Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Trg slobode 9

Poslovni broj: R1 Ob-191/2025-10

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

R J E Š E N J E

Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji Ana-Mariji Murić, u izvanparničnom predmetu predlagatelja Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područni ured Varaždin, protiv protustranke UD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po posebnom skrbniku UDĐ, zaposlenoj u Centru za posebno skrbništvo u Zagrebu, Podružnica Varaždin, radi lišenja poslovne sposobnosti, izvan ročišta, 10. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Protustranka UD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], rođen **.**.1986. u [adresa], od oca TD i majke Marije TD lišava se poslovne sposobnosti u djelomičnom opsegu i to u odnosu odlučivanje o zdravlju, liječenju i smještaju.

II. Odbija se prijedlog predlagatelja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Varaždin u dijelu u kojem je traženo da se protustranka UD TD liši poslovne sposobnosti i u pogledu raspolaganja novčanim sredstvima i imovinom, zastupanja pred javnopravnim tijelima te sklapanja svih vrsta ugovora.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je podnio ovome sudu prijedlog za djelomičnim lišenjem poslovne sposobnosti protustranke u kojem prijedlogu navodi da UD od rane adolescencije konzumira psihoaktivne droge. Navodi kako se u osnovnoj školi, nakon preseljenja u [adresa], krenuo družiti s nekim dečkima, s kojima je prvo konzumirao heptanon, a kasnije heroin i kokain. Uslijed konzumacije droge, zarazio se s virusom hepatitisa C, koji je aktivan, a također je razvio kliničku sliku shizofrenije. UD je više puta bolnički liječen, u bolnicama u [adresa] te u [adresa]. Redovito se javlja u Centar za ovisnosti te je na zamjenskoj terapiji. Apliciraju mu se depo injekcije. Lijekove sada uzima uz nadzor i pomoć brata, no prethodno je više puta prestao uzimati lijekove što je dovelo do pogoršanja psihotičnih simptoma i prisilnih hospitalizacija uz intervencije Policije i Hitne medicinske pomoći. UD može samostalno obavljati jednostavnije poslove u kućanstvu i vrtu, no nesposoban je za samostalan život te mu je potreban stalan nadzor i pomoć druge osobe u svim aspektima funkcioniranja. Najviše mu pomaže brat s kojim živi, a također navodi da mu pomažu i prijatelji iz Baptističke crkve. Martinova posljednja hospitalizacija u Općoj bolnici Varaždin bila je u prosincu 2024. godine, radi psihotične dekompenzacije psihičkog stanja. Tada je od strane psihijatra predloženo pokretanje postupka lišenja poslovne sposobnosti, s obzirom da je zbog prirodne progresije bolesti, ali i nesuradljivosti u liječenju i nepridržavanju terapijskih smjernica, došao u fazu u kojoj ne može samostalno organizirati vlastitu egzistenciju. Uslijed sveg navedenog, predlagatelj smatra kako protustranka nije sposobna štititi svoja prava i interese, ni brinuti o sebi i zadovoljavanju svojih potreba te ju je potrebno lišiti poslovne sposobnosti i to u dijelu odlučivanja o zdravlju, liječenju i smještaju, raspolaganja novčanim sredstvima i imovinom, zastupanja u postupcima pred javnopravnim tijelima te sklapanja svih vrsta pravnih poslova.

2. Protustranci je rješenjem Zavoda od 13. veljače 2025. imenovan posebni skrbnik u osobi UDĐ, zaposlene u Centru za posebno skrbništvo Zagreb.

3. U dokaznom postupku izvršen je uvid u dokumentaciju (strana 3-13 spisa), nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Štefice Deuš (strana 18-25 spisa).

4. Uvidom u dokumentaciju u spisu utvrđeno je da je protustranka punoljetna osoba, rođen **.**.1988. u [adresa].

5. Odredbom čl. 234. st. 1. Obiteljskog zakona (NN br. 103/15,98/19, 156/23, dalje ObZ) proizlazi da je lišenje poslovne sposobnosti pravna mjera kojom se punoljetnoj osobi koja zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nije sposobna brinuti o svojim pravima, potrebama ili interesima, ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba, u tom dijelu oduzima poslovna sposobnost. Ta mjera mora biti donesena na temelju stručnog mišljenja vještaka koji osobno i neposredno pregledava osobu, a sud mora pažljivo uravnotežiti sve relevantne čimbenike i osigurati postupovna jamstva radi zaštite prava te osobe, jer lišenje poslovne sposobnosti predstavlja ozbiljno miješanje države u osobni život pojedinca.

6. Iz nalaza i mišljenja liječnika vještaka dr. Štefice Deuš, spec. psihijatrije, čije stručno mišljenje o zdravstvenom stanju protustranke i o utjecaju tog stanja na njezine sposobnosti zaštite svojega pojedinog prava ili skupine prava ili na ugrožavanje prava i interesa drugih osoba je sud zatražio sukladno odredbi čl. 234. st. 3. ObZ-a, proizlazi da je protustranka osoba kojoj je dijagnosticirana endogena psihoza time da isti nema dostatnih uvida u svoje psihičke poteškoće (uz ovisnost o opijatima) te pot rebu dosljednog poštivanja savjeta liječnika u provođenju liječenja. Duševnu bolest u potpunosti negira, zna da mu je preporučeno liječenje depo injekcijama, no ne zna kako se zovu injekcije, kada je primio zadnju, ne zna datum slijedeće injekcije. Razina emocionalne zrelosti je ispod kronološke dobi, distanciran je i nepovjerljiv prema društvu i institucijama, prihvaća jedino zamjensku terapiju bolesti ovisnosti. Uslijed svega navedenog smatra kako je protustranku potrebno lišiti poslovne sposobnosti u opsegu koji je predložio predlagatelj.

7. Sud je osobno saslušao protustranku (strana 33-34 spisa) koji je naveo kako boluje od Shizofrenije no da nema nikakvih halucinacija. Dodao je kako troši 10 vrsta lijekova te prima Depo terapiju u vidu injekcija jednom mjesečno. U siječnju da je dobio zadnju injekciju. Zadnju hospitalizaciju na Psihijatriji imao je početkom godine, brat je pozvao hitnu jer nije imao novaca za prijevoz do liječnika niti je imao lijekova. Naveo je kako je trenutno tužan obzirom da su mu oba roditelja umrla i to otac prije godinu i dva mjeseca, a majka prije 8 mjeseci. Ima samo brata s kojim živi. Trenutno ne radi, već 7 godina, prije toga je radio na farmi krava. Ne može raditi zbog svoje bolesti. Prima socijalnu pomoć od nekih 430,00 EUR, skromno živi, s bratom plaća režije, brat kuha, a on počisti i kosi travu. Svjestan je da treba trošiti lijekove i primati injekcije jer inače sve zaboravi i završi na Psihijatriji. O redovnom primanju injekcija i terapijama vodi računa njegova doktorica te ga i sa Odjela psihijatrije nazovu tako da ga podsjete da mora doći na injekciju. Dodao je kako njemu ne treba skrbnik, brat brine o njemu te on nije niti išao raditi samo da bi se o njemu brinuo, a svu terapiju redovno uzima, ima i instalirani podsjetnik na mobilnom uređaju koji ga podsjeća na uzimanje svake tablete.

8. Uvažavajući zdravstveno stanje protustranke, a prije svega činjenicu da se problemi u funkcioniranju protustranke očito javljaju kada ne uzima redovno propisanu terapiju, a što proizlazi i iz priložene medicinske dokumentacije, što drugim riječima znači da je radi zaštite dobrobiti protustranke, nužno za istog osigurati pravilnost i pravovremenost uzimanja terapije time da u situacijama redovnog uzimanja terapije dolazi i do stabilizacije njegovog zdravstvenog stanja, sud smatra kako je moguće zaštititi interese protustranke i minimalnim zadiranjem u njegova osobna prava.

9. Naime, sud mora, kod donošenja odluke o lišenju poslovne sposobnosti, voditi računa o zaštiti ustavnih prava protustranke zajamčenih čl. 35. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine” broj 56/90., 135/97., 8/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10., 5/14., u daljnjem tekstu: Ustav RH) i čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine”, Međunarodni ugovori broj 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06. i 2/10., u daljnjem tekstu: Konvencija).

10. Prema čl. 35. Ustava RH svakome se jamči štovanje i pravna zaštita njegovog osobnog života dok prema čl. 8. Konvencije svatko ima pravo na poštovanje svog privatnog života i javna vlast se neće miješati u ostvarivanje toga prava, osim u skladu sa zakonom i ako je to u demokratskom društvu nužno radi zaštite zdravlja ili zaštite prava i sloboda drugih osoba.

11. Dakle, u odnosu na poštovanje osobnog života država ima negativne i pozitivne obveze. Negativne obveze obuhvaćaju dužnost države da se suzdrži od miješanja u osobni život pojedinaca, osim u slučajevima propisanim Ustavom i zakonom i u skladu s načelom razmjernosti i čl. 16. Ustava RH. Kad je riječ o pozitivnim obvezama države smatra da država ima slobodu prosudbe pri uređivanju tog pitanja odnosno pri odlučivanju o tome koje aktivnosti ili mjere treba poduzeti radi ostvarivanja ustavnog jamstva iz čl. 35. Ustava RH, pri čemu uvijek valja voditi računa o pravičnoj ravnoteži koju valja postići između suprotstavljenih interesa pojedinca i zajednice u cjelini.

12. Naime, Europski sud za ljudska prava (dalje u tekstu ESLJP) je u nizu odluka (predmet Shtukaturov protiv Rusije, br. 44009/05, § 83., presuda od 27. ožujka 2008. i Lashin protiv Rusije, br. vidi 33117/02, § 77., presuda od 22. siječnja 2013.) iznio stajalište da oduzimanje poslovne sposobnosti može dovesti do miješanja u privatni život određene osobe, a u predmetu ESLJP-a Yildiz protiv Austrije (br. 37295/97, presuda od 31. listopada 2002.) izrijekom je utvrđeno da odluke nadležnih tijela država

- članica, u mjeri u kojoj mogu utjecati na prava zaštićena čl. 8. st. 1. Konvencije, moraju biti nužne u demokratskom društvu, to jest opravdane neposrednom društvenom potrebom i, osobito, razmjerne legitimnom cilju koji se želi postići.

13. Lišenje osobe poslovne sposobnosti, pa čak i djelomično, izuzetno je ozbiljna mjera koja bi trebala biti zadržana samo za iznimne okolnosti. Lišavanje osobe poslovne sposobnosti, bilo potpuno ili djelomično, predstavlja miješanje države u osobni život pojedinca budući da osoba lišena poslovne sposobnosti u potpunosti gubi ili joj se ograničava mogućnost da svojim postupcima, izjavama i radnjama proizvodi pravne učinke. Bez poslovne sposobnosti pojedinac ne može samostalno i svojevoljno upravljati svojim životom stoga treba imati u vidu kako poslovna sposobnost predstavlja pravo na život u punom smislu.

14. Ako se uzme u obzir da je osnovni razlog pokretanja ovog postupka nepridržavanje savjeta liječnika u pogledu uzimanja propisane terapije, a koje ne uzimanje terapije kod protustranke i dovodi do nemogućnosti normalnog funkcioniranja u obitelji i u društvu, time da protustranka trenutno uzima terapiju te je očito došlo i do stabilizacije njegovog zdravstvenog stanja u mjeri koja mu omogućava relativno normalno funkcioniranje (s bratom plaća režije, brat kuha, a on počisti i kosi travu), prima socijalnu pomoć od svega 430,00 EUR, a za koju nije utvrđeno da bi trošio neracionalno, a na što u konačnici upire i posebna skrbnica protustranke, to sud smatra kako se prava i interesi protustranke mogu u dostatnoj mjeri zaštititi djelomičnim lišenjem poslovne sposobnosti i to u pogledu odlučivanja o zdravlju, liječenju i smještaju, dok u preostalom dijelu lišenje poslovne sposobnosti nije nužno obzirom da protustranka, kada redovno troši terapiju, ne pokazuje da svojim postupcima šteti svojim i tuđim interesima.

15. Sukladno predmetnom, odlučeno je kao u izreci.

U Varaždinu 10. ožujka 2026.

Sutkinja

Ana-Marija Murić

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu. Žalba se podnosi u roku od 15 dana, u tri primjerka, putem ovog suda, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1. Predlagatelj Hrvatski zavod za socijalni rad – Područni ured Varaždin

2. UDĐ, posebni skrbnik

3. UD, [adresa]

4. Matični ured Varaždin - po pravomoćnosti