REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD SLAVONSKI BROD

Tome Skalice 2

35000 SLAVONSKI BROD

Poslovni broj: Gž-187/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji Draženki Ilak, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja-predlagatelja osiguranja VK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Vesni Škare Ožbolt, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženice-protivnice osiguranja VKO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Ivanu Štambuku, odvjetniku iz Zagreba, radi smetanja posjeda, rješavajući žalbu tužitelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 5. prosinca 2025., poslovni broj: Psp- 178/2020-156, 10. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tužitelja VK kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 5. prosinca 2025., poslovni broj: Psp-178/2020-156, u pobijanim točkama I., II., III. i V. izreke.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

" I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da je tuženica VKO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], smetala tužitelja u posljednjem mirnom posjedu prava služnosti prolaza i provoza pješice i motornim vozilom iz pravca s Ulice Ivana Gorana Kovačića (zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) do nekretnine tužitelja označene kao zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a preko nekretnine tužene označene kao zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prolazom širine 3m uz južnu i istočnu među, i to na način da je dana 16. prosinca 2020. godine, uz predmetni put širine 3m, njegovom cijelom duljinom prema južnoj i istočnoj međi zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iskopala rupe i time narušila statiku puta i garaže tužitelja, suzila put na njegovom središnjem dijelu i time tužitelju onemogućila pristup pješice i motornim vozilom do zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s javnoprometne površine, uz zapadni zid garaže tužitelja daskama potpuno zatvorila prolaz kojim tužitelj sa svoje nekretnine dolazi do svoje garaže čija su vrata okrenuta prema Ulici Ivana Gorana Kovačića, postavila tri željezne šipke u zemlju ispred garaže te željeznu mrežu s jedne i druge strane šipki radi izgradnje betonskog zida i tzv. „šalovanja“, postavila žičanu ogradu zaključanu lokotom na ulaz u nekretninu s javnoprometne površine Ulice Ivana Gorana Kovačića i postavila zaštitare koji su onemogućavali pristup na zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tijekom izvođenja radova, te je, posljedično, tužena prokopala postojeći put, isti denivelirala na način da je tužitelju onemogućila pristup svojoj garaži vozilom u cijelosti, a pješice iznimno otežano.

Nalaže se tuženici VKO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da uspostavi prijašnje stanje kakvo je bilo prije poduzimanja svih građevinskih radova iz točke I., i to vraćanja poslužnog puta na zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u prvotno stanje prije 16. prosinca 2020. godine glede širine puta od 3m i nagiba puta kakvo je bilo prije poduzimanja građevinskih radova 16. prosinca 2020. godine, na način da će tužitelju omogućiti pristup svojoj garaži vozilom i pješice bez zapreke."

II. Odbija se prijedlog tužitelja-predlagatelja osiguranja za osiguranje nenovčane tražbine privremenom mjerom koji glasi:

"Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja koja se sastoji u nalaganju protivnici osiguranja da obustavi sve radove kojima bi se onemogućilo nesmetani prolazak po putu i na svoj trošak omogući predlagateljima osiguranja uspostavu ranijeg posjedovnog stanja uz južnu i istočnu među zkč. br. [katastarska čestica] za korist zkč. br. [katastarska čestica] i time omogući predlagateljima osiguranja nesmetani ulazak motornim vozilima i pješice s ulice Ivana Gorana Kovačića preko nekretnine zkč. br. [katastarska čestica] uz južnu i istočnu među po putu širine 3 metra na svoju nekretninu označenu kao zkč. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] određuje se:

PRIVREMENA MJERA

1. tako što se nalaže protivnici osiguranja: - da u roku od 24 sata od primitka prijepisa ovog Rješenja;

- ukloni sve metalne, betonske, drvene i druge konstrukcije kojima se predlagateljima osiguranja priječi nesmetan prolaz motornim vozilima i pješke u svako doba s javne prometne površine, Ulice Ivana Gorana Kovačića preko svoje nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao poslužne do nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao povlasne,

- ukloni automobil i sve druge stvari i/ ili osobe, prepreke koje onemogućuju predlagateljima osiguranja otvaranje vrata garaže koja se nalazi na kčbr. [katastarska čestica] k.o.

Grad Zagreb u vlasništvu predlagatelja osiguranja,

- ukloni sve drvene daske, betonski zid i bilo kakve druge prepreke koje se nalaze ispred stepenica uz bočnu sjevernu i zapadnu stranu garaže, u vlasništvu predlagatelja osiguranja,

- preda ključ brave od ulazne ograde i time omoguće predlagateljima nesmetan ulazak i izlazak vozilom i pješice od javne prometne površine, Ulice Ivana Gorana Kovačića po putu do garaže predlagatelja osiguranja,

- postavi metalnu ili drugu primjerenu čvrstu konstrukciju kojom će se omogućiti premošćivanje novonastale visinske razlike između garaže i javne prometne površine, koja će konstrukcija biti u pravcu od zkč 1231/1 k. o. [katastarska općina], Ulice Ivana Gorana Kovačića cijelom dužinom uz južnu među sa 1224 k. o. [katastarska općina] do nekretnine zkč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predlagatelja osiguranja u širini 3 metra, te koja konstrukcija neće smetati protivnicu osiguranja u nastavku i dovršenju građevinskih radova na zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], - omogući otvaranje vrata garaže i slobodan prolaz predlagateljima osiguranja motornim vozilom,

- omogući predlagateljima osiguranja nesmetani prolaz motornim vozilima i pješice u svako doba s Ulice Ivana Gorana Kovačića preko svoje nekretnine kčbr. [katastarska čestica], kao poslužne uz južnu i istočnu među po putu širine 3 m do garaže predlagatelja osiguranja i nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao povlasne,

- da se od primitka prijepisa ovog rješenja suzdrži od svake radnje kojom predlagatelju osiguranja onemogućava, nesmetani ulazak kolima i pješice s Ulice MKO preko nekretnine protivnice osiguranja kčbr [katastarska čestica], uz južnu među po putu širine 3 m do svoje garaže i nekretnine kčbr [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

2. Ako protivnica osiguranja u određenom roku ne postupi sukladno nalogu suda iz točke 1. rješenja, ovlašćuje se predlagatelje osiguranja da sami ili putem treće osobe obave određene radnje i to o trošku protivnice osiguranja.

3. Ako protivnica osiguranja postupi protivno nalogu iz točke 1. izreke ovog rješenja, ova privremena mjera prisilno će se provesti uz prisutnost sudskog ovršitelja i policije.

4. Ako protivnica osiguranja postupi protivno nalogu iz točke 1. izreke ovog rješenja, Sud protivnici osiguranja zaprječuje novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna.

5. Ako protivnica osiguranja postupi protivno nalogu iz točke 1. izreke ovog rješenja, Sud će, na prijedlog predlagatelja osiguranja, izreći novčanu kaznu kojom joj je zaprijetio.

6. Rješenje kojim se određuje privremena mjera ima učinak rješenja o ovrsi i žalba protiv ovog rješenje ne odgađa njegovu provedbu.

7. Predlagatelj osiguranja, radi opravdanja ove privremene mjere, pokrenuo je sudski postupak radi smetanja posjeda prava služnosti prolaza i provoza pod posl. brojem Psp-178/2020 kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu.

8. Ova privremena mjera ostaje na snazi sve do pravomoćnog okončanja parničnog postupka posl. broj Psp-178/2020 koji je pokrenuo predlagatelj osiguranja ili do drukčije odluke Suda ako se promijene okolnosti pod kojima je ova mjera određena.

9. Protivnica osiguranja dužna je predlagateljima osiguranja naknaditi sve troškove postupka određenja privremene mjere, sastav prijedloga za donošenje privremene mjere prema T.br. 7.t.1. i Tbr. 11.t. Odvjetničke tarife, u iznosu od 750,00 uvećano za PDV, te sudsku pristojbu u ukupnom iznosu od 1.037,50 kuna.“

III. Nalaže se tužitelju-predlagatelju osiguranja VK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti tuženici-protivnici osiguranja VKO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u iznosu od 625,00 eur, u roku 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tuženice-protivnice osiguranja VKO za naknadu parničnog troška preko dosuđenog iznosa, kao neosnovan.

V. Odbija se zahtjev tužitelja-predlagatelja osiguranja VK za naknadu parničnog troška, kao neosnovan."

2. Pravodobnom žalbom tužitelj pobija točke I., II., III. i V. izreke rješenja i to zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

2.1. Prije svega ističe da pobijano rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može valjano ispitati, a osobito zbog toga što izreka pobijanog rješenja proturječi razlozima rješenja, uopće nema razloga o odlučnim činjenicama, iznijeti razlozi su nejasni i proturječni, zbog čega smatra da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje u tekstu ZPP).

2.2. Dalje u žalbi navodi kako prvostupanjski sud u točki 7. obrazloženja nabraja dokaze izvedene u dokaznom postupku, ali propušta navesti presudu poslovni broj: P- 3416/2018 koju je tužitelj dostavio u spis svojim podneskom od 3. ožujka 2022. Iz navedene presude proizlazi kako je tužitelj na dan zaključenja glavne rasprave u tom predmetu, 24. rujna 2021. imao posjed prava stvarne služnosti.

2.3. Prvostupanjski sud nije naveo kao dokaze, niti je ocijenio ovjerene izjave MK i ĆKO koje su dostavljene podneskom od 15. srpnja 2021., a također niti izjavu ĆK koja je dostavljena podneskom od 29. srpnja 2021. čime je, prema navodima tužitelja, počinjena i bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. u vezi s člankom 8. ZPP-a.

2.4. Također određene dokaze koje je tužitelj predložio – saslušanje djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova RH koji su postupali po dojavi tužitelja od 17. prosinca 2020. – sud uopće nije izveo, a pri tome je netom prije zaključenja glavne rasprave samo naznačeno da se daljnji dokazi neće izvoditi.

2.5. Prvostupanjski sud svoju pobijanu odluku temelji isključivo na činjenici da je rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Psp-125/2018 odbačena tužba radi zaštite posjeda što prvostupanjski sud tumači na način da je tužitelj tada izgubio posjed prava stvarne služnosti. Pri tome međutim ne razlikuje da je čin smetanja posjeda u tom predmetu bio različit od čina smetanja u ovom konkretnom predmetu i da su ranije stavljeni betonski blokovi i nabacana kamenja uklonjena nakon čega je tužitelj sa svojom obitelji prolazio spornim putem i nakon ljeta 2018.

2.6. Mišljenja je također da je prvostupanjski sud paušalno i nepravilno ocijenio dokaze saslušanih svjedoka i tužitelja.

2.7. Zaključno navodi da iz provedenih dokaza jasno proizlazi da je faktično izvršavao sadržaj prava stvarne služnosti sve do dana utuženog smetanja, pa je onda nepravilan i nezakonit zaključak prvostupanjskog suda da je izgubio posjed prava stvarne služnosti u ljeto 2018.

2.8. Predlaže stoga da se njegova žalba uvaži i preinači pobijano rješenje, kao i da se tuženicu obveže na naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 250,00 eura. Podredno predlaže ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak pred drugog suca.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjsko rješenje sadrži razloge o odlučnim činjenicama, izneseni razlozi su jasni i neproturječni, pa rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

5.1. Nadalje, činjenica da prvostupanjski sud u dijelu presude u kojem nabraja izvedene dokaze (točka 7. obrazloženja) nije posebno naveo da je izvršio uvid u presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 5. studenog 2022., poslovni broj: P-3416/2018 ne upućuje na postojanje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, budući iz točke 10. obrazloženja presude jasno proizlazi da je sud izvršio uvid u navedenu presudu, a također je i iznio njezin sadržaj. Osim toga, na kraju točke 7. obrazloženja prvostupanjski je sud naveo da je izvršio uvid u svu dokumentaciju koja prileži spisu.

5.2. Stoga u prvostupanjskom postupku nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, na koju se neosnovano ukazuje u žalbi, a nisu počinjene ni bitne povrede postupka iz točaka 2., 4., 8., 9., 13., i 14. stavka 2. članka 354. ZPP-a, na koje se pazi po službenoj dužnosti, prema članku 365. stavku 2. ZPP-a.

5.3. Nije počinjena niti relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. u vezi s člankom 8. i 338. ZPP-a, na koju žalbom ukazuje tužitelj, budući je prvostupanjski sud u obrazloženju presude naveo sve bitne elemente propisane člankom 338. stavkom 4. ZPP-a, te je donio presudu na temelju dokaza za koje je ocijenio da ih je potrebno izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica.

5.4. Prema članku 220. stavku 1. i 2. ZPP-a dokazivanje obuhvaća sve činjenice koje su važne za donošenje odluke, a koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica, odlučuje sud. Stoga činjenica da prvostupanjski sud nije posebno ocijenio izjave MK, ĆKO i ĆK ne utječe na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, jer se u njihovim izjavama opisuju događaji iz srpnja 2021. koji događaji nisu od posebnog značenja za meritum ovog spora, jer je u ovom sporu, kako je to pravilno ocijenio i prvostupanjski sud, bitno je li tužitelj u vrijeme podnošenja tužbe, odnosno u prosincu 2020. imao posljednji mirni posjed prava stvarne služnosti prolaza preko k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi da ga je tuženica smetala u posljednjem mirnom posjedu prava služnosti prolaza i provoza pješice i motornim vozilom iz pravca ulice Ivana Gorana Kovačića (zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) do nekretnine tužitelja označene kao zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a preko nekretnine tuženice označene kao zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prolazom širine 3 m uz južnu i istočnu među, i to na način da je dana 16. prosinca 2020., uz predmetni put širine 3 m, njegovom cijelom duljinom prema južnoj i istočnoj međi zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iskopala rupe i time narušila statiku puta i garaže tužitelja, suzila put na njegovom središnjem dijelu i time tužitelju onemogućila pristup pješice i motornim vozilom do zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s javnoprometne površine, uz zapadni zid garaže tužitelja daskama potpuno zatvorila prolaz kojim tužitelj sa svoje nekretnine dolazi do svoje garaže čija su vrata okrenuta prema ulici Ivana Gorana Kovačića, postavila tri željezne šipke u zemlju ispred garaže, te željeznu mrežu s jedne i druge strane šipki radi izgradnje betonskog zida i tzv. „šalovanja“, postavila žičanu ogradu zaključanu lokotom na ulaz u nekretninu s javnoprometne površine ulice Ivana Gorana Kovačića i postavila zaštitare koji su onemogućavali pristup na zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tijekom izvođenja radova, te je, posljedično, tuženica prokopala postojeći put, isti denivelirala na način da je tužitelju onemogućila pristup svojoj garaži vozilom u cijelosti, a pješice iznimno otežano. Tužitelj je također zatražio da se uspostavi prijašnje stanje kakvo je bilo prije poduzimanja svih građevinskih radova, te da mu se omogući pristup garaži vozilom i pješice.

7. Iz stanja prvostupanjskog spisa proizlazi:

- da je tužba podnesena od strane tužitelja MK, BK i PK koji su u vrijeme podnošenja tužbe bili suvlasnici i posjednici k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je tuženica vlasnica i posjednica k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da su tužitelji MK i BK umrli tijekom postupka i da je njihovima nasljednikom proglašen tužitelj VK,

- da je između stranaka vođen postupak radi smetanja posjeda pod poslovnim brojem:

Psp-125/18 zbog toga što je tuženica postavila tri betonska bloka nepravilnog oblika, izvadila instalacijsku cijev za plin, vodu, struju, razbijene cigle i građevinski kontejner, čime je tužiteljima onemogućila pristup pješice i motornim vozilom do njihove k.č.br.

1225/1, a preko k. č. br. [katastarska čestica],

- da je u navedenom predmetu pravomoćnim rješenjem poslovni broj: Psp-125/2018 od 17. prosinca 2020. tužba odbačena, jer je utvrđeno da su tužitelji prekludirani u svom pravu da pred sudom traže posjedovnu zaštitu, budući je utvrđeno da se smetanje koje je opisano u tužbi dogodilo u vremenskom periodu od 22. lipnja do 25. lipnja 2018., a tužba je podnesena 7. kolovoza 2018., čime je protekao rok od 30 dana od dana saznanja za čin smetanja i počinitelja,

- da je između stranaka vođen i postupak pod poslovnim brojem: P-3416/2018 koji je okončan pravomoćnom presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: P-3416/2018-57 od 5. studenog 2021. kojom je utvrđeno da u korist k. č. br. [katastarska čestica] koja je upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao povlasnog dobra, postoji pravo stvarne služnosti puta i prolaza ljudi i vozila bez prava zadržavanja, zaustavljanja ili parkiranja na teret k. č. br. [katastarska čestica] k.o. upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao poslužnog dobra, koja služnost ide pravcem sa zapadne strane od ulice Ivana Gorana Kovačića na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz južnu među sa k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], cijelom njezinom dužinom do istočne međe sa k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u širini od 3 metra (sve prema skici lica mjesta geodetskog vještaka ing. Mladena Bebera od 30. prosinca 2019.), te je utvrđeno da je tuženica dužna dozvoliti tužiteljima da se tom služnosti koriste i dužna je trpjeti upis prava služnosti u zemljišnim knjigama, kao i da je predmetna služnost temeljem navedene presude upisana u zemljišne knjige,

- da je tužba radi smetanja posjeda u ovom predmetu podnesena 18. prosinca 2020.

8. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski je sud zaključio da je tužitelj još u ljeto 2018. izgubio posljednji mirni posjed prava služnosti puta i prolaza, da nije dokazao da je u međuvremenu posjed vratio, pa budući je tužbu podnio tek 18. prosinca 2020. isti je, sukladno članku 21. stavku 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 dalje: ZV), prekludiran pred sudom tražiti posjedovnu zaštitu.

9. Člankom 10. stavkom 1. ZV-a određeno je kako osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik.

9.1. Pravo na zaštitu posjeda ima onaj koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, što proizlazi iz članka 21. stavka 1. ZV-a. Na podnošenje tužbe zbog smetanja posjeda aktivno je legitimiran svaki posljednji, mirni i faktični posjednik.

9.2. Člankom 22. stavkom 1. ZV-a određeno je kako je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan, ovlašten svoj posjed štiti putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegovog posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

9.3. Člankom 13. ZV-a propisano je da je posjed stečen kad stjecatelj uspostavi svoju faktičnu vlast glede stvari, bilo da ju je osnovao jednostranim činom (izvorno stjecanje posjeda), ili da mu je prenesena (izvedeno stjecanje posjeda).

10. Iz navedenih zakonski odredbi dakle proizlazi da aktivna legitimacija za tužbu radi smetanja posjeda pripada, načelno govoreći, samo posljednjem mirnom posjedniku. Posjed koji se štiti mora postojati, mora biti stečen. Posjed mora biti posljednji, miran i faktičan (efektivan, stvaran). Zaštita se pruža svakom posjedniku koji je smetan u posljednjem, mirnom i faktičnom posjedu.

11. Predmet raspravljanja i odlučivanja u postupku za smetanje posjeda, kao što je i predmetni, jest samo ima li tužitelj pravo na zaštitu svog posjeda putem suda. Da bi se utvrdilo pripada li tužitelju pravo na zaštitu posjeda, potrebno je raspraviti i utvrditi 1.) posljednje stanje posjeda i 2.) smetanje tog posjeda, sve sukladno članku 22. ZV-a. To znači da je sud dužan, prije svega, utvrditi je li tužitelj imao posjed kakav se štiti, a potom, je li taj posjed samovlasno smetan i od koga.

12. Iako je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da je tužitelj posjed prava prolaza izgubio još u lipnju 2018., pogrešan je zaključak prvostupanjskog suda da je tužitelj, samo zbog toga, prekludiran zahtijevati posjedovnu zaštitu. To zato što je čin smetanja posjeda koji tužitelj opisuje u ovoj tužbi različit od čina smetanja u postupku koji je vođen pod poslovnim brojem: Psp-125/18 (iako se sve radnje svode na zabranu prolaza spornim putem). Iz iskaza saslušanih svjedoka ŽK, DK i FK, te tužitelja VK, proizlazi da su pred Božić 2020. pokušali proći spornim putem, ali da im je to bilo onemogućeno od strane tuženice (postavljene željezne šipke, potom postavljena željezna ograda).

12.1. Iz njihovih iskaza također proizlazi da tužiteljevi problemi sa prolaskom spornim putem traju od trenutka kada je tuženica kupila stambeni objekt sagrađen na k. č. br. [katastarska čestica], odnosno od kada je počela sa izgradnjom novog objekta, tj. od 2018. Iz pravomoćno okončanog postupka radi smetanja posjeda koji je vođen pod poslovnim brojem: Psp-125/2018 također proizlazi da je tužitelju onemogućen prolazak spornim putem tijekom lipnja 2018. I sam tužitelj navodi da mu je pristup automobilom preko spornog puta bio otežan. Za zaključiti je dakle da je tužitelj od 2018. povremeno pokušavao koristiti sporni put, pri čemu mu je prolaz bio otežavan postavljanjem raznih zapreka, pa je nekada mogao proći, nekada ne. Upravo takve okolnosti, prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda, upućuju na zaključak da tužiteljev posjed u razdoblju od lipnja 2018. više nije bio miran. Stoga, iako radnje koje se opisuju u tužbi mogu predstavljati čin smetanja posjeda, tužitelj, prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda, nema pravo na posjedovnu zaštitu, jer nije dokazao da je prije tog čina bio u posljednjem mirnom posjedu prava prolaza.

13. U odnosu na žalbeni navod tužitelja kako je presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: P-3416/2018, koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Osijeku poslovni broj: Gž-1127/2024, utvrđeno da je tužitelj bio pošteni posjednik prava stvarne služnosti, valja još jednom istaknuti da u postupku radi zaštite od smetanja posjeda sud pruža zaštitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, ne ulazeći u raspravljanje o pravu na posjed, pravnoj osnovi posjeda, niti o savjesnosti posjednika.

13.1. Stoga činjenica da je u drugom postupku pravomoćnom presudom utvrđeno postojanje prava stvarne služnosti prolaza na strani tužitelja, ne utječe na odlučivanje u ovom postupku, jer predmet odlučivanja u posjedovnoj parnici nije postojanje stvarnog prava, već utvrđenje je li tužitelj u trenutku smetanja bio u posljednjem mirnom posjedu izvršavanja predmetne služnosti.

14. Kako nisu ostvareni uvjeti za pružanje posjedovne zaštite, pravilno je prvostupanjski sud odbio i prijedlog za određivanje privremene mjere.

15. Ovaj sud, na temelju članka 365. stavka 2. ZPP-a, nije po službenoj dužnosti ispitivao odluku o parničnom trošku u odnosu na pravilnu primjenu materijalnog prava, jer žalba tužitelja ne sadrži razloge kojima bi se osporavala odluka u tom dijelu.

16. Zbog navedenog, a temeljem članka 368. stavka 2. ZPP-a prvostupanjska odluka je potvrđena u pobijanim točkama I., II., III. i V. izreke.

17. U nepobijanom dijelu, u točki IV. Izreke, prvostupanjsko rješenje ostaje neizmijenjeno.

18. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

Slavonski Brod, 10. ožujka 2026.

Sutkinja

Draženka Ilak