Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Gž-935/2025-3

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Svjetlani Pražić kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja Grada Trilja, Trilj, Poljičke republike br. 15., OIB: 91648398574, zastupanog po punomoćnicima iz OD Krka & Krka odvjetnicima iz Splita, protiv protustranke IŠ iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], radi uređenja međe, rješavajući žalbu protustranke, izjavljenu protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Sinju, poslovni broj R1-480/2022 od 17. travnja 2025., dana 9. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba protustranke IŠ, ukida se rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Sinju, poslovni broj R1 480/2022 od 17. travnja 2025., te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

Obrazloženje

1.Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja, točkom I. izreke, uređena je međa između nekretnina oznake čest. zem [katastarska čestica], KO [katastarska općina], na način da se je ista na terenu označena počam od krajnjeg jugoistočnog kuta čest. zem. [katastarska čestica], KO [katastarska općina], koja se označava slovom A i crvenom bojom,a potom se pruža u smjeru zapada, u duljinu od 9.35 m, do krajnjeg jugozapadnog kuta čest zem. [katastarska čestica], KO [katastarska općina], koja se označava slovom B i crvenom bojom, točkom II. izreke određeno je da je sastavni dio tog rješenja, skica stalnog sudskog vještaka od 8. ožujka 2025., točkom III. izreke stranke ovog postupka obaviještene su da svoje jače pravo mogu ostvarivati u parnici najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

2.Protiv prvostupanjskog rješenja, žalbu podnosi protustranka ne konkretizirajući žalbene razloge sadržane u čl. 353. st.1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/191991, 91/92, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, u nastavku teksta ZPP-a), iako bi se sadržajno radilo o razlogu iz čl. 353. st.1. t.2. ZPP-a.

3.Odgovor na žalbu nije podnesen.

4.Žalba protustranke je osnovana.

5.Ocjenjujući prvostupanjsko rješenje u granicama žalbenih razloga protustranke, ovaj sud nije utvrdio da bi u donošenju istog bila ostvarena jedna od bitnih postupovnih povreda iz čl.354. st.2. t.2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu čl. 365. st. 2. ZPP-a.

6.Osnovani su navodi protustranke kojima upire na postojanje žalbenog razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a nastavno tome i pogrešne primjene materijalnog prava, iz razloga koji će se nastavno pojasniti.

7.Naime, iz stanja u spisu za sada proizlazi:

-da je predlagatelj vlasnik nekretnine oznake čest. zem [katastarska čestica], KO [katastarska općina], a da je nekretnina oznake čest. zem [katastarska čestica], KO [katastarska općina], u suvlasništvu više osoba, dok da su u posjedovnom listu kao posjednici iste upisani I i GŠ, dok da je faktično ista vlasništvo protustranke, iako da to nije zemljišno knjižno riješeno,

-da iz prijedloga predlagatelja proizlazi da je nekretnina u naravi put, koji da je predlagatelj želio asfaltirati, no da kada je došao do dijela puta koji graniči s zemljištem protustranke, da isti to nije dozvolio, tvrdeći da je taj put sporan, slijedom čega da je sporna i međa,

-da je na očevidu na licu mjesta, kojem je prisustvovao i sudski vještak za geodeziju Dražen Bušić, kojom je prilikom utvrđeno da je nekretnina oznake čest. zem [katastarska čestica], KO [katastarska općina], po namjeni pokošena livada, te u dijelu u kojem graniči sa nekretninom oznake čest. zem [katastarska čestica], KO [katastarska općina], u naravi put nasut šljunkom,

-da je tijekom očevida protustranka istakla da je vlasnik i druge čestice položene prema istoku (čest. zem. [katastarska čestica]), te je predložio uređenje međe i u odnosu na tu česticu, a vezano za duljinu razdoblja kroz koje je nasut šljunčani put na čest. zem [katastarska čestica], KO [katastarska općina], iskazao je da je to nasuto pred više od godinu i pol dana, te da stranke iz ovog postupka, ne vode ni jedan međusobni spor, izuzev ovog radi uređenja međe.

8.1.Polazeći od prednje izloženog, sud prvog stupnja rukovodeći se čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/1996 i dr., dalje: ZV-a), zaključuje da se na očevidu predlagatelj složio sa time da se uredi međa po katastarskom nacrtu, da je protustranka tome usprotivila, smatrajući da isti nije točan, da ne postoji sporazum susjeda, da posljednjeg mirnog posjeda po navodima protustranke nema, jer je njegovo zemljište nasuti put, no da se ne vode nikakvi postupci.

Kako su otpali načini uređenja (katastarski nacrt i sporazum susjeda), to je prema uvjerenju prvostupanjskog suda, spornu među valjalo urediti prema posljednjem mirnom posjedu, odnosno na način pobliže naveden u točki I. izreke.

8.2.Uređejući među na prednje navedeni način, sud je vodio računa da su u konkretnom slučaju posjedi stranaka jasno razgraničeni i oku vidljivi, obzirom da su predmetne nekretnine različite po svojoj namjeni. Cijeneći navod protustranke da je dio čest. zem. [katastarska čestica], koji graniči sa čest. zem. [katastarska čestica], nasut pred više od godine i pol, što ni predlagatelj nije osporio, te da se u vezi toga nisu vodili nikakvi postupci, stav je suda prvog stupnja da se posjed umirio.

Nastavno tome, sukladno čl. 103. st.3. i 4. ZV-a, odlučeno je kao u točki I. izreke, a pozivom na čl. 103. st.6. ZV-a, odlučeno je kao u točkama II. i III. izreke.

9.1.U kontekstu do sada izloženog, nisu ovome sudu prihvatljivi razlozi kojima se rukovodio prvostupanjski sud kada je zaključio da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za uređenje međe upravo prema posljednjem mirnom posjedu.

9.2.Ponajprije valja istaknuti da se u smislu čl. 103. ZV-a, međa pored ostalog može urediti i prema posljednjem mirnom posjedu, sa time da prema prosudbi ovog suda, sukladno čl. 103. st.3. ZV-a, ovakav način uređenja međa, predstavlja činjenično pitanje i ukazuje na faktičnu vlast prijeporne međašne površine.

Međutim, razlozi navedeni u obrazloženju pobijane odluke, protivno tumačenju prvostupanjskog suda, po ocjeni ovog suda nisu dostatni za utemeljenost zaključka da je u konkretnim okolnosti spornu među trebalo urediti upravo na ovakav način. Drugim riječima, navodi stranaka da ne vode ni jedan drugi spor vezan za među, te da je dio nekretnine čest. zem. [katastarska čestica], na dijelu gdje graniči sa čest. zem. [katastarska čestica], nasut pred više od godine i pol, za sada ne upućuje na to da bi doista upravo protustranka bila u faktičnom posjedu dijela čest. zem. [katastarska čestica] do same međe sa čest. zem. [katastarska čestica], odnosno da bi predlagatelj bio u faktičnom posjedu čest. zem. [katastarska čestica] do same međe sa čest. zem. [katastarska čestica].

9.3.Suprotno prethodno izloženom, ovaj sud drži da iz obrazloženja pobijane odluke, nije nedvojbeno razvidno tko ima faktičnu vlast prijeporne međašne površine u smislu čl. 103. st.3. ZV-a, na što, pored ostalog ukazuje protustranka u svojoj žalbi. Takvo stajalište suda mora biti utemeljeno na činjeničnim i pravnim utvrđenjima koja vrlo izvjesno upućuju na to da posljednji mirni posjed doista predstavlja uživanje to dijela nekretnine, bez međusobnog smetanja, pri čemu razlozi za to moraju biti argumentirani, tako da omoguće provjeru opravdanosti uređenja međe upravo na ovaj način, a što je u konkretnim okolnostima po stavu ovog suda izostalo.

10.Slijedom izloženog, sud prvog stupnja će u daljnjem tijeku postupka, uvažavajući sugestije ovog suda, razjasniti i utvrdit sve pravno relevantne okolnosti, o kojima ovisi uređenje međe upravo prema posljednjem mirnom posjedu, nakon čega će donijeti novu i zakonitu odluku.

11.Zbog svih iznesenih razloga, valjalo je uvažiti žalbu protustranke, ukinuti prvostupanjsko rješenje, te primjenom čl. 380. t.3. ZPP-a, predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

U Rijeci, 9. ožujka 2026.

Sutkinja

Svjetlana Pražić