REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

STALNA SLUŽBA U IMOTSKOM

Psp-29/2025-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Makarskoj Stalna služba u Imotskom po sucu Mariji Ćosić u pravnoj stvari tužitelja: 1. TA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. ŽA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupani po punomoćnici Vesni Vučetić, odvjetnici u Splitu, Domovinskog rata 27 A, protiv tuženika: FA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Mirku Perkušiću, odvjetniku u Imotskom, Ante Starčevića 24, radi smetanja posjeda, nakon održane glavne rasprave 21. siječnja 2026., objave dana 10. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je tuženik FA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] smetao tužitelje TA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i AA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u posljednjem mirnom posjedu nekretnine označene kao dio čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], u površini od 389 m2, a sve osjenčano žutom bojom na skici vještaka dipl. ing. Perice Puljića od 09. rujna 2024. godine, gdje tužitelji imaju zasađen voćnjak stabla šljiva i trešnje bjelice te maline, na način da je dana 2.11.2022.god. bagerom porušio zaštitnu ogradu i srušio kolce, sve sa južne strane zemljišta, te preorao voćnjak, iščupao svo voće, uništio maline te zatrpao rupu za kompost , te mu se zabranjuje ubuduće svako takvo ili slično smetanje posjeda predmetne nekretnine .

II. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženiku da uspostavi ranije posjedovno stanje na način da će poravnati zemljište voćnjaka, vrati - ponovno posadi stabla šljiva i trešnje i maline te da vrati u funkciju rupu za kompost, te izgradi ogradu na način da vrati kolce i poveže žicom, i to sve u roku od 8 dana od dana donošenja rješenja. "

III. Svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

Obrazloženje

2.

1.Tužitelji u tužbi navode da su izvanknjižni vlasnici i posjednici dijela č. zem. [katastarska čestica] (sada 2831/1) Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] koja u naravi predstavlja oranicu-voćnjak površine 720 m2, a koja nekretnina se nalazi nedaleko od njihove obiteljske kuće. Tužitelji dalje navode da su predmetnu nekretninu sa ostalim suvlasnicima PA i ĐA koristili nasljeđivanjem iza pradjeda SA AA T. UA i djeda pok. UA, na kojoj nekretnini su posadili voćnjak i to 30 stabala pretežno šljiva, nešto trešanja te maline u među sa suvlasnic ima PA i ĐA, a koji voćnjak koriste nesmetano više od 50 godina na način da ga obrađuju, čiste korov i kose.

2.Tužitelji dalje navode da su bili u nesmetanom i samostalnom posjedu neometani sve do 02. 11. 2022. godine kada je tuženik u jutarnjim satima došao sa bagerom kojim je upravljao OA, i da je tu bio prisutan i ŠA. "Ivić", a da je bager vlasništvo HA, i da je svemu nazočio i tuženik. Na upit tužiteljice TA zašto namjerava porušiti ogradu te bagerom ući u voćnjak tuženik je odgovorio "da će on učiniti što on hoće", a da je HA naveo da ga je tuženik angažirao kako bi prekopao spornu nekretninu.

3.Tužiteljica TA dalje navodi da nakon povratka iz crkve zatekla je kompletan voćnjak prekopan i da je s južne strane srušena žičana ograda ( a koju žičanu ogradu je ona postavila prije više od 40 godina, odnosno ogradila pripadajuće zemljište). Osim navedenog tužitelji navode da je tuženik zatrpao rupu koju su tužitelji godinama koristili za odlaganje komposta, te su na južnoj strani zemljišta iščupali i uništili sve voćke.

4.Tužitelji ističu da je dana 02. 11. 2022. godine tuženik samovlasno smetao tužitelje u posjedu predmetnog voćnjaka na način da je srušio ogradu voćnjaka koja je bila postavljena prema jugu, te bagerom ušao u voćnjak, kojeg je preorao i to na način da je počupao sve voćke i poravnao rupu za kompost.

5.Tuženik u odgovoru na tužbu ne spori da je angažirao bager te dao nalog da se njegova nekretnina prekopa i iskopa jer prije dva tjedna su tužitelji neovlašteno ušli sa namjerom svojatanja predmetne nekretnine iako je nesporno da njihova nekretnina graniči sa spornom nekretninom. Tuženik ne spori da je tužiteljica TA sve do razdiobe nekretnina obrađivala predmetnu nekretninu, da bi nakon razdiobe svatko radio svoje nekretnine.

6.Tuženik dalje u odgovoru na tužbu navodi da nakon razdiobe nekretnina na svoju nekretninu zv. "Vrta-voćnjak" instalirao dovod vode i to iz razloga jer je posadio povrće, dok to tužitelji nisu učinili na svojem dijelu nekretnine.

7.Tuženik navodi da je predmetnu nekretninu obrađivao sadeći povrće za potrebe svoje obitelji, što zadnjih par godina to ne čini zbog drugih obveza, a nakon što je uočio da je netko pokosio njegovu nekretninu angažirao je bager te nekretninu prekopao, na kojoj nekretnini je zadnjih par godina izniklo nekoliko samoniklih divljih šljiva, i da na toj nekretnini postoji samo jedna kultivirana voćka trešnja -bilica, te predlaže da sud odbije postavljeni tužbeni zahtjev.

8.Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], pročitao zapisnik iz predmeta I.R 313/85 od 21. siječnja 1986. godine, pročitao razdiobu od 30. rujna 1980, obavio očevid na licu mjesta dana 13. veljače

3.

2024., pročitao dopis Policijske uprave Splitsko-Dalmatinske od 04. svibnja 2023., izvršio uvid u fotografije koje je punomoćnica tužitelja predala prilikom očevida, pročitao nalaz i mišljenje vještaka Perice Puljića od 15. svibnja 2024., izvršio uvid u skicu lica mjesta te foto-elaborat, pročitao dopunu nalaza i mišljenja vještaka od 09. rujna 2024., izvršio uvid u skicu lica mjesta, saslušao svjedoke TAO, SA, CA, NA sina ŽA, RA sina Ž, ŽAO pok. RA, ŠA zv.. " F" pok. JA, ČA sina A, ĆA sina P i JA pok. FA.

9.Očevidom na licu mjesta utvrđeno je da je predmetna nekretnina položena u zaseoku [adresa] uz obiteljsku kuću tužitelja i to u pravcu juga i da se radi o nekretnini koja u naravi predstavlja vrt. Sa sjeverne strane uz nekretninu položeni su ostaci vinograda, betonski blokovi i stara daska. Sa istočne strane nekretnina je omeđena betonskim kolcima i to šest kolaca uz koje se proteže pletena žica, dok zapadna granica je puteljak koji dijeli dva odvojena vrta. Na predmetnoj nekretnini utvrđeno je trinaest panjeva plus stara trešnja, koja trešnja je prema navodima tužiteljice zasađena 1956. godine, na licu mjesta tužiteljica je navela da je tuženik prepilao jedno stablo oraha, dvije kruške, sedam do osam šljiva, tri stabla zezdalije, uklonio kupinu koju ona nije sadila, te uklonio četiri mladice koje su bile podobne za "navrćanje" kruške. Tužiteljica je na licu mjesta navela da je tuženik bagerom ušao sa sjeverne strane, a da je prethodno uklonio žičanu ogradu, te je utvrđeno da je nekretnina uzorana, a tužiteljica je označila prostor koji je zatrpan od strane tuženika a koji je služio za odlaganje bio otpada.

10.Svjedokinja TAOnevjesta tužiteljice ad/1 i supruga tužitelja ad/2 u svom iskazu navodi da već 35 godina četiri do pet puta godišnje dolazi u Proložac i da joj je poznato da je sporni prostor ograđen žicom i to sa zapadne i južne strane, a da prije nego što je tuženik ušao bagerom na predmetnoj nekretnini je bilo šest stabala šljiva (dvije su donosile plod), jedna trešnja bjelica koja nije uklonjena, trešnje mladice koje nisu donosile plod i da je sve to sadila tužiteljica ad/1 unatrag 35 godina. Svjedokinja navodi da je bilo par stabala krušaka koje su donosile plod, te samonikli grmovi kupina koje kupine je brala i pravila džem i sok i da joj je poznato da su tužitelji održavali taj prostor i to na način da su sjekli grančice, a da misli da je sporna nekretnina i nekretnina koja se nalazi desno u odnosu na stazu je diobom pripala tužiteljima i da tuženik nikada nije omatao tužiteljicu ad/1 prilikom obrađivanja te sporne nekretnine a nije joj poznato da na predmetnoj nekretnini su bile instalirane vodovodne cijevi, niti da je sađeno povrće od strane tuženika.

11.Svjedok SA u svom iskazu navodi da je njegova obiteljska kuća položena 50 metara od predmetne nekretnine, da je uvijek dolazio na trešnju (bilicu) i da je uvijek za to imao dopuštenje od tužiteljice ad/1, s tim da tuženika nije viđao na spornoj nekretnini niti mu je poznato da bi tuženik tu nekretninu obrađivao niti da je zabranjivao tužiteljici ad/1 obrađivanje sporne nekretnine. Svjedok također dodaje da tuženik obrađuje vinograd koji je udaljen od sporne nekretnine cca. 10 metara i da mu je poznato da je izvršena dioba između stranaka.

12.Svjedok CA u svom iskazu navodi da je njegova kuća položena sjevernije od kuće stranaka i to na udaljenosti od 50 metara i da na spornoj nekretnini je bio voćnjak i to sedam do osam stabala jabuka, krušaka, trešanja i zezdalija koje su donosile plod unatrag par godina i da je njegov pok. otac CA

4.

CA do 1995. godine dolazio na poziv tužiteljice ad/1 kako bi obrezivao voćnjak, a poznato mu je da je nakon njega dolazio VA. Sa zapadne strane sporne nekretnine bio je vrt koji je obrađivala tužiteljica ad/1 i kada bi ubrao neku voćku koja se nalazila na spornoj nekretnini uvijek bi pitao tužiteljicu ad/1. U odnosu na tuženika svjedok navodi da bi ga viđao pred kućom i u vinogradu, ali ga nije viđao na spornoj nekretnini i da mu nije poznato da bi tuženik tužiteljici ad/1 zabranjivao obrađivanje tog voćnjaka ali mu je poznato da se spore oko nekretnina.

13.Svjedok NAunuk tužiteljice ad/1 i sin tužitelja ad/2 u svom iskaz navodi da živi u [adresa] ali da redovito dolazi pet do šest puta godišnje u Proložac, a kada je bio na studiju u Šibeniku često je dolazio kod svoje bake u Proložac tako da mu je poznato da je na spornoj nekretnini bilo četiri do pet krušaka, grmovi kupina i četiri maline (koje je posadila njegova majka), a da sa desne strane je bio vrt sa povrćem i čitav taj prostor da je bio ograđen i obrađivan od strane njegove obitelji, a da bi tuženika vidio pred njegovom kućom i u vinogradu koji se nalazi u blizini i da mu nije poznato da bi tuženik zabranjivao tužiteljima obrađivanje voćnjaka i vrta. Svjedok dodaje da mu je poznato da postoji dioba između stranaka i da mu nije poznato da bi voćnjak pripao tuženiku.

14.Svjedok FAO u svom iskazu navodi da je od strane svog poslodavca GA upućen da prekopa zemlju dr. NA i dolaskom na lice mjesta zatekao je tuženika koji mu je rekao gdje treba kopati, a da nije primijetio da postoji nikakva žičana ograda i radilo se pretežno o šikari tako da nije bilo nikakvih stabala niti grmova kupine i malina samo da je postojala jedna trešnja sa strane a da prilikom kopanja je primijetio cijevi i par šahti sa strane pa pretpostavlja da su one služile za natapanje nekretnine. Svjedok navodi da te prilike tužiteljica ad/1 je rekla da zaustavim kopanje jer da je to njezino, međutim tuženik m i je naložio da nastavim sa kopanjem.

15.Svjedok ŠA u svom iskazu navodi da je 1992. godine preorao spornu nekretninu na kojoj je tuženik kasnije sadio povrće i da tada nisu bile položene nikakve cijevi za natapanje ali da pretpostavlja da su kasnije položene. Svjedok dodaje da je u blizini sporne nekretnine vinograd tuženika koji se natapao tako da su tu bile položene šahte a da prilikom preoravanja nije primijetio nikakve voćke niti grmove kupina i malina, nego samo jednu trešnju, da bi sa zapadne strane postojao vrt koji su obrađivali tužitelji a da mu nije poznato da bi obrađivali spornu nekretninu. Svjedok također u svom iskazu navodi da mu je poznato da je tuženik dvije do tri godine obrađivao spornu nekretninu (sadio povrće) koju je kasnije zapustio. Svjedok u iskazu ističe da je po nalogu tuženika prije nego je bager došao posjekao samonikle šljive, brist, divlje kupine a koji prostor je bio zarastao, a da te prilike nije micao žičanu ogradu koja je također bila zarasla u šikaru već da je uklanjanje učinio bagerista bagerom.

16.Svjedok ČA u svom iskazu navodi da je njegova obiteljska kuća položena 100 metara od sporne nekretnine i da na spornoj nekretnini su postojale voćke i to jedna velika trešnja, stabla šljiva, krušaka, jabuka i grmovi kupine koji prostor je obrađivan od strane tužitelja i da mu nije poznato tko je vlasnik tog dijela nekretnine a da sa zapadne strane je postojao vrt koji je obrađivala TA, a koje nekretnine su bile odvojene stazom i čitava nekretnina je bila ograđena žičanom ogradom. Za sam čin smetanja posjeda svjedok navodi da je čuo od svoje majke

5.

tako da nije bio prisutan, a dolaskom u Proložac primijetio je da nema voćaka, kupina, i da mu nije poznato tko je sadio te voćke, samo mu je poznato da je supruga tužitelja ad/2 posadila maline, a da je ŽA brao voćke i kosio travu. ČA dodaje da mu je poznato da je to zajednička nekretnina i da je tuženika viđao pred kućom i u vinogradu.

17.Svjedok ĆA u svom iskazu navodi da je dolazio na spornu nekretninu unatrag 10 do 15 godina i to po nalogu tuženika, a sve kako bi istu pokosio i da tada nije bilo nikakvih stabala voćaka niti grmova kupina i malina, već se radilo o samoniklim stablima na kojima nije bilo ploda i da je obrađivao vinograd koji je položen uz spornu nekretninu, a na spornu nekretninu je mogao pristupiti sa sjeverne strane od kuća.

18.Svjedok JA u svom iskazu navodi da je unatrag 15 do 20 godina na spornoj nekretnini zajedno sa tuženikom sadio povrće, da je sam postavio cijevi (kap na kap) za navodnjavanje i da su tu sadili povrće tri godine i da je tada primijetio samo jednu trešnju i jednu zezdaliju, a da kasnije nije dolazio. Svjedok dodaje da prilikom obrađivanja sporne nekretnine nisu bili ometani od strane tužitelja.

19.Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđivanjem smetanja posjeda, uspostave prijašnjeg posjedovnog stanja i da se tuženiku zabrani svako takvo ili slično smetanje ubuduće.

20.Odredbom čl. 441. Zakon o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23, dalje ZPP) propisano je kako će se raspravljanje u parnici za smetanje posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, dok je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete. Odredbom čl. 21. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 114/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14. dalje: ZV) propisano je da onaj koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda koja u smislu st. 3. tog članka prestaje protekom roka od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od nastalog smetanja, a prema odredbi iz čl. 22.st. 2. ZV-a sud pruža zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku, prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika kao i bez obzira na to koliko bi smetanje bilo u društvenom, javnom ili sličnom interesu.

21.Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak koji je priložen uz tužbu nesporno je utvrđeno da čestica zemlje [katastarska čestica] (sada 2831/1) je upisana na Đ [adresa] T za cijelo (predniku stranaka). Također je nesporno da je među strankama sačinjena i dioba nekretnina i to još 1980. godine i da tužitelji nesmetano obrađuju zapadni dio nekretnine i to na način da sade povrće. U odnosu na spornu nekretninu koja je odvojene stazom od zapadno položene nekretnine koju nesmetano obrađuju tužitelji a koji tvrde da su do dana smetanja nesmetano obrađivali i spornu nekretninu i to na način da su je kosili, sadili voćke i ubirali plodove, dok tuženik tijekom postupka tvrdi

6.

da je spornu nekretninu unatrag 15 do 20 godina obrađivao na način da je sadio povrće i da je instalirao navodnjavanje kap na kap.

22.Tijekom postupka je nesporno utvrđeno da tužiteljica ad/1 prebiva u kući koja je nesporno u blizini nekretnina da tužitelj ad/2 prebiva u [adresa] i da tuženik prebiva u [adresa] ali da je i često odsutan izvan mjesta prebivališta.

23.Sud je tijekom postupka saslušao svjedoke koji su različito iskazivali, pa je tako svjedokinja TAO navela u iskazu da je bilo šest stabala šljiva (dvije su donosile plod), jedna trešnja bjelica koja nije uklonjena, trešnje mladice koje nisu donosile plod i da je sve to sadila tužiteljica ad/1 unatrag 35 godina, da je bilo par stabala krušaka koje su donosile plod, te samonikli grmovi kupina koje kupine je brala i pravila džem i sok. Svjedok CA je naveo da je nekretnina bila voćnjak i da je bilo sedam do osam stabala jabuka, krušaka, trešanja i zezdalija , dok svjedok NA je naveo da na spornoj nekretnini je bilo četiri do pet krušaka, grmovi kupina i četiri maline (koje je posadila njegova majka). FAO (bagerista) navodi da se radilo pretežno o šikari, tako da nije bilo nikakvih stabala niti grmova kupine i malina samo da je postojala jedna trešnja sa strane a da prilikom kopanja je primijetio cijevi i par šahti Svjedok ŠA je naveo da prije nego je došao bager je posjekao samonikle šljive, brist i divlje kupine, dok svjedok ČA je naveo da su postojale voćke i to jedna velika trešnja, stabla šljiva, krušaka, jabuka i grmovi kupine. Svjedok ĆA u iskazu je naveo da nije bilo nikakvih stabala voćaka niti grmova kupina i malina, već se radilo o samoniklim stablima na kojima nije bilo ploda, dok svjedok JA u svom iskazu je naveo da je unatrag 15 do 20 godina na spornoj nekretnini zajedno sa tuženikom sadio povrće, da je sam postavio cijevi (kap na kap) za navodnjavanje i da su tada sadili povrće tri godine i da je postojala samo jedna trešnja i jedna zezdalija.

24.Navedeni svjedoci a sve imajući u vidu da li su predloženi od strane tužitelja ili tuženika različito iskazuju. Pa tako svjedoci TAO (nevjesta i supruga tužitelja), NA (unuk i sin tužitelja), ČA, CA, JA koji su predloženi od tužitelja potvrđuju navode tužitelja da su tu postojale voćke ( ali o kojim voćkama se radi, o kojoj količini voćaka se radi, te koje su voćke donosile plod različito iskazuju). Dok svjedoci ŠA, ĆA i FAO koji su predloženi od tuženika u svojim iskazima negiraju navode gore navedenih svjedoka navodeći da se radi o šikari i samoniklim voćkama.

25.Utvrđivanje posljednjeg mirnog posjeda zahtjeva utvrđivanje činjenica o tome kako je posjed izgledao neposredno prije smetanja. Očevidom na licu mjesta, a koji očevid je obavljen 13. veljače 2024. godine a sam čin smetanja od strane tuženika je učinjen 02. studeni 2022. godine je utvrđeno je da na predmetnoj nekretnini se nalazi trinaest panjeva, plus stara trešnja, koja trešnja je prema navodima tužiteljice zasađena 1956. godine, s tim da je tužiteljica na licu mjesta navela da je tuženik prepilao jedno stablo oraha, dvije kruške, sedam do osam šljiva, tri stabla zezdalije, uklonio kupinu koju ona nije sadila, te uklonio četiri mladice koje su bile podobne za "navrćanje" kruške.

26.Ako se prihvate iskazi svjedoka koji su predloženi od strane tužitelja te činjenice koje su utvrđene na licu mjesta sud izvodi zaključak da su tužitelji bili u zadnjem mirnom posjedu dijela čestice zemlje [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i to baš u površini od 389

7.

m2 (a ne kako tužitelji navode cca. 350 m2) kako je to naveo vještak u svom nalazu i mišljenju od 23. ožujka 2024. godine, a što je dodatno i prikazao na skici lica mjesta od 09. rujna 2024. godine te osjenčao žutom bojom. Tužitelji nisu nakon nalaz i mišljenja i dopune nalaza i mišljenja uredili tužbeni zahtjev, odnosno naznačili točnu površinu te dodatno naveli da je ta površina i osjenčana žutom bojom u dopuni nalaza i mišljenja.

27.Osim navedenog tužitelji u tužbenom zahtjevu traže uspostavu ranijeg posjedovnog stanja na način da se poravna zemljište voćnjaka, vrati odnosno ponovo posade stabla šljiva i trešnje i maline, te da vrati u funkciju rupu za kompost, te izgradi ogradu na način da vrati kolce koje bi trebao povezati žicom. Ovakav tužbeni zahtjev je neosnovan jer tužitelji isti nisu uredili nakon očevida, i nakon saslušanja svjedoka, pa se isti ne može niti izvršiti. Naime, tužitelji nisu precizno označili koja stabla voćaka i u kojoj količini bi tuženik trebao posaditi i na kojim mjestima bi voćke trebao posaditi, te gdje se nalazi rupa za kompost i o kojoj širini i dubini rupe se radi, koliko kolaca treba postaviti i u kojoj širini te sa kojom žicom sve to povezati.

28.O navedenom zahtjevu, kako njegovom deklarativnom dijelu (utvrđivanju čina smetanja) tako i onom kondernatornom (uspostavljanju ranijeg posjedovnog stanja i zabrani takvog smetanja ubuduće) odlučuje se izrekom (dispozitivom) konačnog rješenja o traženoj posjedovnoj zaštiti. Pri tome samo utvrđenje kako su tužitelji posjedovali i kako su u tome posjedu bili smetani nema karakter samostalnog deklaratornog elementa izreke rješenje o smetanju posjeda, već je sastavni dio kondermatornog dijela.

29.To znači da deklaratorni element izreke rješenja o smetanju posjeda ne može imati samostalni karakter, pa u okolnostima kada nije moguće prihvatiti kondermatorni dio tužbenog zahtjeva posjedovne zaštite, kako onog dijela koji se odnosi na uspostavu ranijeg posjedovnog stanja, tako i onog dijela koji se odnosi na zabranu takvog ili sličnog smetanja ubuduće, pa stoga zahtjev tužitelja za posjedovnom zaštitom, valja u tome dijelu odbiti kao neosnovan.

30.Međutim, u smislu kontinuitetne posjedovne zaštite od smetanja kako je postavljeno u odredbama članka 19. do 27. ZV-a u okolnostima kada nije moguće prihvatiti kondernatorni dio tužbenog zahtjeva u dijelu koji se odnosi na uspostavu ranijeg posjedovnog stanja, ali je moguće prihvatiti kondermatorni dio tužbenog zahtjeva za pružanje posjedovne zaštite u dijelu koji se odnosi na zabranu takvog ili sličnog smetanja u buduće, nema zapreke udovoljiti tužbenom zahtjevu u deklaratornom dijelu (utvrđenje čina smetanja) i u dijelu koji se odnosi na zabranu takvog ili smetanja ubuduće. Vrhovni sud Republike Hrvatske u rješenju poslovni broj Rev-672/09-2 od 1. lipnja 2011. zauzeo je sljedeće pravno shvaćanje: "Prema ocjeni ovog suda pored elementa koji u svakom slučaju mora biti ispunjen da bi se pružila posjedovna zaštita, a to je tražiti utvrđenje čina smetanja, preostala dva elementa ne moraju biti kumulativno ispunjeni da bi posjednik imao pravo na posjedovnu zaštitu, već je dovoljno, postojanje osnovanog prava na posjedovnu zaštitu, pod uvjetom da su ispunjeni opći uvjeti za pružanje posjedovne zaštite iz članka 22. stavak 2. ZV -a (posljednji miran posjed i nastalo smetanje) da je ostvaren uvjet zabrane tuženiku svakog daljnjeg istog ili sličnog postupanja koje predstavlja zadiranje u posljednji mirni posjed tužitelja jer se i samom takvom zabranom štiti posjed u smislu ZV-a."

8.

31.Slijedog gore iznijetog, sud u parnici radi smetanja posjeda ovlašten je pružiti posjedovnu zaštitu kada nije moguća uspostava posjedovnog stanja kakva je bila u času smetanja, odnosno kada zbog prirode samog čina smetanja nije moguće narediti uspostavu prijašnjeg stanja.

32.S obzirom na postignut uspjeh stranaka u postupku, sukladno odredbi članka 154. stavak 2. ZPP-a odlučeno je da svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

U Imotskom 10. ožujka 2026.

S u d a c:

Marija Ćosić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku od 15 dana na Županijski sud u tri primjerka, a putem ovog suda.

DNA:

- Vesna Vučetić, odvjetnica u Splitu, Domovinskog rata 27 A,

- Mirko Perkušić, odvjetnik u Imotskom, Ante Starčevića 24.