Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Zadar, Plemića Borelli 9

Poslovni broj: 163 P-2258/2022

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sutkinji toga suda Jadranki Nižić - Peroš, u pravnoj stvari tužitelja DN (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] i ŠN (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], obje zastupane po opunomoćniku odvjetniku Domagoju Varjačiću iz Zadra protiv tuženika Općine Ražanac, Ražanac, Ražanac X 61 VII, OIB:08842442553, zastupana po punomoćnici Ivanki Bosotina, odvjetnici u Zadru, nakon glavne rasprave održane dana 4. veljače 2026., u nazočnosti tužitelja, punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 10. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica DN (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], vlasnik za 1019/1216 dijela prava vlasništva kat. čest. nove državne katastarske izmjere za k. o. [katastarska općina] broj 1540 (odgovara česticama stare izmjere broj 78/329 i 121/.ZGR obje k. o. [katastarska općina]) upisane u z. k. uložak broj [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina] kao dvorište površine 1019m2, izgrađeno zemljište površine 30m2, izgrađeno zemljište površine 46m2, izgrađeno zemljište površine 21m2, dvorišna zgrada površine 21m2 te kuda površine 79m2, ukupne površine 1216m2, slijedom čega je tužiteljica ovlaštena da temeljem ove presude, a po njezinoj pravomodnosti, ishodi upis prava vlasništva na predmetnoj nekretnini na svoje ime i u svoje vlasništvo uz istodobno brisanje tog prava sa imena tuženice, sve u roku od 15 dana.

II. Utvrđuje se da je tužiteljica TN (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], vlasnik za cijelo (1/1) kat. čest. nove državne katastarske izmjere za k. o. [katastarska općina] broj 1532 (odgovara čestici stare izmjere broj 78/329 k. o. [katastarska općina]) upisane u z. k. uložak broj [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina] kao pašnjak ukupne površine 845m2 slijedom čega je tužiteljica ovlaštena da temeljem ove presude, a po njezinoj pravomodnosti, ishodi upis prava vlasništva na predmetnoj nekretnini na svoje ime i u svoje vlasništvo uz istodobno brisanje tog prava sa imena tuženice, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljice u tužbi od 25. studenog 2022. navode da je tužiteljica pod 1. stvarni vlasnik za cijelo i posjednik nekretnine koja u naravi predstavlja obiteljsku ostavštinu i to konkretno kat. čest. nove državne katastarske izmjere za k. o. [katastarska općina] broj 1540 (odgovara česticama stare izmjere broj 78/329 i 121/zgr obje k. o. [katastarska općina]) upisane u z. k. uložak broj [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina] i to danas kao vlasništvo tužiteljice pod 1. za 197/1216 prava vlasništva te tuženice za 1019/1216 dijela prava vlasništva. Naime, predmetna nekretnina iako prilikom nove izmjere i osnivanja novih zemljišnih knjiga za k. o. [katastarska općina] biva konkretnim suvlasničkim udjelom upisana na imenu tužene ista nekretnina oduvijek je bila te predstavljala vlasništvo i posjed obitelji EN i to konkretno pok. oca tužiteljice pok. EN pok. DNČ, zatim prije njega pok. djeda tužiteljice pok. DNČ pok. ĐN, a prije njih u posjedu pradjeda tužiteljice pok. ĐN. Predmetna nekretnina u naravi čini staru obiteljsku starinu/kuću zajedno sa pomoćnim objektima i pripadajućim dvorištem obitelji ĐN te je sa svoje sjeverne, zapadne, istočne te dijelom južne strane oduvijek ograđena suhozidom/zidovima. U predmetnoj obiteljskoj kući rođena je sama tužiteljica zajedno sa svojom braćom i sestrama gdje do udaje živi uz svoju majku tj. čitavu obitelj. Stoga se ponovno naglašava da predmetna nekretnina bila jest te i dan danas predstavlja dom tužiteljice i svih njezinih pravnih predaka što nikada niti mještanima niti pak ikome drugome biva sporno pa se upis suvlasništva na ime tužene ukazuje kao pogrešan i neistinit. Tužiteljica pod 2. je sestra tužiteljice pod 1. te ujedno stvarni vlasnik za cijelo i posjednik nekretnine koja u naravi predstavlja obiteljsku ostavštinu i to konkretno kat. čest. nove državne katastarske izmjere za k. o. [katastarska općina] broj 1532 (odgovara čestici stare izmjere broj 78/329 k. o. [katastarska općina]) upisane u z. k. uložak broj [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina] i to danas kao vlasništvo tuženice za cijelo (1/1). Predmetna nekretnina iako prilikom nove izmjere i osnivanja novih zemljišnih knjiga za k. o. [katastarska općina] biva upisana na imenu tužene ista nekretnina oduvijek je bila te predstavljala vlasništvo i posjed obitelji ĐN i to konkretno pok. oca tužiteljice pok. EN pok. DNČ, zatim prije njega pok. djeda tužiteljice pok. DNČ pok. ĐN, a prije njih u posjedu pradjeda tužiteljice pok. ĐN. Predmetna nekretnina u naravi čini ''Kotarinu'' ispod stare kuće (preko puta ceste) koja je služila obitelji ĐN za poljoprivredu te kojima nikada nitko nije njima osporavao ni posjed ni vlasništvo pa se upis vlasništva na ime tužene za cijelo ukazuje kao pogrešan i neistinit. Obje tužiteljice su za vlastite nekretnine koje su predmet tužbe rješenjem naslovnog suda Z- 7634/2021 odbijene sa svojim vlasničkim prigovorima, a predmetno rješenje zaprimljeno je dana 26.10.2022. Tužiteljica pod 1. je vlasništvo kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] samo formalno stekla za postojeći upis od 197/1216 dijela prava vlasništva nasljeđivanjem svog oca EN pok. DNČ i djeda tužiteljice lvana- ČN pok. ĐN sukladno Rješenju o nasljeđivanju naslovnog suda 0-1098/99 u kojem egzistiraju katastarske oznake po staroj izmjeri, potom temeljem Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju kojeg su tužiteljica i sestre sklopile s majkom pok. D, dok je u suštini istu česticu koja je oduvijek predstavljala obiteljsku ostavštinu oca/djeda/pradjeda, stekla za cijelo diobom sa ostalim sunasljednicima tj. majkom D BN, sestrama AN i TN, te braćom PN i VN. Tužiteljica pod 2. pak je vlasništvo kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stekla nasljeđivanjem svog oca EN pok. ČN i djeda tužiteljice lvana- ČN EN pok. ĐN sukladno Rješenju o nasljeđivanju naslovnog suda broj 0-1098/99 u kojem egzistiraju katastarske oznake po staroj izmjeri, te istu česticu koja je oduvijek predstavljala obiteljsku ostavštinu oca/djeda/pradjeda potom stječe za cijelo diobom sa ostalim sunasljednicima tj. majkom D BN, sestrama AN i TN, te braćom PN i VN. Međutim, u suštini obje nekretnine koje su predmet tužbe nalaze se u posjedu obitelji VN preko stotinu godina u kojem smislu predstavljaju samim dosijedanjem stečeno vlasništvo za cijelo njihovih prednika (otac/djed/pradjed) pa se tako i obje tužiteljice kako osobno tako računajući dugotrajan posjed svojih prednika nalaze u posjedu obje nekretnine od davnina.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo da je tužba nerazumljiva, da iz samog sadržaja tužbe nije moguće utvrditi radi li se o tužbi radi ispravka, brisovnoj tužbi ili tužbi radi utvrđenja. Tužiteljice su na samom početku naznačile da bi se radilo o tužbi radi ispravka pogrešnog upisa, premda nisu ispunjeni procesni preduvjeti za podnošenje takve tužbe, naime, odredbom čl. 205. Zakona o zemljišnim knjigama propisano je: „(1) Zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugoga postupka pred nadležnim tijelom (tužba za ispravak) imaju pravo: – osobe čijim prijavama ili prigovorima sud nije u cijelosti ili dijelu udovoljio u ispravnom postupku u roku od 30 dana od dana zaprimanja rješenja – osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati.“ Tužiteljice su dostavile dokaz da su sudjelovale u postupku katastarske izmjere za k. o. [katastarska općina] u vidu Zapisnika sastavljenih pred Komisijom za preoblikovanje zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], ali nisu dostavile dokaz da su podnijele Prigovor, niti da bi njihov prigovor bio odbijen. Štoviše, kroz povijesni izvadak iz sudskog registra jasno se vidi da na navedene čestice nije dan prigovor, odnosno, nije vidljiva zabilježba (odbijenog) prigovora. Tuženik u prvom redu ističe kako u odnosu na ovdje tužitelje egzistira pravomoćna sudska odluka temeljem koje je izvršen upis prava vlasništva u korist tužene, odnosno tužitelji su postavili tužbeni zahtjev na utvrđenje prava vlasništva u odnosu na nekretninu, odnosno upisane z.k. vlasnike čije je pravo upisano u postupku izmjere preoblikovanja zemljišne knjige (što je stav Županijskog suda u Zadru, Su-86/13, kao i Vrhovnog suda RH, Su-IV-246/15, od 17. rujna 2015., vidljiv i u Presudi Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici, Gž-2995/16, od 7. lipnja 2017.). Postavljeni tužbeni zahtjev u cijelosti se temelji na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi koji su tuženici isticali u postupku katastarske izmjere. Tužitelji su, ukoliko smatraju da je upis tuženikovog prava u postupku nove izmjere pogrešan, trebali uložiti prigovor, te u slučaju odbijanja istog pokrenuti parnicu radi ispravka u za to predviđenom roku. Dakle, rješenje kojim je tužena upisana u zemljišnu knjigu predstavlja pravomoćno presuđenu stvar, u odnosu na ovaj predmet. Ovom tužbom tužitelji osporavaju tuženoj vlasništvo katarskih čestica broj 1540 i 1532 obje k. o. [katastarska općina]., koja je svoje pravo vlasništva upisala na temelju Zakona o zemljišnim knjigama. Nadalje, činjenice navedene u tužbi i sam tužbeni zahtjev formulirani su kao da se radi o tužbi na utvrđenje. Tužitelji ističe kako su predmetne nekretnine oduvijek u fizičkom posjedu tužitelja, a prije njih njihovih prednika, oca pok. EN pok. ČN, djeda pok. DNČ pok. ĐN i pradjeda pok. ĐN, koje su naslijedile, te su kasnije izvršile diobu da sunasljednicima. Kako proizlazi iz Zapisnika sastavljenim u postupku nove izmjere nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – nova izmjera, nastala je od k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – stare izmjere i č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere, dok je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – nove izmjere nastala isključivo od k. č. [katastarska čestica]. Ukazuje se kako jedina povijesno relevantna isprava kojom tužiteljice raspolažu – Rješenje o nasljeđivanju iz njihovog oca EN pok. Š iz [adresa], sadrži samo podatak da bi tužiteljicama pripadao dio č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – stare izmjere, dok tužiteljice se u istom ne navodi k. č. [katastarska čestica] niti kao izvanknjižno vlasništvo. Konačno, tužiteljica ad. 1. upisana je kao vlasnica dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upravo u dijelu koji površinom odgovara površini č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – stare izmjere koja je ušla u k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – nove izmjere. Stara k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila je upisna kao vlasništvo Općine Ražanac, a koju je tužena stekla Odlukom Komisije Vlade Republike Hrvatske za rješavanje sporova o pravima općina, gradova i županija, od bivše Općine Zadar, klasa: 940-01/95-01/27, ur. broj: 515-02- 95-13 od 01. srpnja 1996.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid i pročitao zk izvatke za čest. zem. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] (l.s.4-6), Izvadak iz katastarskog operata (l.s.7), zapisnik iz postupka obnove zemljišnih knjiga broj Z-8276/2010/1420 od 17. ožujka 2011. (l.s.9-11), zapisnik iz postupka obnove zemljišnih knjiga broj Z-8276/2010/1419 od 17. ožujka 2011. (l.s.12-15), rješenje ovoga suda broj Z-7634/2021 od 4. kolovoza 2022. (l.s.16-20), Rješenje o nasljeđivanju iza smrti lvana- ČN pok. ČN i EN pok. ĐN posl. broj 0-1098/99 od 17. veljače 2005. (l.s.21-25), Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju broj OU-225-2018 od 24. listopada 2018. (l.s.26-28), Ugovor o razvrgnuću suvlasničke zajednice broj OV-1752-2019 od 1. ožujka 2019. (l.s.30-34), Rješenje o nasljeđivanju iza pok. CN broj O.902-2021. od 3. rujna 2021. (l.s.35-37), povijesni pregled Izvatka iz zemljišne knjige za k. č. [katastarska čestica] obje u k. o. [katastarska općina] (l.s.52), Odluku Komisije Vlade Republike Hrvatske za rješavanje sporova o pravima općina, gradova i županija, klasa: 940-01/95-01/27, ur. broj: 515-02-95-13 od 01. srpnja 1996. (l.s.56-72), povijest posjeda za predmetne nekretnine (l.s.76-78), rješenje Ureda za katastar i geodetske poslove od 9. svibnja 1995. sa prilozima (l.s.79- 89), nalaz i mišljenje – skicu lica mjesta vještaka geometra Geo lesi j.d.o.o. od 30. Rujna 2025. (l.s.114-115), saslušani su svjedoci GN i IN (l.s.121-122) i tužiteljice (122-123) te je pročitan spis ovoga suda broj P-1563/22.

4. Tužbeni zahtjev tužiteljica je osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljica za utvrđenjem da su dosjelošću, po svojim prednicima i osobno, stekle vlasništvo nekretnina koje su predmet spora.

5.1. Među strankama nije sporno da su tužiteljice u odnosu na predmetne čestice zemlje sudjelovale u postupku obnove zemljišnih knjiga za k. o. [katastarska općina] te da na rješenja donesena u tome postupku nisu izjavile prigovor.

6. Na temelju izvedenih dokaza utvrđene su slijedeće činjenice u ovoj pravnoj stvari:

- da su kao vlasnici čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisani Općina Ražanac za 1019/1216 dijela i DN za 197/1216 dijela, a kao vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] upisana je Općina Ražanac za cijelo (l.s.4-6),

- kako proizlazi iz zapisnika iz postupka obnove zemljišnih knjiga broj Z- 8276/2010/1420 od 17. ožujka 2011. (l.s.9-11), u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere, na ročištu su sudjelovale ovdje tužiteljice koje su navele da su zajedno sa svojom majkom D, bratom PN i VN i sestrom AN vlasništvo predmetne nekretnine stekli nasljeđivanjem od svoga oca pok. T (preminuo 1992. godine u 62. godini života) na jednake dijelove, a on nasljeđivanjem iza smrti svoga oca Š (preminuo 1989. godine u 80-tim godinama života) i diobom sa svojim bratom Š, budući je njihov brat GN preminuo u 16- toj godini bez potomstva. Nadalje su navele da je njihov djed ĐN vlasništvo iste stekao nasljeđivanjem od svoga oca kojemu se ne sjećaju imena i diobom sa svojim bratom Š te da je predmetna nekretnina u naravi "Kotarina" iznad stare kuće, da je sa svih strana ograđena suhozidom i da u svezi iste nikad nije bilo spora,

- iz posjedovnog lista 719 slijedi da čest. nove izmjere broj 1532 odgovara dijelu čest. zem. [katastarska čestica] površine 501486 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] uknjiženog vlasništva u korist:

Općina Ražanac za cijelo,

- kako proizlazi iz zapisnika iz postupka obnove zemljišnih knjiga broj Z- 8276/2010/1419 od 17. ožujka 2011. (l.s.12-15), u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere, na ročištu su sudjelovale ovdje tužiteljice te je uvidom u skice mjerenja čestice stare i nove izmjere utvrđeno da stara čest. zem. [katastarska čestica] obuhvaća površinu od cca 1000 m² predmetne nekretnine, dok ostatak površine čini stara čest. zgr. [katastarska čestica]. Nazočne suposjednice DN i TN ŠN su navele da su zajedno sa svojom majkom D, bratom PN i VN i sestrom AN vlasništvo predmetne nekretnine stekle nasljeđivanjem od svoga oca pok. T (preminuo 1992. godine u 62. godini života) na jednake dijelove, a on nasljeđivanjem iza smrti svoga oca Š (preminuo 1989. godine u 80-tim godinama života) i diobom sa svojim bratom Š, budući je njihov brat GN preminuo u 16- toj godini bez potomstva. Nadalje su navele da je njihov djed ĐN vlasništvo iste stekao nasljeđivanjem od svoga oca kojemu se ne sjećaju imena i diobom sa svojim bratom Š. Nazočne stranke su zaključile da je predmetna nekretnina u naravi stara kamena kuća, štala i konoba, sve izgrađeno prije II. svj. rata, da je ograđena sa svih strana betonskim zidom odnosno građevinama i da u svezi iste nikad nije bilo spora,

- iz posjedovnog lista broj 345 slijedi da su GN E, ŠNČ, ŠNČ Đ, AN, DN i TN ŠN evidentirani suposjednicima dijela čest. zgr. [katastarska čestica] u naravi kuća površine 120 m², svaki za 1/6 dijela,

- iz rješenja ovoga suda broj Z-7634/2021 od 4. kolovoza 2022. (l.s.16-20), slijedi da je povodom prigovora protiv rješenja ovoga suda pod brojem Z-6035/2019 dana 4. kolovoza 2022. doneseno rješenje međutim isto se ne odnosi na sam postupak preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina],

- da su temeljem rješenja o nasljeđivanju iza smrti lvana- ČN pok. ČN i EN pok. ĐN posl. broj 0-1098/99 od 17. veljače 2005. (l.s.21-25), njegovim nasljednicima među ostalima proglašene i tužiteljice koje su proglašene nasljednicama dijela čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – stare izmjere,

- da su temeljem Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju broj OU-225-2018 od 24. listopada 2018. (l.s.26-28), tužiteljice među ostalima bile davateljice uzdržavanja prema primateljici ŠNČ – BN, a predmet kojega Ugovora su i ovdje predmetne nekretnine,

- da su temeljem Ugovora o razvrgnuću suvlasničke zajednice broj OV-1752-2019 od 1. ožujka 2019. (l.s.30-34), zaključenog između suvlasnika predmetnih nekretnine, sa sa majkom TNČ, sestrama AN i TN, te braćom PN i VN ovdje tužiteljicama pripale ovdje predmetne nekretnine,

- da su nasljednici prema rješenju o nasljeđivanju iza pok. CN broj O.902- 2021. od 3. rujna 2021. (l.s.35-37), među ostalima nasljednice i ovdje tužiteljice,

- da prema povijesti posjeda za predmetne nekretnine (l.s.76-78), slijedi da čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odgovara dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare oznake te da čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odgovara dijelu čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare oznake dok je prema podacima iz 1937. čest. zem. [katastarska čestica] bila upisana kao posjed Porezne općine Ražanac, a čest. zgr. [katastarska čestica] kao posjed RN pok. Č, RN. ĐN i ĆN pok. ĐN. U odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao posjednik upisana je 1957. Općenarodna imovina, a 1978. Šumsko gospodarstvo Zadar, da bi 1987. došlo do diobe čest. zem. [katastarska čestica] i formiranja čest. zem. [katastarska čestica] koja je evidentirana kao posjed Općine Zadar. U odnosu na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] posjed je ostao neizmjenjen do 1963. kada je kao posjednik upisan ĆN B pok. ĆN, pa potom 1990. A P i ĆN EN itd., da bi novom izmjerom bila formirana nove čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisana kao posjed Općine Ražanac te 1540 k. o. [katastarska općina] upisana kao posjed Općine Ražanac za 1019/1216 dijela i HN za 197/1216 dijela,

- da iz Odluke Komisije Vlade Republike Hrvatske za rješavanje sporova o pravima općina, gradova i županija, klasa: 940-01/95-01/27, ur. broj: 515-02-95-13 od 01. srpnja 1996. (l.s.56-72), proizlazi da je stara k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (od koje je nastala čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere) bila upisna kao vlasništvo Općine Ražanac, a koju je tužena stekla Odlukom Komisije Vlade Republike Hrvatske za rješavanje sporova o pravima općina, gradova i županija, od bivše Općine Zadar, klasa: 940-01/95-01/27, ur.broj: 515-02- 95-13 od 01. srpnja 1996.

- da se pred ovim sudom pod brojem P-1563/22 vodio postupak u pravnoj stvari tužitelja PN i VN protiv tuženika DN, AN i TN, radi utvrđenja i uknjižbe prava vlasništva te da je dana 03. srpnja 2024. doneseno rješenje kojim se smatra da je tužba povučena (pravomoćno 2. kolovoza 2024).

6.1. U ovoj pravnoj stvari proveden je očevid na licu mjesta dana 25. rujna 2025. uz sudjelovanje vještaka geometra SN te je neposrednim opažanjem utvrđeno da se radi o česticama zemlje [katastarska čestica]. k. o [katastarska općina], da je čest. zem. [katastarska čestica] u cijelosti ograđena suhozidom koji je u dijelu porušen te se na toj nekretnini nalazi wc i ljetna kuhinja, stara porušena štala, vosik – mjesto gdje su se čuvale svinje ili kokoše te stara kuća sa terasama. U odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ista je sa tri strane ograđena suhozidom, a sa sjevernozapadne strane se nalazi kameno- betonski zid za koji su tužiteljice navele da je od njihovog strica, a na kojoj nekretnini se nalaze dvije smokve i dva betonska stupa od struje, neposredno uz kameno- betonski zid.

7. Saslušan kao svjedok GN je naveo da su predmetne nekretnine još od austrougarske u posjedu obitelji tužiteljica, da su bile i u posjedu njegove obitelji obzirom da su mu stričevići, odnosno njegov otac je brat od djeda tužiteljica. Nekretnina koja se nalazi uz cestu Pag-Ražanac da je oduvijek sa svih strana ograđena sa suhozidom te je bila još u posjedu djeda ĐN koji je bio otac od Š, djeda tužiteljica, potom je bila u posjedu od oca tužiteljica T, a sada tužiteljice da vode o tome računa. Podjelom unutar obitelji 1990. -ih godina te kasnijim podjelama su ove nekretnine pripale tužiteljicama. U odnosu na nekretninu na kojoj je izgrađena štala i stara kuća, tu da je došlo do podjele između njegove majke i strica 1950.-ih godina i stric je tada napravio štalu, stara kuća je još od davnina tu izgrađena. Navedena nekretnina da je sa svih strana također ograđena sa suhozidom i povezana sa starom kućom. Nikada nitko tužiteljicama niti prednicima nije osporavao pravo na posjed tih nekretnina, a tek kada je bila nova izmjera je došlo je do toga da je Općina to prepisala na sebe. Na skici lica mjesta sa 114 spisa je pokazao označene nekretnine o kojima je iskazivao i naveo da je nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kuća njegovog brata.

7.1. U bitnome istovjetno kao svjedok GN, 72 godine starosti, iskazivao je i svjedok IN kada je naveo da se radi o nekretninama koje su oduvijek u posjedu obitelji tužiteljica, a prije njih još od pok. JN, djeda tužiteljica. Naveo je i da su obje nekretnine sa svih strana ograđene suhozidom, da se na čest. zem. [katastarska čestica] nekada sadili žito, tu da je bilo guvno, na gornjoj nekretnini kod stare kuće, koja je bila već izgrađena dok je on bio dijete je izgrađena i štala te je cijeli taj dio oko kuće zatvoren sa suhozidom.

8. U svome iskazu pred ovim sudom tužiteljica pod 2. navela je da se radi o nekretninama koje su u njezinoj obitelji preko sto i nešto godina, da je njezin djed ČN, rođen 1904. živio u staroj kući izgrađenoj na predmetnoj nekretnini i da su nekretnine od davnina ograđene suhozidom. Djed ČN da je imao brata SN te su se njih dvojica podijelili na način da su ove nekretnine pripale djedu ČN, a u toj staroj kući da je živjela cijela njihova obitelj. Nakon smrti djeda ČN nekretnine da su pripale sinu Š, njihovom ocu, a podjelom svih nekretnina unutar obitelji su predmetne nekretnine pripale njoj i njezinoj sestri. Nikada nitko iz Općine Ražanac ili neke druge vlasti da nije osporavao njima i njihovim prednicima pravo na posjed ovih nekretnina. Nekretnina koja se nalazi bliže glavnoj cesti su nekada bili slogovi, tu je bilo guvno, čuvale su se ovce i kokoši, a na nekretnini na kojoj je izgrađena stara kamena kuća da je bila štala te dio u kojem su se čuvali prasci, ovce i slično te je bila u isključivom posjedu njihove obitelji. Ugovorom o razvrgnuću suvlasništva su unutar obitelji potpuno razriješili svoje odnose i dogovorili se oko podjele, a sada da ne postoji nikakav spor između nje i potpisnika ugovora o razvrgnuću u svezi toga da bi njima pripale ove nekretnine.

8.1. Tužiteljica pod 1. se u cijelosti pridružila iskazu tužiteljice pod 2.

9. Prema Zaključcima broj: Su-IV-246/2015 od 17. rujna 2015. sa sastanka predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske rješenje doneseno u završenom postupku obnove zemljišne knjige veže sve stranke koje su sudjelovale u tom postupku, a nisu protiv rješenja izjavile prigovor ili podnijele tužbu za ispravak u smislu čl. 197. ZZK pa u prethodno navedenoj situaciji kada se tužba temelji na identičnom činjeničnom stanju tužbeni zahtjev valja odbiti kao neosnovan. U situaciji kada se tužba temelji na drugačijem činjeničnom stanju (npr. takva stranka je naknadno tj. nakon okončanja zemljišnoknjižnog postupka stekla pravo vlasništva) uspjeh tužitelja ovisit će prvenstveno o tome je li ili ne dokazao tužbenu osnovu.

9.1. U konkretnom slučaju, tužiteljice su sudjelovale u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], pozivajući se tada na nasljeđivanje i diobu, a u kojem postupku na donesena rješenja nisu izjavile prigovore.. No, u ovom postupku kao pravnu osnovu navode dosjelost. Time su tužbu utemeljile na drugačijem činjeničnom stanju u odnosu na činjenične navode iz postupka obnove.

9.2. Slijedom navedenog, sud smatra da su tužiteljice ovlaštene podnijeti ovu deklaratornu tužbu (na utvrđenje). Suprotno navodima tuženika, ovdje nije riječ o tužbi za ispravak niti o brisovnoj tužbi, već o zasebnom zahtjevu utemeljenom na novoj činjeničnoj osnovi

10. Odredbom čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (''Narodne novine'' broj: 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014.

- dalje u tekstu: ZVDSP) stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene, prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. To znači da će se u svim onim slučajevima kada je pravo vlasništva stečeno prije 1. siječnja 1997. godine pravni temelj stjecanja, a u svezi s tim i relevantne činjenice, cijeniti prema propisima koji su do tada bili na snazi.

10.1. Po odredbama čl. 159. i 160. ZVDSP-a pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, jednako kao i prema odredbama prije važećih zakonskih propisa (Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima od 1980. i Općeg građanskog zakonika do 1980.) su samostalni posjed nekretnine koja se stječe potrebnom kvalitetom, odnosno posjed mora biti barem pošten, te je Zakonom propisana duljina neprekidnog trajanja posjeda, ovisno o tome da li je posjed pošten ili se radi o kvalificiranom posjedu (zakonit, istinit i pošten posjed). Posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja, posjed je istinit ako nije pribavljen silom, prijetnjom ili potajice ili pak zloupotrebom povjerenja, a posjed je pošten ako posjednik koji ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed s time da poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada (čl. 18. ZVDSP-a).

10.2. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. OGZ za stjecanje prava vlasništva dosjelošću bilo je potrebno ostvarenje ovih pretpostavki: a) sposobnost stjecatelja, b) sposobnost stvari da bude u vlasništvu, c) posjed određene kvalitete i d) vrijeme dosjelosti određeno zakonom, dok je za stjecanje prava vlasništva izvanrednom dosjelošću posjed trebao biti samo pošten, a izvanredno vrijeme dosjelosti je bilo 30 ili 40 godina (pravno pravilo iz paragrafa 1477. OGZ).

10.3. Nadalje se za stjecanje vlasništva prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. OGZ zahtijeva pošten posjed, dok je pošten prema pravnom pravilu iz paragrafa 328. OGZ onaj tko iz vjerojatnih razloga drži stvar kao svoju. Prema odredbi čl. 29. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Službeni list SFRJ“ broj 6/80 i 36/90 – u daljnjem tekstu: ZOVO) koji je stupio na snagu 1. rujna 1980. na nekretninama u društvenom vlasništvu se pravo vlasništva nije moglo steći dosjelošću, međutim, donošenjem Zakona o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“ broj 53/91) stavljena je izvan snage odredba čl. 29. ZOVO koja nije dopuštala sjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu.

10.4. Donošenjem ZVDSP koji je stupio na snagu 1. siječnja 1997. odredbom čl. 388. st. 4. je bilo određeno da se u rok stjecanja vlasništva dosjelošću nekretnine koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana. Međutim, odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 17. studenog 1991. („Narodne novine“ broj 137/99) ukinuta je navedena odredba čl. 388. st. 4. ZVDSP, a kasnije donesenim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 114/01), koji je stupio na snagu 20. prosinca 2001. i to odredbom čl. 2., određeno je da se na nekretninama koje su na dan 8. listopada 2001. bile u društvenom vlasništvu u vrijeme dosjelosti ne računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana.

10.5. Odredbom čl. 388. st. 3. ZVDSP rokovi koji su za stjecanje i prestanak stvarnih prava određeni ovim zakonom, ako su bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu, nastavljaju teći u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka, ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen ovim Zakonom ako bi počeo teći u času njegova stupanja na snagu. Naime, za redovnu dosjelost stjecanja prava vlasništva na nekretninama u smislu tada važeće odredbe čl. 28. st. 2. ZOVO potreban je savjestan i zakonit posjed, te protek vremena od 10 godina neprekidnog posjedovanja, dok je za izvanrednu dosjelost u smislu odredbe čl. 28. st. 4. ZOVO potreban savjestan posjed, te protek vremena od 20 godina neprekidnog posjedovanja. Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima nije radio razliku o stjecanju prava vlasništva dosjelošću redovnom, odnosno izvanrednom dosjelošću na nekretninama koje su u društvenom vlasništvu.

10.6. Republika Hrvatska kao potpisnica Konvencije o zaštiti ljudskih prava i kao članica Europske unije dužna primjenjivati Europsko pravo, a time i Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i protokole koji su sastavnica te Konvencije. Isto tako dužna je primjenjivati odluke Europskog suda za ljudska prava, koji je već odlučivao u predmetima protiv Republike Hrvatske koji se tiču stjecanja prava vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su bile u društvenom vlasništvu. Naime, u predmetima [adresa]. i V protiv Republike Hrvatske iz 2016., sud je u gotovo identičnom činjeničnom supstratu kakav je onaj u ovom predmetu stao na stajalištu da ukoliko treće osobe ne polažu pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini, a u konkretnom slučaju takvih osoba osim tužitelja nema, tužitelj ne može snositi posljedice koje su potaknuli Ustavni sud Republike Hrvatske da stavi izvan snage odredbu članka 388. stavka 4. ZVDSP-a koja je do odluke toga suda 17. studenog 1999. omogućavala stjecanje vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su nekoć bile u društvenom vlasništvu protekom rokova i uz dokazivanje kvaliteta i kontinuiteta posjedovanja.

10.7. Obzirom da se tužiteljice osobno i preko svojih prednika, u smislu rokova iz članka 159. stavka 4. ZVDSP-a i uz primjenu članka 160. stavak 1. i 2. ZVDSP-a već nalaze u posjedu predmetnih čestica najmanje preko četrdeset godina, to je u konkretnom slučaju valjalo primijeniti pravno shvaćanje Europskog suda za zaštitu ljudskih prava iz predmeta C (zahtjev broj 35298/04), slijedom čega se može zaključiti i da su tužiteljice temeljem odredbe članka 388. stavka 4. ZVDSP-a postale vlasnice predmetnih zemljišta temeljem zakona.

10.8. Polazeći od naprijed navedenih odredaba o stjecanju prava vlasništva dosjelošću te imajući u vidu da su prednici tužiteljica u samostalnom i nesmetanom posjedu predmetnih nekretnina najmanje 100 godina, a kako iskazuju saslušani svjedoci i tužiteljice, primjenjujući odredbu čl. 388. ZVDSP, to ovaj sud nalazi da su tužiteljice na navedenim nekretninama stekle vlasništvo dosjelošću.

11. Naime, iz provedenih dokaza, osobito suglasnih iskaza svjedoka FN i IN, kao i iskaza samih tužiteljica, proizlazi nedvojben zaključak da su tužiteljice vlasništvo predmetnih nekretnina stekle dosjelošću.

12. Iskazi svjedoka potvrđuju postojanje kontinuiteta posjeda koji traje duže od sto godina, još od vremena austrougarske. Svjedoci, koji su i sami suvremenici događaja (poput svjedoka IN, 72 godine starosti), potvrđuju da su nekretnine u posjedu obitelji tužiteljica kroz nekoliko generacija – od pradjeda ĐN, preko djeda ČN (rođenog 1904. godine) i oca Š, pa sve do današnjih tužiteljica. Iskazi saslušanih svjedoka su ovome sudu bili istiniti, detaljni i u skladu sa drugim izvedenim dokazima, a radi se o mještanima koji nisu osobno zainteresirani za ishodom ovoga parničnog postupka pa im je sud u cijelosti poklonio vjeru

13. Ključni elementi koji upućuju na vlasnički posjed s voljom da se stvar drži kao svoja očituju se u tome da su obje nekretnine od davnina sa svih strana omeđene suhozidom, čime je obitelj jasno manifestirala svoju isključivu vlast nad posjedom i odvojila ga od tuđih nekretnina.

13.1. Na očevidu na licu mjesta održanom dana 25. rujna 2025. ovaj sud je neposrednim opažanjem utvrdio da se radi nekretninam ograđenim suhozidom, da su na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i danas vidljivi wc i ljetna kuhinja, stara porušena štala i vosik (mjesto gdje se čuvaju svinje i kokoše) te stara kuća sa terasama, kao i da se radi o sa svih strana ograđenom kompleksu kuće sa pomoćnim objektima. U odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je ista sa tri strane ograđena suhozidom i da se sa sjevernozapadne strane nalazi kameno-betonski zid u vlasništvu strica od tužiteljica, a što govori u prilog tome da se nekada radilo o nekretnini koja je bila izvorno u obitelji FN počevši od pradjeda tužiteljica, ĐN, a koja je u diobi pripala stricu od tužiteljica.

14. Na nekretninama su se obavljale jasne poljoprivredne i građevinske aktivnosti, kako navode saslušani svjedoci i tužiteljice (sadnja žita, postojanje guvna (čest zem. 1532), izgradnja štale 1950-ih godina te održavanje stare kamene kuće (čest. zem. [katastarska čestica]), što ukazuje na to da se obitelj ponašala kao vlasnik dok su i svi saslušani svjedoci potvrdili su da nitko nikada, uključujući Općinu Ražanac ili prethodne vlasti, nije osporavao posjed tužiteljicama niti njihovim prednicima. Posjed je bio miran i pošten sve do trenutka nove izmjere, kada je Općina upisala vlasništvo na sebe bez pravne osnove. Činjenica da su se unutar obitelji sklapali dogovori i ugovori o razvrgnuću suvlasništva (1950-ih, 1990-ih i kasnije) dodatno potvrđuje da su svi članovi obitelji te nekretnine smatrali isključivim obiteljskim vlasništvom, a koji pravni slijed stjecanja su tužiteljice dokazale temeljem rješenja o nasljeđivanju i Ugovora o razvrgnuću suvlasništva zaključenog između sunasljednika, u koje je ovaj sud izvršio uvid. Također je o pravnom slijedu i podijeli unutar obitelji iskazivao i svjedok GN, čiji je otac brat od djeda tužiteljica i koji o istome ima neposredna saznanja.

14.1. Naime, kako proizlazi iz dokumentacije u spisu, tužiteljica pod 1. je vlasništvo kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stekla i nasljeđivanjem svog oca Š GN pok. ČN i djeda lvana- ČN pok. ĐN temeljem rješenja o nasljeđivanju broj 0-1098/99, potom temeljem Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju kojeg je sklopila s majkom pok. D, te za cijelo diobom sa ostalim sunasljednicima, majkom TNČ, sestrama AN i TN, te braćom PN i VN.

14.2. Nadalje, kako proizlazi iz dokumentacije u spisu, tužiteljica pod 2. je vlasništvo kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stekla na istovjetan način kao i tužiteljica pod 1.

14.3. Obzirom na prethodna utvrđenja o zakonitom, istinitom i poštenom posjedu tužiteljica osobno i po svojim prednicima, ovaj sud nije našao relevantnim navode tuženika da je Općina Ražanac stekla vlasništvo čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Odlukom Komisije Vlade Republike Hrvatske 1996. Godine.

15. S obzirom na to da je posjed prednika tužiteljica bio pošten i samostalan, a trajao je znatno duže od zakonom propisanih rokova za dosjelost, sud zaključuje da su tužiteljice dokazale tužbenu osnovu i stekle pravo vlasništva temeljem zakona, dosjelošću, odnosno da su sa svojim prednicima bile u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina u razdoblju od najmanje 100 godina, vjerujući da se radi o nekretninama u njihovom vlasništvu.

16. Stoga, na temelju gornjih utvrđenja ovaj sud je činjenične navode tužiteljica u tužbi i tijekom postupka našao osnovanima iz čega proizlazi i osnovanost postavljenog tužbenog zahtjeva te ga je valjalo prihvatiti na način kako je to određeno u izreci ove presude koja će ovdje tužiteljicama poslužiti kao valjana zemljišnoknjižna isprava podobna za uknjižbu njihovog prava vlasništva u zemljišne knjige.

17. Odluka o trošku nije donesena jer isti nije zatražen.

Zadar, 10. ožujka 2026.

Sutkinja

Jadranka Nižić – Peroš, univ.spec.iur.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u 3 primjerka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.

Dostavna naredba:

1. Tužiteljima, po punomoćniku,

2. Tuženiku, po punomoćniku.