REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
Turinina 3
10 010 ZAGREB
Poslovni broj: Ovr-2403/2025-12
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
i
Z A K LJ U Č A K
Općinski sud u Novom Zagrebu, po sutkinji Mariji Karadžole, na prijedlog višeg sudskog savjetnika – specijalista Roberta Znamenačeka, u pravnoj stvari ovrhovoditelja EOS MATRIX d.o.o., Horvatova 82, Zagreb, OIB:76674680107, zastupan po punomoćnici Sonji Šoštar, odvjetnici u Samoboru, protiv ovršenice PE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe, bez održavanja ročišta, 09.ožujka 2026.
r i j e š i o j e
Odgađa se pljenidba i prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izvansudske ovrhe na temelju Rješenja o ovrsi javnog bilježnika Željke Maroslavac, iz Zagreba, posl.broj Ovrv-2208/21, od 13.kolovoza 2021., kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Tvrtkova 5, Zagreb, do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji je ovršenica dužna pokrenuti radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, u roku 15 dana od dana dostave zaključka kojim ju sud upućuje na pokretanje navedenog parničnog postupka.
z a k lj u č i o j e
Upućuje se ovršenica PE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] , u roku 15 dana od dana dostave ovog zaključka, pokrenuti parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u postupku izvansudske ovrhe na temelju rješenja o ovrsi javnog bilježnika Željke Maroslavac, iz Zagreba, posl.broj Ovrv-2208/21, od 13. kolovoza 2021. , nedopuštenim zbog razloga iz kojeg je izjavila žalbu (čl.50.st.1.toč.7., 9. i 11. Ovršnog zakona) te da dokaz o tome (primjerak tužbe) dostavi sudu.
Obrazloženje
1. Ovrhovoditelj je podnio Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Tvrtkova 5, Zagreb zahtjev za izvansudsku ovrhu na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi, posl.br: Ovrv-2208/21, koje je doneseno po Javnom bilježniku Željke Maroslavac, iz Zagreba, dana 13. kolovoza 2021., i koje je postalo pravomoćno i ovršno dana 08.studenog 2021., a radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja na novčanim sredstvima (mirovini) ovršenice.
2. Ovršenica je 25.srpnja 2025. podnijela sudu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim (žalba nakon proteka roka), i prijedlog za odgodu ovrhe, posl.broj Ovrv-2208/21, a koja se provodi kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Tvrtkova 5, Zagreb, na njezinim novčanim sredstvima (mirovini).
U odnosu na prijedlog za odgodu ovrhe:
3. Temeljem čl.209.st.1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj: 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022 i 6/2024 – OvZ) ako ovrhovoditelj izravno zatraži od Agencije da na temelju ovršne odluke domaćeg suda ili upravnog tijela koje imaju potvrdu ovršnosti, ovršne nagodbe sklopljene pred domaćim sudom ili upravnim tijelom, ovršne nagodbe postignute u postupku mirnog rješenja spora na temelju članka 186.a Zakona o parničnom postupku, zadužnice, bjanko zadužnice, naloga za plaćanje Hrvatske radiotelevizije s potvrdom o ovršnosti, europskog ovršnog naslova, europskog platnog naloga, a koje glase na ispunjenje određene novčane tražbine ili obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine provede naplatu te tražbine prijenosom novčanih sredstava s računa koje ovršenik ima kod banaka na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za izravnu naplatu, Agencija će postupiti kao u povodu rješenja o ovrsi koje je dostavio sud.
Temeljem čl.210.st.1. OvZ-a nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno obračuna poslodavca, prema odredbi članka 209. stavka 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim.
3.1. Nadalje, čl.284. OvZ-a propisuje da na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi kojim je ovrha određena na stalnom novčanom primanju ili općenito na imovini ovršenika, ovrhovoditelj može izravno zatražiti od poslodavca ili drugog isplatitelja stalnoga novčanog primanja da mu isplati iznos kojim će se namiriti njegova tražbina radi čijeg je ostvarenja ovrha određena. Isplatitelj stalnoga novčanog primanja dužan je prigodom postupanja po rješenju o ovrsi voditi računa o pravilima o ograničenju ovrhe na takvim primanjima (stavak 2.).
Tijekom izvansudske ovrhe ovršenik može nadležnom sudu iz članka 287. ovoga Zakona protiv rješenja o ovrsi podnijeti žalbu nakon proteka roka, zatražiti od toga suda da odgodi ovrhu, odnosno pred njime poduzimati druge radnje na koje bi inače bio ovlašten tijekom sudske ovrhe." (stavak 5.).
3.2. S obzirom na navedeno, ovršenik ne može svoja prava štititi pravnim sredstvima iz članka 210. stavka 1. OvZ-a koja se odnose na postupak izravne naplate, već pravnim sredstvima predviđenim odredbom članka 284. stavkom 5. OvZ-a (za izvansudsku ovrhu)
4. Prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava je osnovan.
5. Ovršni zakon u čl.210.st.2. OvZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Ovršnog zakona o odgodi ovrhe, tj. čl.65. OvZ – a.
6. Ovršni zakon u čl.65.st.1. OvZ-a propisuje da sud može, na prijedlog ovršenika odgoditi ovrhu, u potpunosti ili djelomice, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje. Uz pretpostavku iz čl.65.st.1. OvZ – a, mora biti ispunjena i jedna od pretpostavki iz čl.65.st.1.toč.1. – 11. OvZ – a. Za vrijeme odgode ovrhe neće se poduzimati radnje kojima se ovrha provodi (čl.65.st.5. OvZ).
Da bi sud mogao odgoditi ovrhu moraju biti kumulativno ispunjene dvije pretpostavke: ovršenik mora učiniti vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu (ili učiniti vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasi lje) i jedna od pretpostavki iz čl. 65.st.1.toč.1. – 11. OvZ – a
7. Za vrijeme odgode ovrhe neće se poduzimati radnje kojima se ovrha provodi (čl.65.st.5. OvZ).
8. Sud smatra da je ovršenica učinila vjerojatnim da bi provođenjem ovrhe pretrpjela teško nadoknadivu štetu. Naime, ovršenica navodi da joj se neovlašteno plijene novčana sredstva sa mirovine na temelju rješenja o ovrsi javnog bilježnika koje je izdano protiv njene pokojne majke, te da joj time nastaje teško nadoknadiva šteta.
8.1. Ispunjen je i drugi uvjet za odgodu ovrhe, odnosno ovršenica je poduzela jednu od pravnih radnji koje su zakonom taksativno navedene u odredbi čl. 65. st. 1. t. 1. -11. OvZ-a, i to točnije onu iz čl. 65. st. 1. t. 1. i 5. OvZ-a, budući da je protiv rješenja o ovrsi javnog bilježnika izjavila žalbu nakon proteka roka i prijedlog za ukidanje potvrde ovršnosti.
9. Obzirom da je ovršenica dokazala postojanje pretpostavki za odgodu ovrhe, sud je na temelju čl.65.st.1. OvZ – a, a u vezi čl.210.st.1. i 2. OvZ – a odgodio prijenos zaplijenjenih sredstava do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji je ovršenica dužna pokrenuti radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim.
10. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao izreci rješenja.
U odnosu na zaključak:
11. Protiv navedenog rješenja o ovrsi javnog bilježnika Željke Maroslavac, iz Zagreba, posl.broj Ovrv-2208/21, od 13. kolovoza 2021. ovršenica je 25.srpnja 2025. izjavila žalbu (nakon proteka roka). Ovršenica u žalbi u bitnome prigovara promašenoj aktivnoj i pasivnoj legitimaciji, osporava osnov i visinu potraživanja, te ističe prigovor zastare tražbine utvrđene ovršnom ispravom.
11.1. Naime, ovršenica navodi da ovrhovoditelj nije priložio Ugovor o cesiji između ovrhovoditelja i Hrvatski Telekom d.d. kojim je ovrhovoditelj preuzeo tražbinu od Hrvatskog Telekoma d.d., kao i da ovrhovoditelj ne prilaže Izvod iz poslovnih knjiga i transakcijski račun iz kojeg je vidljivo da je ovrhovoditelj u cijelosti podmirio dugovanje ovršenika prema Hrvatskom Telekomu d.d. i da ima zakonsko pravo preuzeti ulogu novog ovrhovoditelja, te da je ovrhovoditeljeva tražbina u zastari.
12. Ovrhovoditelj se 04.prosinca 2025. očitovao na ovršenikov prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim (žalbu nakon proteka roka) navodeći da ga smatra neosnovanim.
13. Sud je žalbu ovršenice razmatrao kao žalbu nakon proteka roka (u izvansudskoj ovrsi). Obzirom da se protiv ovršenika vodi postupak izvansudske ovrhe, ovršenik ima na raspolaganju pravna sredstva ovršenika propisana u izvansudskoj ovrsi (čl.284.st.5. Ovršnog zakona).
14. Temeljem čl.53.st.1. OvZ-a ovršenik može zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. ovoga Zakona podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja.
Temeljem čl.55.st.1. OvZ-a ako rješenje o žalbi iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona ovisi o utvrđivanju neke sporne činjenice sud će zaključkom uputiti ovršenika da u roku od petnaest dana od dana dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.
14.1. Temeljem čl.52.st.4. OvZ-a sud neće ovršenika uputiti na parnicu, nego će prihvatiti njegovu žalbu, ukinuti provedene radnje i obustaviti ovrhu ako on njezinu osnovanost dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegova žalba općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnijevama.
Također, temeljem čl.55.st.2. OvZ-a ako rješenje o žalbi iz stavka 1. članka 55. ovisi o utvrđenju spornih činjenica čije postojanje ovršenik dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su one općepoznate ili se njihovo postojanje može utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama, sud će o osnovanosti žalbe odlučiti u ovršnom postupku.
15. Razlozi koje ovršenica iznosi u žalbi nakon proteka roka predstavljaju žalbene razloge iz čl.50.st.1.toč.7., 9. i 11. OvZ – a.
16. Ovršni zakon u čl.50.st.1. propisuje da su neki od žalbenih razloga: ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika (čl.50.st.1.toč.7. OvZ); ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave (čl.50.st.1.toč.9. OvZ), i ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom (čl.50.st.1.toč.11. OvZ).
17. Obzirom da ovršenica osnovanost žalbenih navoda nije dokazala javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, a činjenice na kojima se temelji njezina žalba nisu općepoznate niti se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnijevama, sud je sukladno čl.55.st.1. OvZ – a uputio ovršenika u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom iz razloga zbog kojeg je izjaviola žalbu nakon proteka roka.
18. Slijedom navedenog sud je odlučio kao u izreci zaključka.
U Zagrebu 09.ožujka 2026.
SUTKINJA:
Marija Karadžole
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku osam (8) dana od primitka otpravka rješenja. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku (čl.11.st.1. i 3. OvZ). Protiv ovog zaključka nije dopušten pravni lijek (čl.11.st.5. OvZ).
DOSTAVITI:
1. Ovrhovoditelj po punomoćniku- na znanje
2. Ovršenica
3. HZMO, Zagreb
4. U spis
