Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Sisku

    Prekršajni odjel

    Petrinja, Trg dr. Franje Tuđmana 12

    Poslovni broj: Pp-265/2026-5

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Sisku, po sutkinji Steli Ivaniš, uz sudjelovanje TĆ kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene PĆ zbog prekršaja kažnjivog po članku 22. stavku 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj 70/17, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24) povodom optužnog prijedloga Policijske postaje Petrinja, klasa: 211-07/26-5/724 od 16. siječnja 2026., uz isključenje javnosti nakon održane glavne rasprave dana 6. ožujka 2026. godine u nazočnosti okrivljenice, braniteljice i ovlaštenog tužitelja, dana 9. ožujka 2026. objavio je i

    p r e s u d i o  j e

    Okrivljena PĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći T i ČĆ, rođena **.**.1986. u [adresa], državljanka RH, s prebivalištem u [adresa], po zanimanju diplomirani ekonomist, zaposlena, razvedena, majka dvoje djece, prekršajno neosuđivana,

    k r i v a  j e

    što je 23. prosinca 2025. u stanu u [adresa], počinila nasilje u obitelji na način što je svoje sinove dijete RĆ rođenog **.**.2017. i dijete FĆ rođenog **.**.2020., tjelesno kažnjavala zbog neposluha tako što ih je više puta udarila po stražnjici,

    čime je počinila prekršaj iz članka 10. stavka 1. točka 2. kažnjivo po članku 22. stavku 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, pa joj se temeljem istog propisa, a uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22)

    I.

    i z r i č e

    novčana kazna u iznosu od 500,00 € (petstoeura)

    Temeljem članka 33. stavak 11. Prekršajnog zakona okrivljenica je dužna platiti novčanu kaznu u roku od 90 (devedeset) dana od dana pravomoćnosti ove presude. Ako okrivljenica u određenom roku za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena (članak 152. stavak 3. Prekršajnog zakona).

    II. Na temelju odredbe članka 138. stavak 2. točke 3. Prekršajnog zakona, okrivljenica je dužna na ime troškova prekršajnog postupka platiti paušalni iznos od 50,00 € (pedeseteura) u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom sukladno odredbi članka 152. stavak 4. istog Zakona naplatiti prisilnim putem.

    Obrazloženje

    1. Policijska postaja Petrinja podnijela je optužni prijedlog klasa: 211-07/26- 5/724 urbroj: 511-10-12-03-25-1 od 16. siječnja 2026. godine, protiv okrivljene PĆ zbog prekršaja kažnjivog po članku 22. stavku 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji uz prijedlog da se kazni novčanom kaznom u iznosu od 1.700,00 eura.

    2. Uredno pozvana na glavnu raspravu 6. ožujka 2026., okrivljenica je iznijela svoju obranu. Izjavila je da nije točno da je 23. prosinca 2025. godine u [adresa] u stanu [adresa] svoje sinove TĆ i FĆ tjelesno kažnjavala zbog neposluha. Nije ih više puta rukom udarila po stražnjici. Smatra se brižnom i odgovornom majkom, sa bivšim suprugom nije u dobrim odnosima. Izjavila je da je nakon ovog događaja 18. veljače 2026. godine pritvorena u Policijskoj postaji Petrinja u prekršajnom postupku te ispitana na sudu, razboljela se jer je dobila zbog otvorenog prozora upalu mjehura i temperaturu. Bivši suprug LĆ poslao joj je elektronsku poštu te joj se obratio u vezi djece da ih ne može stabilizirati odnosno smiriti jer su uznemirena što nije bila s njima, a bila je u policijskoj postaji. Bivši suprug podnio je prekršajne prijave i protiv njezine majke, tete, nećakinje, sve u odnosu na djecu. Na posebno pitanje braniteljice izjavila je da je održano četiri sastanka na Centru sa socijalnu skrb Petrinja, da o svemu postoje zapisnici i da ni u jednom zapisniku ni razgovoru nije bilo govora da bi ona tjelesno kažnjavala sinove, da je bivši suprug sam rekao da je dobra majka, te da se u Izvješću navodi da su djeca u tzv. "konfliktu lojalnosti". Izjavila je da je prilikom ispitivanja u Centru za socijalnu skrb dijete ispitivano od strane policije na nepropisan način. Jedan sin je navršio devet, a drugi pet godina. Bivši suprug je po zanimanju vatrogasac koji radi u smjenama pa je došlo do nesuglasica oko viđanja s djecom zbog čega i sada traje postupak pred sudom jer je tražena promjena plana roditeljske skrbi. Podnijela je prijavu protiv bivšeg supruga jer ju je prilikom primopredaje djece pred njima vrijeđao i nazivao ju kurvom te je i u pisanoj komunikaciji iznosio uvrede i omalovažavanje.

    Braniteljica okrivljenice predala je u spis dokumentaciju i zapisnik s ročišta u obiteljskom postupku gdje se navodi da je punomoćnik bivšeg supruga naveo da je nasilna majka.

    3. U dokaznom postupku sud je ispitao svjedokinju TĆŽ. Svjedokinja je izjavila da je kao policijska službenica bila nazočna razgovoru na Centru za socijalnu skrb 8. siječnja 2026., da je bila prisutna njezina kolegica Johana Jurić te socijalna radnica ČĆ. Razgovor je organiziran zbog kaznene prijave koju je podnijela majka dječaka protiv bivšeg supruga. Razgovarale su sa ta dva dječaka te je čula kada je stariji dječak rekao da ga majka ponekad, kada se svađaju, zna udariti po guzi, a da su se prije Božića obojica rasplakali jer ga je udarala po guzi. Nije joj poznato da su djeca imala nakon razgovora u Centru sa socijalnu skrb suicidalne misli. Prilikom razgovora s djecom imala je civilnu odjeću, te opasač sa značkom i pištoljem koji je bio ispod jakne, kako to nalaže propis. Educirana je za postupanje s maloljetnicima.

    4. U dokaznom postupku sud je ispitao svjedokinju ČĆ, socijalnu radnicu koja je potvrdila da je 8. siječnja 2026. zakazala sastanak kojem su bile prisutne dvije djelatnice MUP-a gospođa TĆŽ i Johana te oba dječaka koja je doveo otac. navela je da u visoko konfliktnim razvodima imaju posebnu prostoriju za razgovor s djecom te je razgovor obavila zajedno sa službenicama iz policije. Sjeća se da su djeca otišla vedra i vesela nakon obavljenog razgovora. Prva saznanja o postojanju problema oko funkcioniranja plana o roditeljskoj skrbi u toj obitelji dobili su još 14.11.2025., imali su više kontakata, majka je prva prijavila probleme i razgovor 8. siječnja 2026. bio je u cilju pokušaja da se utvrdi u kojoj mjeri su djeca involvirana u sukobe roditelja. Tom prilikom je u razgovoru s djecom saznala da ih majka fizički kažnjava udaranjem po guzi i da to nekada čini baka ČĆ. To joj je rekao stariji dječak RĆ, a to je potvrdio i mlađi dječak FĆ. RĆ je rekao da FĆ dobije više po guzi jer je nestašniji. Nije vidjela nikakve ozljede na djeci, ali je pojasnila da je po dužnosti obavezna prijaviti nasilje policiji, pa su se kasnije razgovoru istog dana pridružile dvije policijske službenice. Pred njima su djeca ponovila da ih majka kada su neposlušni udara po guzi odnosno tjelesno kažnjava. Po dužnosti je trebala utvrditi emocionalno stanje djece u tom sukobu. Trenutno nema suradnju majke, radi se o svježim događajima, te poduzimaju potrebne aktivnosti kako bi se izrekle obiteljske mjere u cilju obiteljsko pravne zaštite djece. Poznato joj je da je otac prijavio majku PĆ policiji. Prije tog 17. veljače 2026. kada je okrivljenica zadržana u policiji imali su 4.2.2026. postupak obveznog savjetovanja. Postupak je nakon tog datuma 4.2.2026. završio sporazumom između roditelja, odnosno bivši suprug se usuglasio sa prijedlogom majke. Na pitanja braniteljice izjavila je da joj je poznato da je otac djece LĆ nakon toga što se sporazumio s majkom, podnio prekršajne prijave za emocionalno i fizičko zlostavljanje protiv bake ČĆ i tete P. Razgovoru sa djecom nije bio prisutan psiholog, ali ona ima sve ovlasti i kompetencije da može obaviti razgovor. Poznato joj je iz nalaza liječnika na hitnom bolničkom prijemu da je mlađe dijete FĆ iskazivalo suicidalne namjere. Djeca su u konfliktu lojalnosti, ali ne može reći da li taj konflikt može utjecati na iskaz djece. Otac djece na susretima u centru 21.11. i 11.12. 2025 nije prijavljivao nasilje.

    5. U dokaznom postupku na glavnoj raspravi izvršen je uvid u dokumentaciju koja je dostavljena uz optužni akt i to: zapisnik o ispitivanju osumnjičenika Policijske postaje Petrinja, izvješće o počinjenom prekršaju Policijske postaje Petrinja, očitovanje PĆ povodom poziva na razgovor i dostava dokumentacije upućeno Policijskoj postaji Petrinja, elektronsku poštu braniteljice, fotografije djece, elektronsku poštu okrivljenice upućenu Područnoj službi Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb, elektronsku poštu okrivljenice upućenu LĆ, podnesak braniteljice upućen Općinskom sudu u Sisku kojem daje prijedlog privremene mjere radi uređenja osobnih odnosa i uzdržavanja maloljetne djece, elektronsku poštu okrivljenice upućenu LĆ, zapisnik Hrvatskog zavoda za socijalni rad Područni ured [adresa] od 11. prosinca 2025., elektronsku poštu između okrivljenice i LĆ koja se odnosi na preuzimanje i informacije oko djece, zapisnik Hrvatskog zavoda za socijalni rad Područni ured Petrinja od 21. studenog 2025., elektronsku poštu okrivljenice upućenu Hrvatskom zavodu za socijalni rad Područni ured [adresa], poruke između LĆ i PĆ razmijenjene putem mobitela (list spisa 68- 114), elektronsku poštu okrivljenice upućenu Područnom uredu za socijalnu skrb Petrinja, poruke između LĆ i PĆ razmijenjene putem mobitela (list spisa 119-128), zahtjev HZZSR Područni ured Petrinja za pristupanje obveznom savjetovanju podnesen od strane okrivljenice, elektronsku poštu okrivljenice sa porukama s mobitela upućeno HZZSR Područni ured Petrinja (list spisa 131-168), zahtjev HZZSR Područni ured Petrinja za pristupanje obveznom savjetovanju podnesen od strane LĆ, te dokumentaciju koju je braniteljica okrivljenice dostavila u spis i to: ambulantni nalaz Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež za FĆ od 16. siječnja 2026., potvrdu o narudžbi 4. svibnja 2026. i povijest bolesti za FĆ od 15. siječnja 2026., elektronsku poštu LĆ upućenu okrivljenici, izvješće Hrvatskog zavoda za socijalni rad Područni ured Petrinja u pogledu prijedloga povodom privremene mjere od 12. veljače 2026., zapisnik Hrvatskog zavoda za socijalni rad Područni ured Petrinja od 19. siječnja 2026. i 4. veljače 2026. te zapisnici Područnog ureda Petrinja od 21. studenog 2025, 11. prosinca 2025. i zapisnik Općinskog suda u Sisku od 6. ožujka 2026. Također je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju iz koje je razvidno da je okrivljenica prekršajno neosuđivana.

    6. Na temelju obrane okrivljenice, iskaza svjedokinja TĆŽ i ČĆ te pisane dokumentacije koju su tužitelj i braniteljica dostavili uz optužni akt, ovaj sud našao je dokazano da je okrivljena PĆ počinila prekršaj iz članka 10. stavka 1. točke 2. kažnjivo po članku 22. stavku 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a u vrijeme i na način kako je to opisano u izreci ove presude. Iskazi svjedokinja socijalne radnice i svjedokinje policijske službenice o onome što su im su ispričala djeca žrtve, je svjedočenje po čuvenju. Sud smatra da se iskazi mogu uzeti kao vjerodostojni dokazi na temelju pravila o slobodnoj ocjeni dokaza. Iako socijalna radnica i policijska službenica nisu bile izravni očevici događaja, njihovo svjedočenje je po ocjeni suda objektivno jer su svjedočile u sklopu svoje službene dužnosti i obveze zaštite djece, što im daje dodatni kredibilitet pred sudom. Oba iskaza su suglasna, a obje svjedokinje su nepristrane službene osobe koje su iskaz dale u okviru svoje profesije bez osobnog interesa o ishodu prekršajnog postupka, prva kao profesionalac u sustavu socijalne skrbi, a druga kao profesionalac u radu s djecom žrtvama nasilja. Sud smatra da oba iskaza imaju visoku razinu objektivnosti te su djelovale radi zaštite interesa djece. Sud je prihvatio te iskaze kao vjerodostojne i zamjenske da bi spriječio sekundarnu viktimizaciju djece, odnosno uvažio je procjenu tih svjedokinja stručnih osoba koje su neposredno nakon događaja potvrdile da su djeca događaj opisala spontano i sukladno dobi. Stoga su takvi iskazi uzeti kao snažan indikator istinitosti s obzirom na vrijeme i događaje prije i poslije ispitivanja djece. Djeca su svoja saznanja prenijela 8.1.2026. bez prisutnosti oba roditelja i nakon događaja za koji se okrivljenica tereti, što isključuje mogućnost naknadne manipulacije i po mišljenju suda potvrđuje autentičnost. Iskazi čine logičnu i neraskidivu cjelinu koja dokazuje odgovornost okrivljenice, dok je njezina obrana ocijenjena kao izbjegavanje prekršajne odgovornosti u odnosu na opisano fizičko kažnjavanje. Opsežna dokumentacija koju su tužitelj i okrivljenica priložili u spis te dio njezinog iskaza u kojem sama iskazuje o poremećenim odnosima s drugim roditeljem, također je u skladu s takvim uvjerenjem suda. Pri tome, prilikom odlučivanja o krivnji sud nije uzeo u obzir da je pokrenut novi prekršajni postupak i da je okrivljenica zadržana radi ispitivanja povodom nekog drugog događaja, jer načelo presumpcije nevinosti nalaže da novi događaj nije od nikakvog utjecaja na ovaj postupak. Jednako tako i kaznena prijava koju je okrivljenica podnijela protiv bivšeg supruga te prekršajni postupci koje je bivši suprug pokrenuo protiv članova obitelji okrivljenice, nije od nikakvog utjecaja na zaključak suda da je okrivljenica u vrijeme i na način kako joj se stavlja na teret optužnim aktom počinila prekršaj.

    Slijedom navedenog, proglašena je krivom i trebalo ju je kazniti.

    7. Odlučujući o sankciji, sud je imao u vidu da je okrivljenica prekršajno neosuđivana, što je utvrdio pregledom prekršajne evidencije, njezine materijalne prilike, njezin odnos prema prekršaju, stupanj krivnje i okolnosti prekršaja utvrđene tijekom prekršajnog postupka te da je majka malodobne djece o kojoj skrbi.

    8. Iz tih razloga, uzevši u obzir sve okolnosti koje utječu na vrstu i mjeru sankcije, okrivljenici je ovom presudom izrekao ublaženu novčanu kaznu ispod zakonskog minimuma, smatrajući da će se takvom ublaženom sankcijom ostvariti represivna svrha kažnjavanja odnosno svrha generalne i specijalne prevencije.

    9. Temeljem članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenica je dužna platiti novčanu kaznu u roku od devedeset dana od pravomoćnosti ove presude, s time da ako u određenom roku za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

    10. Na temelju odredbe članka 138. stavak 2. točke 3. Prekršajnog zakona, okrivljenica je dužna na ime troškova prekršajnog postupka platiti paušalni iznos od 50,00 eura u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom sukladno odredbi članka 152. stavak 4. istog Zakona naplatiti prisilnim putem.

    U Petrinji 9. ožujka 2026. godine

    Zapisničar

    Sutkinja

    TĆ, v.r.

    Stela Ivaniš, v.r.

    UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

    Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 8 dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u pisanom obliku putem ovog suda u dva istovjetna primjerka.

    Dostaviti:

    - tužitelju

    - okrivljenici

    - braniteljici

    - Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Petrinja, za mlt. TĆ i FĆ

    - spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.