini kčbr. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kod Zemljišno knjižnog odjela Općinskog suda u Pazinu, stoga se u ovom predmetu ne odlučuje o pravu vlasništva, niti se odlučuje o stvarnim pravima na nekretnini, a također ni nalaganje tuženiku da prestane uznemiravati tužitelja u vršenju njegovih vlasničkih ovlaštenja na nekretnini ne predstavlja spor zbog smetanja posjeda na nekretnini, stoga se navedena odredba ne može primijeniti u ovom sporu pa je neosnovan prigovor mjesne nenadležnosti obzirom da je ovaj sud nadležan za rješenje ovog spora sukladno odredbi čl. 46. ZPP-a.

7. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u dokaze koji prileže spisu i to izvadak iz zemljišne knjige (list 4, 74, 85, 86-88 spisa), fotografije (list 5-6, 97-99 spisa), dopis s povratnicom (list 7-10 spisa), dopisi (list 18, 51-52, 68, 69, 77-78 spisa), potvrda pravu puta s tablicom (list 19-20, 79-83 spisa), rješenja (list 21, 22 spisa), sudska praksa (list 23-36, 39-45 spisa), e-mail korespondencija (list 45-50, 67 spisa), studija Analitičke odrednice naknade za pravo puta na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu (list 62-66 spisa), geodetski elaborat katastra vodova telekomunikacijske mreže (list 70 spisa), izvod iz poslovnih knjiga (list 71-72 spisa), katastarski plan (list 73 spisa), dokument (list 75 spisa), povratnica (list 76 spisa), izvod iz katastarskog plana (list 84 spisa), pribavio je spis HAKOM-a (list 101-119 spisa), saslušao je stranke i to zakonskog zastupnika tužitelja ČK (list 128-129 spisa), izvršen je očevid (list 141-143 spisa) te provedeno geodetskog vještačenja (list 149-160 spisa).

8. Cijeneći rezultate dokaznog postupka, kako svaki dokaz zasebno tako i sve dokaze zajedno, a na osnovi odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 dalje: ZPP), ovaj sud došao je do uvjerenja da je tužbeni zahtjev neosnovan.

9. U ovoj pravnoj stvari tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika radi zaštite od uznemiravanja od strane tuženika u vršenju tužiteljevih vlasničkopravnih ovlaštenja na nekretnini kčbr. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kod Zemljišno knjižnog odjela Općinskog suda u Pazinu.

10. U ovom predmetu između stanka nije sporno da je tužitelj vlasnik nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], u naravi oranica, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], katastarska općina: 322369, [adresa] kod Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel Pazin kao i da na istoj nekretnini tuženik drži montažni objekt s antenom, betonskim ormarićem, betonskim temeljem i dio betonskog šahta, međutim sporno je da li time tuženik bespravno uznemirava tužitelja kao vlasnika predmetne nekretnine. Tuženik navodi kako ranije navedeni objekt predstavlja elektroniku komunikacijsku infrastrukturu (dalje u tekstu: EKI) i da na predmetnoj nekretnini tuženik ima pravo puta sukladno Zakonu o elektroničkim komunikacijama, što tuženik spori.

11. Iz ZK uloška razvidno je da je ovdje tužitelj upisan kao vlasnik predmetne nekretnine, što između stranaka nije sporno.

12. Iz fotografija razvidno je stanje predmetne nekretnine kao i postavljenog objekta na njoj.

13. Iz dopisa od 29.07.2022. razvidno je da je tužitelj pozvao tuženika za uređenje međusobnih imovinskopravnih odnosa za postavljenu kontejner kuću i izgrađenu EKI mrežu na predmetnoj nekretnini uz navođenje da tuženik ne plaća ikakvu naknadu za korištenje predmetne nekretnine. Isti dopis je zaprimio tuženik dana 01.08.2022.

14. Iz e-mail korespondencije razvidno je da se ista odnosi na komunikaciju između stranaka upravo radi razrješenje imovinskopravnih odnosa sve krajem 2022. godine. Iz iste je razvidno kako je tuženik naveo tužitelju da se radi o tehničkom objektu s EKI te da iznos mjesečne naknade koju je tužitelj predložio osjetno premašuje uobičajene iznose naknade koja se plaća za smještaj ove vrste infrastrukture, kao i da kupoprodajna cijena koju tužitelj predlaže za nekretninu na tom području također znatno odstupa od tržišne vrijednosti. Također je utvrđeno da je tuženik obavijestio tužitelja 23.12.2022. kako iznos mjesečne naknade predložen od strane tužitelja ne može prihvatiti, a da za kupnju nekretnine nije zainteresiran te da pozivaju tužitelja da im dostavi broj računa kako bi ima tuženik mogao početi plaćati naknadu za pravo puta temeljem potvrde o pravu puta broj 11542 izdane od strane HAKOM-a, a prema kojem je utvrđen godišnji iznos naknade za pravo puta u visini od 209,00 kn odnosno 27,74 €.

15. Nadalje, uvidom u spis Hakom-a i u dopis od 02.12.2022. razvidno je da je tuženik dostavio HAKOM-u Izjavu o korištenju EKI 3 godine bez sudskog spora s upraviteljem općeg dobra ili vlasnicima nekretnine, Geodetski elaborat katastara vodova telekomunikacijske mreže, izvod iz poslovnih knjiga TM Kršikla, Tablica 1za unos u aplikaciju za izdavanje potvrde o pravu puta prema Pravilniku, Geodetski situacijski prikaz elektroničke komunikacijske infrastrukture za koju se traži potvrda o pravu puta, izvadak iz zemljišne knjige. Uvidom u Izjavu br. 101/2022 razvidno je da tuženik izjavljuje pod punom materijalnom i kaznenom odgovornošću da koristi elektroničku komunikacijsku infrastrukturu na predmetnoj nekretnini više od 3 godine od početka njene uporabe bez sudskog spora s upraviteljem općeg dobra ili vlasnicima nekretnine.

16. Iz dopisa HAKOM-a od 09.12.2022. razvidno je da je ista potvrdila kako je dana 06.12.2022. zaprimila zahtjev tuženika da se izda potvrda o pravu puta za dio TK mreže Kršikla te da nakon pregleda priložene dokumentacije je utvrdio da su stečeni uvjeti za izdavanje te potvrde. U prilog istog dopisa dostavlja se i potvrda o pravu puta broj 11542 s pripadajućom tablicom.

17. Uvidom u Potvrdu o pravu puta broj 11542 s tablicom razvidno je da je u istoj navedeno kako tuženik ima na predmetnoj nekretnini tužitelja pravo puta te da površina koju zauzima elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema iznosi 20,90 m2 i da iznos naknade za pravo puta iznosi 209,00 kn odnosno 27,74 € i da se ona plaća od 06.12.2022. U tablici, koja je u cijelosti vidljiva na CD-u, su navedeni podaci tuženika kao infrastrukturnog operatora (čl.3. st 2a Pravilnika), podaci tužitelja kao vlasnika predmetne nekretnine, da se radi o nekretnini koja je dio TK mreže Kršikla, da su navedeni podaci i Izvoda iz katastra voda uz podatke o trasi i to Situacijski prikaz dijela TK mreže [adresa] - KK kabelska kanalizacija na k.č. 334, 25.11.2022. dužine trase 11,14 m, širine 1,00 m, površine 11,14 m2, Situacijski prikaz dijela TK mreže [adresa] - telefonski stup na k.č. 334, 25.11.2022. površine 4,00 m2 te Situacijski prikaz dijela TK mreže [adresa] - ulični ormarić/kabinet na k.č. 334, 25.11.2022. površine 5,76 m2, kao i da postoji Potvrda i ovjereni geodetski elaborat za katastar vodova Potvrda, Klasa: 933-02/15-02/16, Urbroj: 541-27-06/1-15-3, 24.11.2015. Također je utvrđen iznos godišnje naknade.

18. Iz rješenja Hrvatskih voda od 29.03.2017. razvidno je da je tuženiku utvrđen mjesečni iznos naknade za uređenje voda u iznosu od 21,32 kn za poslovne prostorije površine 20,30 m2 na adresi [adresa], a iz rješenja Grada Pazina od 28.01.2015. razvidno je da je tuženiku obveznika plaćanja komunalne naknade u iznosu od 33,22 kn mjesečno počevši od 01.01.2015. kao vlasnik/korisnik poslovnog prostora površine 10,15 m2 i građevinskog zemljišta 10,15 m2.

19. Iz izvoda iz poslovnih knjiga razvidno je kako tuženik na dan 28.11.2022. u svojim poslovnim knjigama ima pod inventarnim brojem D00009747-0000000004 1995/09 kabelsku kanalizaciju-cijevi/ [adresa] kao i pod inventarnim brojem 534568-1 2015/04 RG_52: [adresa]/MDF_52_084.Uvidom u katastaski plan razvidno je da je na nekretnini tužitelja ucrtan objekt tuženika.

20. U spisu je dostavljena prva strana geodetskog elaborata katastra vodova telekomunikacijske mreže izrađen od strane društva Geodezija d.o.o. u rujnu 2015. po narudžbenici broj 4500438076 i ovjeren 24.11.2015. od strane Držane geodetske uprave, Područni ured za katastar Pula, Odjel za katastar nekretnina Pazin u kojem je navedeno da je elaborat izrađen u skladu s propisima o katastru vodova i može se upotrebljavati za potrebe osnivanja i vođenja katastra vodova.

21. Uvidom u studiju Analitike odrednice naknade za pravo puta na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu razvidno je da su dostavljene samo 2 strane iste studije koji se bave osnovama za procjenu vrijednosti prava služnosti. Uvidom u istu razvidno je kako ista studija nije od značaj za ova predmet jer se iz nje ne utvrđuju odlučne činjenice za ovaj predmet, a također valja napomenuti da se ovaj predmet ne vodi povodom naknade za pravo puta na EKI već se odnosi na zabranu uznemiravanja tužitelja u vršenju njegovim vlasničkopravnih ovlaštenja na njegovoj nekretnini.

22. Sud je na zahtjev tužitelj saslušao stranke odnosno zakonskog zastupnika tužitelja na okolnost pregovora u postupku mirenja i identifikacije nekretnine.

23. Zakonski zastupnik tužitelja ČK je u svojem iskazu naveo kako je njegovo društvo kupilo ovo konkretno zemljište 2022. godine. Zemljište se nalazi u [adresa] i radi se o površini od nekih 300 m2. Na licu mjesta je bio prije kupnje te je zemljište pogledao sa ceste. Nije ulazio na samo zemljište obzirom da se radilo privatnom zemljištu i doduše sa ceste je vidio da postoje neki stupovi, mrežica, no mislio je da se radi o struji. Zemljište je kupljeno na javnoj dražbi te zapravo ništa nije bilo rečeno vezano za taj objekt na zemljištu. Bilo je samo opisano stanje zemljišta. Nakon što je kupio to zemljište vidio je da se radi o objektu HT-a i da se taj objekt aktivno koristi obzirom da tamo radi cijelo vrijeme klima. On je pokušao privatnim putevima kontaktirati HT kako bi maknuli taj objekt ili eventualno kompenzirali korištenje nekretnine sa nekom mjesečnom ili godišnjom naknadom, no međutim nije uspio ništa od toga. Oni su u tom trenutku uspjeli ishoditi nekakvo pravo puta koje nije bilo prije nego što je on krenuo s njima pregovarati te nisu uspjeli dogovoriti niti uklanjanje objekta ni plaćanje nikakve naknade. On nije sudjelovao u postupku gdje se ishodila ta potvrda o pravu puta niti je dobio ikakvo rješenje vezano za to. Napomenuo je da se na ovom zemljištu od ceste nekih 10 metala nalazi željezni stup na kojem je bijeli ormarić i koji metar dalje od toga se nalazi montažna kućica veličine 2 m x 2 m i od te kućice na sve strane idu žice. Pored njegova zemljišta postoje i državna zemljišta pa smatra da bi se ova kućica mogla lagano ukloniti i postaviti na državno zemljište. On je prije nego što je kupio ovo zemljište više puta putem interneta istraživao ovo zemljište, a osobno na lice mjesta je izašao samo jednom pregledati zemljište. Prije kupnje zemljišta on je pregledao dokumentaciju koja je bila objavljena u javnom natječaju. Gledao je google maps te se vide na njemu žice no međutim ne vidi se dobro ovaj objekt. On kada je vidio ove žice sa ceste je mislio kako se radi o struji te čak ne bi imao ništa protiv da se na zemljištu nalazi od struje kablovi kao neko javno dobro, no međutim nije očekivao da će se na zemljištu nalaziti objekt drugog vlasnika koji će se svakodnevno koristiti. Za korištenje ovog zemljišta tuženik mu nikada ništa nije platio niti ga je tražio da mu dostavi broj računa na koji mu se može plaćati naknada za korištenje njegove nekretnine.

24. Radi utvrđenja identiteta predmetne nekretnine i kakvi se sve objekti nalaze na njoj sud je proveo očevid i geodetsko vještačenje po vještaku Vladivoju Reliću, dipl. ing. geodezije koji je u svojem nalazu i mišljenju naveo kako se mjesto prijepora odnosi se na k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], evidentirane površine u iznosu od 396 m2. Na istočnom dijelu čestice nalaze se betonski temelj veličine 4 x 3.4 m na kojemu je postavljen montažni objekt s antenom. Na vratima montažnog objekta stoji natpis HPT - telekomunikacijski centar Rijeka. Montažni objekt veličine je 2.4 x 2.4 m. Sa sjeverne strane montažnog objekta nalazi se betonski prizemni ormarić. Uz betonski temelj, s njegove istočne strane nalazi se betonski šaht. Sjeverno od temelja, na približnoj udaljenosti od 4 m nalazi se betonski električni stup. Preostali dio površine predmetne k. č. [katastarska čestica] u naravi je prekriven samoniklim raslinjem. Isti je na situaciji br. 1 prikazao predmetnu nekretninu na dof-u iz 2023.g. Predmetna nekretnina na situaciji br. 1 je izrisana žutom bojom te je označena crvenim točkama A-B-C-D-E-A. Betonski temelji s postavljenim montažnim objektom i šahtom na situaciji br. 1 označeni su zaokruženim slovom „M“. Betonski električni stup na situaciji br. 1 označen je zaokruženim slovom „S“. U privitku nalaza dostavljene su fotografije br. 1 i br. 2 na kojima je prikazana predmetna k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], snimljena s istočne strane sa pristupnog puta. Na fotografiji br. 2 razvidni su betonski temelj, montažni objekt s antenom, betonski šaht, betonski ormarić, betonski električni stup te samoniklo raslinje koje ih okružuje. Na fotografiji br. 3 razvidan je montažni objekt snimljen s istočne strane s ulaznim vratima na kojima je natpis HPT-telekomunikacijski centar Rijeka. Na fotografiji br. 4 razvidni su betonski temelj te južna i zapadna strana montažnog objekta. Isti je na situaciji br. 2 prikazao skica mjesta prijepora na kojoj su debljim crnim linijama izrisane granice čestica prema stanju na katastarskom planu na kojoj se nalazi betonski temelj, montažni objekt s antenom, betonski šaht, betonski ormarić te betonski električni stup označena je crvenim točkama A-B-C-D-E-A. Evidentirana površina nekretnine A-B-C-D-E-A iznosi 396 m2. Montažni objekt na predmetnoj k. č. [katastarska čestica], veličine 2.4 x 2.4 m, na skici je označen zaokruženim slovom „K“. Betonski temelj na kojemu je postavljen montažni objekt „K“ na skici je označen zaokruženim slovom „T“ te točkama 1-2-6-7-8-1. Betonski šaht uz temelj „T“ na skici je označen zaokruženim slovom „H“, a njegov dio koji se nalazi na predmetnoj k. č. [katastarska čestica] je označen točkama 2-3-4-5-6-2. Na skici mjesta prijepora betonski električni stup označen je zaokruženim slovom „S“. Predmetne nekretnine A-B-C-D-E-A ukupne evidentirane površine u iznosu od 396 m2, u katastru odgovara: k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (A- B-C-D-E-A), P = 396 m2. k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] - k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], naziva kat.čestice Rosnje, kulture oranica površine 396 m2. Čestica je u svojoj ukupnoj površini od 396 m2 upisana u posjedovni list broj 206. Upisane osobe na navedenoj k. č. [katastarska čestica] u ukupnoj površini od 396 m2 prema aktivnim podacima u katastarskom operatu se:1. CK, [adresa], upisana u posjedovni list br. 206 u dijelu 1/7 na k. č. [katastarska čestica] ukupne površine 396 m2; 2. [adresa], upisan u posjedovni list br. 206 u dijelu 1/7 na k. č. [katastarska čestica] ukupne površine 396 m2; 3. Orešković Oriana, Rijeka, F. Čandeka 23B, upisana u posjedovni list br. 206 u dijelu 1/7 na k. č. [katastarska čestica] ukupne površine 396 m2; 4. TK, [adresa], upisana u posjedovni list br. 206 u dijelu 1/7 na k. č. [katastarska čestica] ukupne površine 396 m2; 5. PK, [adresa], upisana u posjedovni list br. 206 u dijelu 1/7 na k. č. [katastarska čestica] ukupne površine 396 m2; 6. Blašković Mirna, Koper, Grozdna pot 3, upisana u posjedovni list br. 206 u dijelu 1/7 na k. č. [katastarska čestica] ukupne površine 396 m2; 7. JK, [adresa], upisana u posjedovni list br. 206 u dijelu 1/7 na k. č. [katastarska čestica] ukupne površine 396 m2, dok u zemljišnoj knjizi odgovara zk.č. 334, k. o. [katastarska općina] (A-B-C-D-E-A), zk.č. 334, k. o. [katastarska općina], oznake zemljišta Oranica, površine --- m2, čestica je upisana u zk. ul. broj [broj ZK uloška], a kao vlasnik je upisan ovdje tužitelj. Nadalje, isti je naveo da se na predmetnoj k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u naravi se nalaze betonski temelj „T“, montažni objekt s antenom „K“, betonski šaht „H“, betonski ormarić „Bo“, betonski električni stup „S“ te samoniklo raslinje koje ih okružuje, a sve kako je to prikazano na situaciji br. 2 - skici mjesta prijepora. Iz skice br. 2. utvrđeno je da sporni montažni objekt s antenom ima površinu od 6 m2, da betonski temelj na kojem je postavljen montažni objekt s antenom ima površinu 14 m2, da dio betonskog šahta ima površinu 1 m2 i da postoji betonski električni stup.

25. Na nalaz i mišljenje vještaka stranke nisu imale prigovora niti pitanja, stoga je sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka, obzirom je cijenio da je isti izrađen u skladu s pravilima znanosti i struke te da je vještak svoje mišljenje iznio jasno, obrazloženo, savjesno i argumentirano, a temeljem dostupne dokumentacije.

26. Iz ovako provedenog dokaznog postupka razvidno je da je tužitelj vlasnik predmetne nekretnine koju je kupio na javnoj dražbi u ovrsi, da je prije kupovine pregledao nekretninu, da nije ulazio na nju, ali da je sa ceste vidio da postoje neki stupovi, mrežica, no da je mislio da se radi o struji, no da je nakon kupnje utvrdio da se na tom zemljištu nalazi objekt tuženika i da se on aktivno koristi obzirom da tamo radi cijelo vrijeme klima. Iz fotografija dostavljenih u spisu kao i uz nalaz i mišljenje vještaka razvidno je da je s ceste vidljivo da se na nekretnini nalazi montažni objekt. Činjenica je da je zakonski zastupnik tužitelj prije kupnje nekretnine trebao dobro pogledao kakvu nekretninu kupuje, a posebice što je dolaskom na lice mjesta vidio sa ceste da se na zemljištu nalazi neki objekt, stoga se trebao informirati o kakvom se objektu radi, a ne pretpostavljati da se radi o struji.

27. Nadalje, utvrđeno je kako je tuženik na istoj nekretnini postavio betonski temelj (14 m2) na kojem se nalazi montažni objekt s antenom (6 m2), betonski šaht (1 m2), betonski ormarić i betonski električni stup. Tuženik za navedeno postavljeni objekt je zadužen za plaćanje naknade za uređenje voda od 2017., a za komunalnu naknadu od 2015., što upućuje da je isti objekt postavljen najkasnije 2015. godine kada je određeno da tuženik za njega plaća komunalnu naknadu. Također je utvrđeno da je tuženik pred HAKOM-om pokrenuo 06.12.2022. postupak za izdavanje pravo puta za dio TK mreže [adresa] te da je dana 09.12.2022. izdana potvrda o pravu puta broj 11542 za navedeni objekt na nekretnini tužitelja.

28. Tužitelj spori da bi predmetni objekt bio EKI i da bi tuženik imao pravo puta sukladno Pravilniku i Zakonu o elektroničkim komunikacijama.

29. U ovoj pravnoj stvari potrebno je primijeniti Zakon o elektroničkim komunikacijama (Narodne novine br. 76/2022; dalje u tekstu: ZEK-22), a koji je bio na snazi u vrijeme priznavanja prava puta tuženiku, posebice imajući na umu članak 185. koji propisuje da danom stupanja na snagu tog Zakona (a stupio je na snagu 04.07.2022.) prestaje važiti Zakon o elektroničkim komunikacijama (»Narodne novine«, br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14 i 72/17).

30. Prema odredbi čl. 5. st. 1. točka 12. ZEK-22-a EKI i druga povezana oprema je definirana kao: fizička infrastruktura, povezane usluge i druga oprema ili sastavnice povezane s elektroničkom komunikacijskom mrežom ili elektroničkom komunikacijskom uslugom, koje omogućuju ili podržavaju pružanje usluga putem te mreže ili usluge, ili imaju takvu mogućnost, a obuhvaćaju zgrade ili ulaze u zgrade, žične instalacije unutar zgrada, antene, antenske stupove, antenske prihvate, tornjeve i druge potporne građevine, kabelsku kanalizaciju, cijevi, zdence i ulične ormare, bežične pristupne točke kratkog dometa te sustave uvjetovanog pristupa i elektroničke programske vodiče, a koja definicija bi obuhvaćati i betonski temelj s montažnim objektom i antenom, betonski šaht, betonski ormarić i betonski električni stup.

31. Nadalje, u čl. 5. st. 1. točki 52. ZEK-22 propisano je i da je pravo puta: pravo pristupa, postavljanja, korištenja, popravljanja i održavanja elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, što obuhvaća i kabelsku kanalizaciju, kao i druga s tim povezana prava koja čine teret na nekretnini na kojoj je izgrađena elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema, dok je odredbom čl. 63. ZEM-22 propisano kako se smatra da infrastrukturni operator ima pravo puta ako je do dana stupanja na snagu ovoga Zakona izgradio elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu na općem dobru ili na nekretninama iz članka 62. stavka 1. ovoga Zakona, uz ispunjavanje bilo kojeg od sljedećih uvjeta: - da posjeduje uporabnu dozvolu izdanu na svoje ime ili na ime svojih univerzalnih ili pojedinačnih pravnih prednika - da se koristi elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom i drugom povezanom opremom bez sudskog spora s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine na kojoj je izgrađena ta infrastruktura, u razdoblju od najmanje tri godine od početka njezina korištenja. Elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema u smislu odredaba ovoga članka i članka 64. ovoga Zakona obuhvaća kabelsku kanalizaciju, elektroničke komunikacijske vodove koji se postavljaju izvan kabelske kanalizacije, ulične ormare i kabinete, nadzemnu komunikacijsku mrežu i stupove nadzemne komunikacijske mreže. HAKOM izdaje potvrdu o pravu puta infrastrukturnom operatoru, a postupak podnošenja zahtjeva te oblik i sadržaj obrasca potvrde o pravu puta pobliže se propisuju pravilnikom koji donosi Vijeće HAKOM- a te on izda potvrdu o pravu puta upravitelju općeg dobra i upravitelju nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, zajedno s podatkom o visini naknade za pravo puta, u roku od 15 dana od dana izdavanja te potvrde. Upravitelj općeg dobra ili vlasnik nekretnine obvezan je infrastrukturnom operatoru omogućiti ostvarivanje prava puta te ima pravo na naknadu za pravo puta, koju plaća infrastrukturni operator za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu izgrađenu na općem dobru ili na nekretninama, dok je infrastrukturni operator obvezan, u roku od 30 dana od dana izdavanja potvrde o pravu puta, početi plaćati upravitelju općeg dobra ili vlasniku nekretnine naknadu za pravo puta. U slučaju spora između upravitelja općeg dobra ili vlasnika nekretnine i infrastrukturnog operatora u vezi s ostvarivanjem prava puta i naknade za pravo puta iz ovoga članka i članka 62. ovoga Zakona, svaka strana uključena u spor može pokrenuti postupak rješavanja spora pred Agencijom. U slučaju spora o stvarnom pravu ili drugom pravnom odnosu iz stavka 8. ovoga članka nadležan je sud.

32. Nadalje u ovom predmetu je utvrđeno da je tuženik ishodio potvrdu o pravu puta od HAKOM, a sukladno ranije navedenoj odredbi čl. 63. ZEK-22 i važećem Pravilniku obzirom da je tuženik izgradio i koristi elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu na nekretnini tužitelja prije stupanja na snagu ZEK-22-a, a tuženik je izdao izjavu da EKI koristi više od 3 godine bez sudskog spora s vlasnikom. Tužitelj navodi da nije ispunjen uvjet da tuženik koristi EKI više od 3 godine bez sudskog spora s vlasnikom jer da je on postao vlasnik 2022., no međutim ovdje valja napomenuti da tuženik koristi isti objekt zasigurno od 2015. kada je vlasnik predmetnog zemljišta bio netko drugi te iz provedenih dokaza ne proizlazi da je 3 godine prije podnošenja zahtjeva za izdavanjem potvrde o pravu puta spisa postojao sudski spor između tuženika i vlasnika predmetne nekretnine (bilo tužitelja ili ranijeg vlasnika nekretnine).

33. Stoga odredbe ZEK-22-a daju infrastrukturnom operatoru po samom zakonu pravo puta, odnosno pravo da se na određeni način služi stvari u vlasništvu druge osobe, što po svojoj pravnoj prirodi predstavlja zakonsko ograničenje prava vlasništva vlasnika nekretnine u smislu odredbe čl. 185. ZV-a, a ne izvlaštenje kako to tužitelj pogrešno misli.

34. Kako je utvrđeno da tuženik koristi nekretninu tužitelja sukladno odredbama ZEK- 22-a tako pogrešno tužitelj smatra da tuženik koristi njegovu nekretninu bespravno, stoga je sud odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan te je odlučio kao pod točkom I/ izreke ove presude.

35. Kako je tuženik u cijelosti uspio u sporu, to mu sukladno čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP- a pripada i pravo na naknadu troškova postupka u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika («Narodne Novine», broj 138/23, 107/25; dalje: Tarifa), a prema vrijednosti predmeta spora.

36. Tuženiku je tako priznat trošak sastava odgovora na tužbu i podneska od 27.11.2025. za svaki iznos od 200,00 € (Tbr. 8/1 Tarife), trošak zastupanja na ročištima 03.04.2024., 12.11.2024. i 10.02.2026. svaki u iznosu od 200,00 € (Tbr. 9/1 Tarife), što ukupno iznosi 1.000,00 €, a što uvećano za PDV sukladno Tbr. 46. Tarife iznosi sveukupno 1.250,00 €. Tuženiku nije dodijeljen zatraženi trošak sudske pristojbe obzirom da isti zahtjev nije bio određen sukladno čl. 164. ZPP-a. Tuženiku je dodijeljena zakonska zatezna kamata na dosuđeni trošak od presuđenja do isplate sukladno čl. 151. ZPP-a. Odluka o visini zatezne kamate temelji se na čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne Novine broj 35/05 i 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/2022, 156/2022, 145/23 i 155/23; dalje: ZOO) za ostale odnose obzirom da se radi o troškovima postupka (tako i u odluci VSRH Rev-1114/23 od 04.06.2024.). Slijedom navedenog odlučeno kao pod točkom II/ izreke ove presude.

U Zagrebu 10. ožujka 2026.

SUDAC:

mr. sc. Maja Josipović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke su ovlaštene izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu i to u dva primjerka za sud i po jedan primjerak za svaku protivnu stranu. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

DNA:

1. Tužitelju po punom. uz nalog za sudsku pristojbu na presudu

2. Tuženiku po punom.