REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-8290/2021-39

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji Vanesi Brizić Bahun, a po prijedlogu više sudske savjetnice Atine Matanov, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, A. Mihanovića 3, Zagreb, zastupanog po punomoćnici LI, zaposlenici tužitelja protiv tuženika Zagrebački holding d.o.o., OIB: 85584865987, Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 4. veljače 2026., u prisutnosti punomoćnika stranaka, 10. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Zagrebačkom holdingu d.o.o. isplatiti tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje iznos od 6.137,27 EUR-a (slovima: šest tisuća sto trideset sedam eura i dvadesetsedam centi) sa zateznim kamatama koje teku od 19. rujna 2021. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023., po stopi koja se određivala za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Zagrebačkom holdingu d.o.o. naknaditi tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje trošak parničnog postupka u iznosu od 36,89 EUR-a (slovima: trideset šest eura i osamdeset devet centi), u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je osiguranik tužitelja GI ozlijeđen na radu kod poslodavca, ovdje tuženika 6. prosinca 2014. na odlagalištu otpada kojom prilikom je dok je razdvajao otpad pao na desnu ruku i desni dio tijela te zadobio kontuziju desnog ramena. Za navedenu nezgodu odgovoran je poslodavac jer nije poštivao sve mjere zaštite na radu utvrđene Zakonom o zaštiti na radu. Na osnovu navedene nezgode osiguraniku tužitelja određena je rješenjem broj 279981 od 22. listopada 2019. invalidska mirovina zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti nastale uslijed ozljede na radu. Također na osnovi navedene nezgode osiguraniku tužitelja priznato je pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja rješenjem HZMO -a broj 279981 od 3. listopada 2019. Tužitelj je za razdoblje od 11. listopada 2019. do 28. veljače 2021. s osnova invalidske mirovine isplatio ukupno 41.320,78 kn dok je s osnova novčane naknade zbog tjelesnog oštećenja za razdoblje od 4. srpnja 2019. do 31. kolovoza 2021. isplatio ukupno 4.920,51 kn, što sveukupno iznosi 46.241,29 kn, a koji iznos predstavlja štetu za tužitelja u navedenom razdoblju. Dana 31. kolovoza 2021. tužitelj je tuženiku poslao zahtjev kojim potražuje naknadu štete nastale isplatom invalidske mirovine i novčane naknade zbog tjelesnog oštećenja, ali se tuženik na isti oglušio slijedom čega predlaže sudu donijeti presudu kojom će naložiti tuženiku isplatu iznosa od 46.241,29 kn, što primjenom fiksnog tečaja konverzije od 7,53459 iznosi 6.137,27 eura, zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 19. rujna 2021. do isplate uvećano za trošak parničnog postupka.

2. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik se protivio tužbi i tužbenom zahtjevu, osporio je svoju odgovornost za ozljedu na radu koja se dogodila radniku GI **.**.2014. Pojasnio je da je tuženik prilikom sklapanja radnog odnosa s radnikom GI, istog upoznao s pravima, dužnostima, opasnostima i pravilima zaštite na radu te mu je predao literaturu za osposobljavanje za rad na siguran način. Osim toga, tuženik je radnika GI teoretski i praktični osposobio za rad na siguran način te je redovito provjeravao njegovu zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta na kojem je zaposlen. Također, tuženik je radniku GI osigurao osobna zaštitna sredstva, i to zaštitne hlače, visoke cipele s čeličnom kapicom, zimsku kapu, zimsko pododijelo, zaštitnu jaknu, gumene čizme i ljetnu kapu. Iz prijave ozljede na radu razvidno je da su u radu prilikom navedenog štetnog događaja primijenjena osnovna i posebna pravila zaštite na radu te da je GI koristio osobna zaštitna sredstva. Tuženik ističe kako je do predmetnog štetnog događaja došlo krivnjom radnika GI. Ističe da je GI pao i ozlijedio se jer je hodao po mokroj dasci od iverice, a da do navedenog štetnog događaja ne bi došlo da je GI u izvršavanju svojih radnih zadataka upotrijebio pažnju svakog prosječnog čovjeka. Nadalje, tuženik osporava uzročnu vezu između predmetne ozlijede na radu i nastanka djelomičnog gubitka radne sposobnosti GI. Naime, tužitelj je vodio ukupno tri postupka priznavanja prava na invalidsku mirovinu za ĐI, a tek je u trećem postupku za priznavanje prava na invalidsku mirovinu tužitelj priznao GI postojanje prava na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti. Osim toga, tuženik je GI **.**.2018. poslao na redovan liječnički pregled na medicinu rada gdje je utvrđeno da je GI sposoban za obavljanje poslova svojeg radnog mjesta, što znači da tada nisu postojale nikakve medicinske kontraindikacije. Slijedom navedenog, predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu troškova parničnog postupka.

3. U tijeku postupku sud je pročitao prijavu o ozljedi na radu (list 3-6 i 61-64 spisa), rješenje HZZO-a od 7.6.2018. (list 8-9 spisa), rješenje HZMO-a od 22.10.2019., 3.10.2019., 23.12.2016., 2.5.2018. (list 10-12, 26-27, 68-69, 70 spisa), potvrdu o ukupnom mirovinskom stažu (list 13 spisa), ispis podataka o plaći, osnovicama, osiguranja, naknadi i vrijednosnih bodova po godini (list 14-17 spisa), Nalaz i mišljenje o radnoj sposobnosti osiguranika (list 18-25 spisa), Nalaz i mišljenje o oštećenju organizma-tjelesnom oštećenju (list 28-31 spisa), obračun isplata HZMO-a (list 32 spisa), doznake (list 33-46 spisa), zahtjev za naknadu štete i povratnica (list 47-48 spisa), potvrdu Čistoće d.o.o. od 13.3.2000. (list 54 spisa), zapisnik o izvršenoj provjeri osposobljenosti zaposlenika za rad na siguran način od 16.3.2000. (list 55 spisa), zapisnik o praktičnom osposobljavanju i provjeri znanja zaposlenika za rad na siguran način od 16.3.2000. (list 56 spisa), uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti radnika (list 57 spisa), izdatnice od 3.12.2012., 21.10.2013. i 22.10.2013. (list 58-60 spisa), internu prijavu o ozljedi radnika na radu (list 65-67 spisa), svjedodžbu o zdravstvenoj sposobnosti radnika (list 71 spisa), nalaz i mišljenje vještaka zaštite na radu i zaštite od požara, AI dipl. ing. (list 91-95 spisa) te je saslušan svjedok GI (119 spisa).

4. Nije proveden dokaz saslušanjem svjedoka ŠI i PI predloženih na okolnost osposobljenosti GI na rad na siguran način jer je na tu okolnost provedeno vještačenje po vještaku zaštite na radu, a na koji nalaz i mišljenje tuženik nije imao primjedbi. Također, sud je odustao od saslušanja svjedoka RI jer je činjenično i pravno stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno iz provedenih dokaza.

5. Na temelju provedenog postupka i ocjenjujući dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.

6. Među strankama nije sporno da je radnik GI **.**.2014. ozlijeđen prilikom razvrstavanja glomaznog otpada. Također, nije sporno da je rješenjem tužitelja priznato radniku GI pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti.

7. Sporna je osnova tužbenog zahtjeva, odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja i uzročno-posljedična veza između ozljede radnika ĐI i priznatog prava na invalidsku mirovinu i naknadu zbog tjelesnog oštećenja.

8. Predmet spora je regresno potraživanje tužitelja s osnova isplaćene invalidske mirovine u razdoblju od 11. listopada 2019. do 28. veljače 2021. i naknade zbog tjelesnog oštećenja u razdoblju od 4. srpnja 2019. do 31. kolovoza 2021. u ukupnom iznosu od 6.137,27 eura.

9. Čitanjem prijave o ozljedi na radu sud je utvrdio da je poslodavac Zagrebački holding d.o.o. – Podružnica Čistoća ispunio prijavu za svog zaposlenika GI u kojoj je naveo da je zanimanje GI „radnik na odvoženju otpada“, da se ozljeda dogodila 6. prosinca 2014., da je u trenutku ozljeđivanja radnik GI obavljao posao sortiranja otpada te da je stao na klizavu dasku i pao.

10. Čitanjem interne prijave o ozljedi radnika na radu i izjave ozljeđenog radnika sud je utvrdio da je GI odmah po štetnom događaju naveo da je sortirao glomazni otpad kada se u jednom trenutku poskliznuo na mokru ivericu i pao.

11. Čitanjem rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Regionalni ured Zagreb, KLASA: UP/I-502-03/18-04/114 od 7. lipnja 2018. i rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područna služba u Zagrebu, KLASA: UP/I -141-02/19- 01/03354141572 od 22. listopada 2019. sud je utvrdio da je osiguraniku tužitelja, GI počevši od 4. srpnja 2019. priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti u svoti od 1.788,45 kuna mjesečno.

12. Čitanjem rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područna služba u Zagrebu, KLASA: UP/I-141-06/19-01/03354141572 od 3. listopada 2019. sud je utvrdio da je GI kod kojeg je kao posljedica ozljede na radu nastalo tjelesno oštećenje od 30% (8. stupanj) priznato od 4. srpnja 2019. pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja u svoti od 186,84 kuna mjesečno.

13. Čitanjem obračuna isplata HZMO-a od 30. kolovoza 2021. i banke podataka doznačenih mirovinskih primanja sud je utvrdio da je tužitelj u razdoblju od 11. listopada 2019. do 31. kolovoza 2021. isplatio osiguraniku tužitelja, GI, na ime invalidske mirovine ukupan iznos od 41.320,78 kn, dok je za razdoblje od 4. srpnja 2019. do 31. kolovoza 2021. s osnova naknade za tjelesno oštećenje isplatio ukupan iznos od 4.920,51 kn, što ukupno iznosi 46.241,29 kn, a primjenom fiksnog tečaja konverzije od 7,53450 iznosi upravo utuženi iznos od 6.137,27 eura.

14. Tuženik tijekom postupka osporava uzročno-posljedičnu vezu između predmetne ozljede na radu i nastanka djelomičnog gubitka radne sposobnosti GI obrazlažući svoje navode na način da se vodilo ukupno tri postupka priznavanja prava na invalidsku mirovinu, a da je tek trećim postupkom tužitelj priznao GI postojanje prava na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti. Tuženik nadalje navodi da je tužitelj poslao GI **.**.2018. na redovan liječnički pregled na medicinu rada gdje je utvrđeno da je GI sposoban za obavljanje poslova svojeg radnog mjesta, stoga smatra da je uzrok djelomičnog gubitka radne sposobnosti nešto drugo, a ne ozljeda koja mu se dogodila.

15. Ukazuje se tuženiku da je tužitelj u ovom postupku dostavio dokaze o uzročno

– posljedičnoj vezi dostavom rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu i rješenja o priznavanju prava na tjelesno oštećenje koja rješenja su donesena na temelju provedenih vještačenja pri Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Radi se o javnim ispravama za koje postoji presumpcija istinitosti. S obzirom da se radi o oborivoj presumpciji, tuženik je imao pravo osporavati činjenice navedene u javnim ispravama, ali je u tom slučaju, sukladno članku 219. ZPP-a, teret dokaza bio na tuženiku. Tuženik nije predložio dokaz medicinskim vještačenjem niti je na drugi način uspio osporiti vjerodostojnost isprava dostavljenih od strane tužitelja.

16. Činjenica što je osiguranik tužitelja, GI, nakon štetnog događaja radio kao zaposlenik na utovaru glomaznog otpada te da je Ustanova za zdravstvenu skrb Sv. Roko M.D. za medicinu rada 10. travnja 2013. izdala uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti radnika za poslove komunalnog radnika ne derogira rješenja tužitelja provedena u upravnom postupku niti nalaze i mišljenja vještaka provedena u tim postupcima.

17. Dakle, sud je stava da je tuženik mogao tijekom postupka osporavati uzročno - posljedičnu vezu, ali je za to trebao predložiti relevantne dokaze, a što nije učinio.

18. Slijedom navedenog, kako je uzročno posljedična veza utvrđena čitanjem rješenja tužitelja kao i iz drugih materijalnih dokaza, radi dokazivanja odgovornosti tuženika za predmetni štetni događaja, provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku za sigurnost i zaštitu na radu mr. sig. AI dipl., ing. Zadatak vještaka je bio da se na temelju dokumentacije u spisu očituje o okolnostima nastanka predmetnog štetnog događaja i jesu li prilikom navedenog štetnog događaja primijenjene sve mjere zaštite na radu. Vještak je u svom mišljenju naveo da je poslodavac osposobio ozlijeđenog radnika ĐI za rad na siguran način za radno mjesto Zaposlenik na utovaru glomaznog otpada, međutim prilikom ozljeđivanja radnik je radio posao sortiranja glomaznog otpada na deponiju – platou ZGOS-a, Jakuševec. Iz svega vještak zaključuje da radnik GI u trenutku nesreće nije bio osposobljen za rad na siguran način za poslove koje je radio te shodno tome poslodavac nije primijenio sve mjere zaštite na radu prilikom navedenog štetnog događaja.

19. Na ovako sačinjeni nalaz i mišljenje vještaka stranke nisu imale primjedbi te ga je i sud u cijelosti prihvatio i ocijenio stručnim, vjerodostojnim, objektivnim i detaljno obrazloženim.

20. Iz nalaza i mišljenja vještaka sud je utvrdio da ne postoji odgovornost niti suodgovornost osiguranika tužitelja, ĐI, za nastanak štetnog događaja već da je isključiva odgovornost za nastanak štetnog događaja na tuženiku koji nije osposobio radnika za rad na siguran način za poslove sortiranja glomaznog otpada na deponiju već da je osiguranik tužitelja, GI, bio osposobljen za poslove utovara glomaznog otpada.

21. Svjedok GI u svom je iskazu naveo da je predmetnog dana upućen na prebiranje glomaznog otpada na Jakuševcu, da je razvrstavao otpad na platou kada se poskliznuo na ivericu i pao. Rominjala je kiša, na nogama je imao radne cipele koje je osigurao poslodavac. Svjedok je nakon predmetnog štetnog događaja 4,5 godina bio na bolovanju. Ispucale su mu tetive u desnom ramenu, desna ruka mu je bila skoro nefunkcionalna, imao je dvije operacije ramena. Nakon 4,5 godine vratio se na posao, međutim nije mogao obavljati poslove koje je radio prije štetnog događaja. Navodi da je predmetne zgode od opreme imao reflektirajući prsluk, šljem, rukavice i obuću, što je ujedno i jedina oprema koju su bili obvezni nositi. Naveo je da je prilikom zasnivanja radnog odnosa išao na obuku za osposobljavanje na siguran način, ali nije završio obuku za posao sortiranje glomaznog otpada na deponiju.

22. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz svjedoka GI koji je međusobno sukladan provedenom vještačenju po vještaku za sigurnost i zaštitu na radu. Sud je iz iskaza svjedoka stekao uvjerenje da svjedok ni na koji način nije doprin io nastanku štetnog događaja jer da je na nogama imao radne cipele koje je osigurao poslodavac, da ga je na razvrstavanje otpada poslao poslodavac, kao i da nije završio obuku za posao sortiranja glomaznog otpada.

23. Slijedom navedenog, sud je iz provedenih dokaza utvrdio kako uzročno posljedičnu vezu tako i odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja i visinu tužbenog zahtjeva.

24. Sukladno članku 162. stavku 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj: 157/2013, 151/2014, 33/2015, 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018, 115/2018, 102/2019, 84/2021 i 119/2022, dalje: ZOMO) zavod ima pravo na naknadu štete od osobe koja je prouzročila smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičan ili potpuni gubitak radne sposobnosti, tjelesno oštećenje ili smrt osigurane osobe.

25. S obzirom da je sud tijekom postupka utvrdio odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja, tuženik je sukladno članku 162. stavku 1. ZOMO-a dužan naknaditi tužitelju štetu koju tužitelj trpi isplatom invalidske mirovine i novčane naknade zbog tjelesnog oštećenja i to u ukupno utvrđenom iznosu od 6.137,27 eura.

26. Odluka o visini stope zakonske zatezne kamate do 31. prosinca 2022. temelji na odredbi čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 78/15.), od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. na odredbi čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 114/22 i 156/22), a od 1. siječnja 2024. do isplate na odredbi čl. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 155/23).

27. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki I. izreke presude.

28. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. stavku 1. i čl. 155. st. 1. ZPP pa kako je tužitelj u cijelosti uspio u sporu, sud je utvrdio osnovanim trošak tužitelja u iznosu od 199,08 eura na ime predujma za provedeno vještačenje, trošak pristupa svjedok ĐI na ročište održano 18. rujna 2025. u iznosu od 10,80 eura i trošak sudskog dostavljača u iznosu od 36,89 eura, što sveukupno iznosi 246,77 eura.

29. Na tako utvrđeni trošak tužitelj nije zatražio zatezne kamate u smislu odredbe članka 151. stavka 3. ZPP-a stoga nisu niti dosuđene.

30. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki II. izreke presude.

U Zagrebu 10. ožujka 2026.

Sutkinja

Vanesa Brizić Bahun

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira je li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

1. Tužitelju

2. Pun. tuženika