Republika Hrvatska
Trgovački sud u Osijeku
Osijek, Zagrebačka 2
Poslovni broj P-110/2023-62
U I M E R E PU B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Trgovački sud u Osijeku, po sucu pojedincu Augustinu Jalšovec, u pravnoj stvari tužiteljice UN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica ĆN, odvjetnica u [adresa], protiv tuženika Stečajna masa iza DELFINO PROMET d.o.o. za usluge i trgovinu "u stečaju", Našice, Josipa Runjanina 7, OIB 58931440605, kojeg zastupa stečajni upravitelj GN i umješača na strani tuženika [adresa] za Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, OIB 52634238587, kojeg zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku, radi izlučenja pokretnina iz stečajne mase i povrata stvari i prijedloga za osiguranje privremenom mjerom, nakon glavne i javne rasprave zaključene 26. siječnja 2026. u nazočnosti punomoćnika tužiteljice, zakonskog zastupnika tuženika i umješača na strani tuženika, na ročištu za objavu sudske odluke održanom 9. ožujka 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja kojim se utvrđuje se da pokretnine koje se nalaze na adresi u [adresa] u poslovnom prostoru u vlasništvu Republike Hrvatske u prizemlju i podrumu zgrade sagrađene na kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 228,55 m² ne ulaze u sastav stečajne mase stečajnog dužnika ovdje tuženika, kao neosnovan.
II. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja kojim se utvrđuje se da je tužiteljica vlasnica pokretnina koje se nalaze na adresi u [adresa] u poslovnom prostoru u vlasništvu Republike Hrvatske u prizemlju i podrumu zgrade sagrađene na kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 228,55 m² a što je tuženik dužan priznati te ih je dužan predati tužiteljici u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe, kao neosnovan.
III. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi parnični trošak u iznosu od 250,00 eura (slovima: dvjesto pedeset eura) u roku od 15 dana.
IV. Nalaže se tužitelju da umješaču naknadi parnični trošak u iznosu od 1.200,00 eura (slovima: tisuću dvjesto eura), uvećano za pripadajuću zakonsku zateznu kamatu koja na ovaj iznos teče od 9. ožujka 2026. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 8 postotnih poena , u roku od 15 dana.
V. Odbija se umješač sa zahtjevom za naknadom parničnog troška u iznosu od 400,00 eura (slovima: četiri stotine eura), kao neosnovan.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za određivanje privremene mjere koji glasi:
"I. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagateljice osiguranja iz točke I tužbenog zahtjeva koji glasi: Utvrđuje se da pokretnine koje se nalaze na adresi u [adresa] u poslovnom prostoru u vlasništvu Republike Hrvatske u prizemlju i podrumu zgrade sagrađene na kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 228,55 m² ne ulaze u sastav stečajne mase stečajnog dužnika ovdje tuženika.
Određuje se
PRIVREMENA MJERA
II. Zabranjuje se protivniku osiguranja Stečajnoj masi iza DELFINO PROMET d.o.o. za usluge i trgovinu u stečaju, Našice, Josipa Runjanina 7, OIB: 58931440605 otuđiti i opteretiti pokretnine koje se nalaze u Zagrebu na adresi [adresa], u poslovnom prostoru u vlasništvu Republike Hrvatske u prizemlju i podrumu zgrade sagrađene na kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 228,55 m² i to njihovim popisom, oduzimanjem i povjeravanjem na čuvanje predlagateljici osiguranja ili trećoj osobi.
III. Privremena mjera trajat će do pravomoćnog okončanja parnice u ovoj pravnoj stvari."
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je nad tuženikom nastavljen stečajni postupak Rješenjem Trgovačkog suda u Osijeku St-815/2022-77 od 25.11.2022. kojim je određen nastavak stečajnog postupka nad stečajnom masom iza stečajnog dužnika DELFINO PROMET d.o.o. za usluge i trgovinu u stečaju, Zagreb, Dolac 9, MBS [matični broj subjekta], OIB 20497454186 sa tvrdnjom da je imovinu stečajne mase odnosno ovdje tuženika predstavljaju pokretnine čiji je isključivi vlasnik ovdje tužiteljica. Riječ je o pokretninama čiji je stvarni vlasnik ovdje tužiteljica a iste se nalaze u prostoru kojeg je jedno vrijeme koristio i prednik ovdje tuženika, a riječ je poslovnom prostoru u vlasništvu Republike Hrvatske i to poslovni prostor u prizemlju i podrumu zgrade sagrađene na kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u [adresa], površine 228,55 m², a kojim poslovnim prostorom upravljanju Državne nekretnine d.o.o. Prilikom stupanja u posjed poslovnog prostora od strane službenika Državnih nekretnina d.o.o. zatečen je velik broj pokretnina kao i poslovne dokumentacije za koju se pogrešno tvrdi da predstavlja imovinu stečajnog dužnika ovdje tuženika te su putem javnog bilježnika Državne nekretnine d.o.o. zatražili posvjedočenje činjenica (popis zatečenih pokretnina), a koje je javni bilježnik i izvršio te o istom sačinio zapisnik od 20.06. i 19.07.2022., međutim predmetni popis nije točan. Potpuno je netočna i pogrešna tvrdnja da predmetne pokretnine predstavljaju naknadno pronađenu imovinu koja ulazi u stečajnu masu stečajnog dužnika ovdje tuženika, a samo je ta imovina koja je vlasništvo ovdje tužiteljice bila jedni temelj da se nastavi stečajni postupak nad ovdje tuženikom. U tom stečajnom postupku predmet naknade diobe su pokretnine koje uopće nisu vlasništvo ovdje tuženika već isključivo tužiteljice. Tužiteljica nadalje navodi da je tužiteljica isključivi vlasnik pokretnina koje se nalaze u prostoru u [adresa] u [adresa], a popis koji je sastavljen 20.06. i 19.07.2022. po javnom bilježniku tek je djelomičan i nepotpun jer se tamo nalaze još brojne druge pokretnine tužiteljice, koje nisu sastavni dio tog popisa, a tužiteljica u prostor ne može pristupiti, a postoji opravdana opasnost da bi netko treći mogao otuđiti vrijedne pokretnine koje se tamo nalaze a nisu na navedenom popisu. U prilogu se dostavlja popis pokretnina koji je sastavila tužiteljica a koje pokretnine nisu sastavni dio popisa od 20.06. i 19.07.2022. godine. Tužiteljica svoje pravo isključivog vlasništva predmetnih pokretnina temelji na činjenici da je riječ o pokretninama koje je kupila osobno, kao fizička osoba te iste nisu imovina ovdje tuženika, niti su ikada bile u imovini ovdje tuženika. Zakonski zastupnik stečajne mase je upoznat sa činjenicom da je riječ o pokretninama koje nisu vlasništvo stečajnog dužnika, ovdje tuženika. Stečajni upravitelj je obavio procjenu popisanih pokretnina koje su vlasništvo ovdje tužiteljice, a koju je sastavio vještak za promet i strojarstvo, potpuno nekompetentan za ovu procjenu, te je dao pogrešnu procjenu vrijednosti, npr. vrijednost nekih stvari je procijenjena za više od 10 puta manje od tržišne te je vještak kod obavljanja procjene i popisao svega 1/3 pokretnina koje se nalaze u prostoru. Sve pokretnine koje se nalaze na predmetnoj adresi [adresa], kupila je tužiteljica kao fizička osoba. Prednik ovdje tuženika nije imao sredstava za kupnju takvih vrijednih pokretnina. U prilogu se dostavljaju računi iz kojih je vidljivo da su predmetne pokretnine kupljene isključivo od strane tužiteljice njenim novčanim sredstvima. Predmetne pokretnine nikada nisu predstavljala imovinu tuženika a što je vidljivo iz financijsko knjigovodstvenih isprava koje je tuženik predavao poreznoj upravi. Tužiteljica ističe kako ovom tužbom traži izlučenje predmetnih pokretnina iz stečajne mase ovdje tuženika obzirom da predmetne pokretnine nisu vlasništvo tuženika već isključivo ovdje tužiteljice. Kako nisu popisane sve pokretnine koje se nalaze na adresi [adresa], tužiteljica u ovom trenutku ne može precizno postaviti tužbeni zahtjev, a isti će specificirati u dijelu popisa pokretnina po provedenom očevidu uz prisutstvo vještaka gospodarske struke. Slijedom navedenog predlaže donošenje predložene presude. Na pripremnom ročištu održanom 5. srpnja 2024. tužiteljica navodi da ostaje kod tužbe i tužbenog zahtjeva u cijelosti, te svih navoda i dokaza iznijetih tijekom postupka. Predlaže da sud u postupku priklopi spise Općinskog građanskog suda u Zagrebu R1-369/2022 i Psp-81/2022 iz kojih predaje u spis i protivnim stranama prijedlog za osiguranje dokaza i tužbu iz oba predmeta i ispis sučelja iz oba poslovna predmeta. U spis predaje i 5 e-mail poruka i punomoć upućenu javnom bilježniku Jozi Rotimu od strane ovog punomoćnika o zastupanju tužiteljice s pozivom da se tužiteljica u trenutku ulaska u nekretninu od strane Državnih nekretnina činom smetanja posjeda pozove na popis stvari koje se nalaze u prostoru, a na što se javni bilježnik oglušio, te je proveden postupak ulaska u posjed bez utvrđenja što se u toj nekretnini nalazi. Nadalje, tužitelj predlaže u dokaznom postupku provesti vještačenje po vještaku za gospodarstvo – ekonomske struke, jer se protivi korištenju dokaza sačinjenom po vještaku strojarske struke u jednostranom postupku osiguranja dokaza od strane Državnih nekretnina za što je tuženik dostavio potvrdu o posvjedočenju činjenica uz odgovor na tužbu. Tužitelj ističe da je vještak strojarske struke izvan kompentencija za utvrđivanje i individualizaciju stvari u vidu pokretnina i trgovačke robe zatečenih u parfumeriji. Na okolnost tog posvjedočenja predlaže saslušati stečajnog upravitelja Zvonka Tomljenovića, NN u svojstvu svjedoka iz [adresa], a koji je ujedno bio i svjedok u posvjedočenju činjenica. Predlaže izvršiti uvid u povijesni izvadak iz sudskog registra za Delfino promet d.o.o. u stečaju. Nadalje tužitelj predlaže da sud naloži tuženiku i Državnim nekretninama u smislu članka 233. ZPP-a kao i umješaču, da omogući pristup pokretninama i ispravama koje se nalaze u poslovnom prostoru u svrhu individualizacije pokretnina, kako bi tužiteljica mogla postaviti određen tužbeni zahtjev, jer je isti tek samoodrediv. U odnosu na tvrdnju tuženika da neke pokretnine glase po ispravama o stjecanju na HN, tužiteljica ističe da joj je ista majka, koja joj je te pokretnine darovala, a u slučaju spora i te činjenice, tužiteljica predlaže izvršiti uvid u rodni list za istu koji se obvezuje naknadno dostaviti. Tužiteljica predlaže provesti očevid na licu mjesta s vještakom ekonomske struke, odnosno eventualno neke druge struke na koju će ukazati taj vještak ukoliko će biti potrebno vještačenje po drugoj kompetenciji. Što se tiče zapisnika o posvjedočenju činjenice od 9.1.2023. tužiteljica ističe da je isti sačinjen više od pola godine nakon što je oduzet posjed tužiteljici na predmetnoj nekretnini i nakon što tužiteljici nije omogućeno biti prisutnoj da se u času ulaska u nekretninu utvrdi činjenično stanje. Na okolnost vlasništva nad stvarima tužiteljica predlaže saslušati pored svjedoka istaknutih u tužbi EN iz [adresa], LN iz [adresa], knjigovođu ČN na adresi [adresa] i ŽN na adresi [adresa]. Tužiteljica ističe da sve isprave koje dokazuju njen odnos s trg.društvom Delfino promet d.o.o. se nalaze u posjedu Državnih nekretnina d.o.o., odnosno umješača i da ovim putem posredno dokazuje svoje navode jer nije bila u mogućnosti to učiniti ni u času ulaska u nekretninu niti kroz predloženi postupak osiguranja dokaza pred Općinskim građ. sudom u Zagrebu. Također predlaže i saslušanje sebe u svojstvu svjedoka na okolnost trenutka ulaska u prostor Državnih nekretnina i zahtjeva da se tad popišu pokretnine koje su zatečene prilikom ulaska Državnih nekretnina u taj poslovni prostor.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe da nisu sporni navodi tužbe da je Rješenjem Trgovačkog suda u Osijeku St-815/2022-77 od 25.11.2022. nastavljen stečajni postupak nad stečajnom masom iza stečajnog dužnika DELFINO PROMET d.o.o. za usluge i trgovine u stečaju, Zagreb, Dolac 9, OIB 20497454186. Istim rješenjem, točka 4. pozvani su vjerovnici da svoje tražbine prijave stečajnom upravitelju. Točkom 5. istog rješenja izlučni vjerovnici dužni su obavijestiti stečajnog upravitelja o svom izlučnom pravu, pravnoj osnovi izlučnog prava i naznačiti predmet na koje se njihovo izlučno pravo odnosi. Rješenjem St-815/2022-102 od 01.02.2023. sud je utvrdio tražbine, a tužiteljica je upućena na pokretanje parnice protiv stečajnog dužnika u roku od osam dana od dana pravomoćnosti rješenja o utvrđenim tražbinama, kao i dostaviti sudu dokaz o pokretanju parnice. Tužiteljica nije pokrenula parnice niti kao stečajni vjerovnik, niti kao izlučni vjerovnik, niti je dostavila sudu dokaz o pokretanju parnice. Pravomoćnim rješenjem Trgovačkog suda u Osijeku St - 673/2022 od 03.01.2022. otvoren je i zaključen stečajni postupak nad DELFINO PROMET d.o.o. za usluge i promet, Zagreb. Podneskom od 3.8.2022.g. RH za račun Državnih nekretnina d.o.o. zastupana po Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku predložili su nastavak stečajnog postupka radi naknadne diobe, u kojem su naveli da je stečajni dužnik za vrijeme obavljanja djelatnosti koristio poslovni prostor u [adresa] i da je prilikom predaje u posjed poslovnog prostora zatečen veći broj pokretnina i zaliha robe, a koje su imovina stečajnog dužnika. Prilikom preuzimanja prostora u posjed sačinjen je zapisnik po javnom bilježniku 20.06.2022.g. i prilikom preuzimanja prostora u posjed sačinjen je zapisnik po javnom bilježniku 20.06.2022.g. i 19.07.2022.g. kojim je izvršen popis pokretnina. Stečajni upravitelj je 9.1.2023. s drugim javnim bilježnikom obavio pregled pokretnina i zaliha, a o čemu je javni bilježnik sastavio Potvrdu o posvjedočenju činjenica. Istom je potvrđeno da nije bilo promjena na stanju pokretnina od sastavljanja popisa pokretnina po prethodnom javnom bilježniku. Stečajni upravitelj tuženika je 12.1.2023. i 19.01.2023. uz prisustvo predstavnika Državnih nekretnina izvršio popis pokretnina zatečenih u poslovnom prostoru koji je koristio pravni prednik tuženika. Popisane su pokretnine u naravi oprema lokala i zalihe roba zatečenih u prostoru. Nisu popisani predmeti koji nemaju tržišnu vrijednost, a u naravi predstavljaju predmete koje treba zbrinuti na odgovarajući način. Isti, ne unovčivi predmeti u naravi su otvoreni, ne unovčivi mirisi, kreme, čajevi starosti preko pet godina, otvoreni testeri, kao i veće količine reklamnog materijala. Po ovlaštenom sudskom vještaku izvršena je procjena opreme objekta, a vrijednost zaliha robe utvrđena je metodom kako se utvrđuje vrijednost iste robe, a što je sve naznačeno u elaboratu procjene. Tuženik ističe da navodi tužiteljice da su predmetne pokretnine njeno osobno vlasništvo i da ne ulaze u stečajnu masu ne odgovaraju istini i isto nije potvrđeno pravovaljanom knjigovodstvenom dokumentacijom. Tužiteljica je već u prijavi potraživanja stečajnih vjerovnika mogla dokazati da su njeni navodi iz tužbe istiniti i predočiti stečajnom upravitelju dokaze i osnovanost tvrdnje da su njeno vlasništvo. Navode da je tužiteljica isključivi vlasnik pokretnina koje čine stečajnu masu, ničim nije dokazala. Navode da je pokretnine kupila osobno, kao fizička osoba, nije potvrdila dokazima o vlasništvu. Pokretnine koje predstavljaju opremu lokala pokušala je predočiti kao svoje vlasništvo temeljem popisa koji nije knjigovodstveni dokument. Nije predočila niti jednu fakturu kojom bi dokazala da je ona osobno kupila opremu lokala, niti jedan vjerodostojan dokument o vlasništvu nad opremom lokala nije predočen uz tužbu. Tužiteljica prilaže tužbi navode o vrijednosti pokretnina, opreme lokala, izvađenih iz časopisa i reklamnih materijala, ne dokazujući knjigovodstvenom dokumentacijom osnovanost svojih navoda. Vlasništvo nad zalihama nastoji dokazati računima koji su naslovljeni na INSTITUT PARFUMEUR FLORES, koji datiraju iz 2017.,2018. Na istim računima navedena je adresa tužiteljice, a određena količina računa nije ni adresiran na nju,već na RN. Tuženiku nije poznat ustroj INSTITUTA, kao ni pravni status i povezanost s tužiteljicom. Ničim nije dokazano da se isti računi koji glase na INSTITUT PARFUMER FLORES odnose na zalihe robe koje se trenutno nalaze u prostoru. Nisu točni navodi tužbe da je zakonski zastupnik stečajne mase upoznat sa činjenicom da je riječ o pokretninama koje nisu vlasništvo stečajne mase. Postupak nastavka stečaja vrši se samo nad naknadno pronađenom imovinom stečajnog dužnika. Popis pokretnina sačinjen je po prethodnom stečajnom upravitelju i bio je osnova za pokretanja stečaja nad stečajnom masom. Navodi da predmetne pokretnine nisu predstavljale imovinu tuženika, a što je vidljivo iz financijsko knjigovodstvenih isprava koje je tuženik predao poreznoj upravi nesmislene su i nerazumljive. Tuženiku nije u dosadašnjem tijeku postupka predočena bilo kakova knjigovodstvena dokumentacija kojom bi se utvrdila bilanca stečajnog dužnika. Dapače u kontaktu sa bivšom voditeljicom knjigovodstva tuženika dobio je odgovor da je dokumentaciju preuzela tužiteljica, stoga nije jasno zašto to nije predočeno stečajnom upravitelju. Tužiteljica tužbom traži izlučenje predmetnih pokretnina iz stečajne mase, dapače tvrdi da nema stečajne mase jer su svi predmeti stečajne mase njeno vlasništvo. Nejasno je zašto nije u stečaju obavijestila i dokazala izlučno pravo. Tuženik se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu kojim se traži da pokretnine ne ulaze u stečajnu masu, da se tužiteljici prizna pravo vlasništva pokretnina na adresi [adresa] u [adresa], ne specifirajući tužbeni zahtjev, ne navodeći koje su to pokretnine i ne dajući dokaze o traženom vlasništvu, kao i da joj se plate troškovi postupka. Također se protivi i određivanju privremene mjere kojom bi se stečajnom dužniku zabranilo otuđiti i opteretiti pokretnine koje se nalaze u prostoru u vlasništvu Državnih nekretnina d.o.o. u [adresa] u [adresa], te povjeravanjem na čuvanje predlagateljici privremene mjere ili trećoj osobi. Isti zahtjev usmjeren je na zaustavljanje postupka prodaje imovine stečajne mase i odugovlačenje stečajnog postupka. Slijedom svega navedenog predlaže sudu da u cijelosti odbije tužiteljicu sa tužbom i tužbenim zahtjevom, ne donese traženu privremenu mjeru, te obveže tužiteljicu na naknadu troškova postupka. U daljnjem tijeku postupka tuženik se podneskom od 15. srpnja 2024. očitovao na navode i dokazne prijedloge tužiteljice iznesene na pripremnom ročištu održanom 5. srpnja 2024., te navodi kako uz tužbu, tako i u dosadašnjem tijeku postupka, pa i na ročištu održanom 05.07.2024. godine, tužiteljica nije dostavila, a niti predložila izvođenje dokaza kojima bi bar pokušala dokazati ključnu stvar, tj. da je upravo ona vlasnik pokretnina koje čine stečajnu masu. Ističe kako je tužiteljica tek na ročištu održanom 05.07.2024. iznijela niz nejasnih prijedloga za izvođenjem dokaza, a koji nisu u nikakvoj vezi s predmetom, spora, odugovlačeći ovaj postupak koji je po svojoj naravi hitan, kako slijedi: - priklop spisa Općinskog građanskog suda u Zagrebu radi osiguranja dokaza posl. br. R1- 369/2022 i radi smetanja posjeda posl. br. Psp- 81/2022 Postupak osiguranja dokaza pod br. R1-369/2022, pravomoćno je završen odbačajem prijedloga, pa nema nikakve veze s ovim postupkom U postupku radi smetanja posjeda posl. br. Psp-81/2022 ovdje tuženik nije stranka i taj postupak nije od utjecaja na ovaj postupak. - 5 e-mail poruka i punomoć upućenu javnom bilježniku Jozi Rotimu s zahtjevom da se tužiteljica pozove na popis stvari Navedene e -mail poruke i njen sadržaj nemaju nikakve veze s predmetnim sporom. U više navrata sačinjen je javnobilježnički zapisnik o posvjedočenju činjenica s popisom i fotoelaboratom zatečenih pokretnina, pa i procjena njihove vrijednosti, po sudskom vještaku. Popisi imovine sačinjeni su dana 26.02.2022. i dana 19.07.2022. godine, na zahtjev Državnih nekretnina d.o.o.. No, ovi popisi nisu od utjecaja na predmetni popis. Na zahtjev ranijeg stečajnog upravitelja Zvonimira Tomljanovića, nakon upisa stečajne mase – sada tuženika sačinjena je po Javnom bilježniku Ladi Drašković iz Zagreba PPotvrda o posvjedočenju činjenica, broj OU-1/23 dana 09.01.2023. godine. Navedena potvrda je javna isprava. Dakle, samo pokretnine popisane u Potvrdi mogu biti predmet ovog postupka, jer je samo te pokretnine stečajni upravitelj zatekao u poslovnom prostoru. Stoga nema nikakve svrhe stvarati daljnje troškove ili raditi nekakav novi popis. U odnosu na predloženo vještačenje po vještaku gospodarsko- ekonomske struke, jer tužiteljica ne prihvaća do sada provedena vještačenja, te na tu činjenicu saslušanje ranijeg stečajnog upravitelja JN i NN u svojstvu svjedoka ističe da je procjena vrijednosti tuženikovih pokretnina izvršena u stečajnom postupku, a njihova tržna vrijednost nije bitna za ovaj postupak, a što bi se na te okolnosti utvrdilo saslušanjem svjedoka nije obrazloženo, niti shvatljivo. U odnosu na dokazne prijedloge tužiteljice koji glase: Izvršiti uvid u povijesni izvadak iz sudskog registra za Delfino promet d.o.o., tuženik nadovi da nije jasno koja bi se sporna činjenica trebala dokazati pribavom izvatka iz sudskog registra društva DELFINO PROMET d.o.o., u odnosu na dokaznij prijedlog pribave rodnog lista za HN, tuženik navodi kako nije sporno da je HN majka tužiteljice. Navodi da nije razvidno što bi bio predmet i svrha tog vještačenja uz očevid na licu mjesta. Navodi da saslušanje tužiteljice i njene obitelji zaista nema smisla jer se vlasništvo pokretnina ne može dokazivati saslušanjem tužiteljice i njene obitelji. Za predmetni spor bitne su činjenice: - da je upravo tuženik (pravni prednik DELFINO PROMET d.o.o.) u poslovnom prostoru u [adresa], obavljao ugostiteljsko - trgovačku djelatnost (pretežno parfumerija i sl.) - da je upravo tuženik (pravni prednik DELFINO PROMET d.o.o.) bio zakupac poslovnog prostora u [adresa], - da je tuženik (pravni prednik DELFINO PROMET d.o.o.) djelatnost obavljao u [adresa], pod nazivom trgovine INSTITUT PARFUMEUR FLORES - da INSTITUT PARFUMEUR FLORES nije bilo obrt ili trgovačko društvo, već je upravo DELFINO PROMET d.o.o. pod tim nazivom obavljao ugostiteljsko – trgovačku djelatnost - da je upravo tužiteljica UN bila jedini član društva i jedini zakonski zastupnik društva Delfiino promet d.o.o., te u ime i za račun tog društva obavljala ugostiteljsko trgovačku djelatnost Dakle, jasno se nameće zaključak da je upravo tuženik vlasnik pokretnina u poslovnom prostoru koji je imao u zakupu i bio obveznik plaćanja zakupnine . Nadalje navodi da je nelogična tvrdnja tužiteljice iznesena već u tužbi da je upravo ona osobno za svoje potrebe kupovala enormne količine trgovačke robe, uskladištene u poslovnom prostoru koji je bio u zakupu pravnog prednika tuženika. Ukoliko bi to i bila istina, promet tolikim količinama i vrijednostima robe, bez evidentiranja prometa, bio bi predmet istrage i postupaka drugih nadležnih državnih tijela. Jedini dokaz vlasništva pokretnina bio bi dokaz o uplati svake pojedine pokretnine s osobnog računa tužiteljice ili dokaz uplate s računa neke od s njom povezanih osoba, pa bi se tada za po njoj plaćene pokretnine eventualno mogle identificirati. Slijedom iznijetog tuženik smatra da su ispunjeni uvjeti da sud odbije sve nesuvisle dokazne prijedloge tužiteljice i donese presudu kojom će odbiti tužbeni zahtjev, a tužiteljicu obvezati da plati tuženiku prouzrokovane troškove postupka.
3. Podneskom od 23.10.2023. Republika Hrvatska za Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, zastupana po Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku, temeljem čl. 206. st. 3. Zakona o parničnom postupku izjavila je da stupa u predmetnu parnicu kao umješač na strani tuženika iz razloga što Republika Hrvatska ima pravni interes da tuženik uspije u ovoj parnici zato što u stečajnom postupku tuženika pred Trgovačkim sudom u Osijeku br. St -815/2022 nastupa kao stečajni vjerovnik za ukupno pet utvrđenih tražbina, slijedom čega ima pravo na namirenje svoje tražbine iz predmeta stečajne mase i pokretnine koje su predmet ovog parničnog postupka su jedina imovina stečajne mase. Slijedom navedenog, Republika Hrvatska smatra da pravo na namirenje Republike Hrvatske izravno ovisi o tome da li će pokretnine iz ovog postupka biti utvrđene kao vlasništvo tuženika i shodno tome predstavljati stečajnu masu, što predstavlja opravdan razlog za miješanje u smislu čl. 206. st. 1. Zakona o parničnom postupku. Sukladno navedenom podnesku, sud je svojim rješenjem poslovni broj P-110/2023-8 od 10. svibnja 2024. donio odluku da se prihvaća prijedlog Republike Hrvatske za Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, zastupane po Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku, za miješanje u ovoj pravnoj stvari na strani tuženika. Podneskom od 18. srpnja 2024. umješač se na navode tužitelja sa ročišta od 5. srpnja 2024. u cijelosti pridružuje navodima tuženika iz podneska od 13. srpnja 2024., a zaprimljen kod suda 15. srpnja 2024. te ujedno dodaje sljedeće: U privitku dostavlja presliku pravomoćne presude Trgovačkog suda u Zagrebu br. P - 1034/2017-23 od 17. rujna 2020., te zapisnika sa očevida na licu mjesta u navedenom parničnom postupku od 22. studenoga 2019. Navedena presuda je donesena u sporu tužitelja Republike Hrvatske protiv tuženika Delfino promet d.o.o. kojeg je tada kao zakonski zastupnik zastupala ovdje tužiteljica UN, radi iseljenja i predaje u posjed poslovnog prostora u [adresa] u [adresa]. U navedenoj presudi sud je utvrdio da je isključivo Delfino promet d.o.o. u posjedu navedenog poslovnog prostora, što je na zapisnik sa očevida potvrdila i UN navodeći da "Cijeli navedeni poslovni prostor na adresi [adresa] koristi isključivo tuženik i u posjedu je istog." Ovo dokazuje činjenicu da su u navedenom poslovnom prostoru prije njegove predaje vlasniku inventar i pokretnine očigledno pripadale isključivo Delfino prometu d.o.o., budući je jedino on koristio prostor. Također, u ovom sporu UN je u ime društva Delfino promet d.o.o. iskazala kako je sva eventualna ulaganja u poslovni prostor izvršilo društvo Delfino promet d.o.o. , te dostavlja dokaze i to presudu Trgovačkog suda u Zagrebu br. P- 1034/2017-23 od 17. rujna 2020. sa potvrdom pravomoćnosti i zapisnik sa očevida od 22. studenoga 2019. Gore navedene isprave pobijaju tvrdnju tužiteljice UN kako su pokretnine u poslovnom prostoru [adresa] u njenom vlasništvu, a ne društva Delfino promet d.o.o. Tužiteljica brojnim i nepotrebnim dokaznim prijedlozima samo nastavlja praksu odugovlačenja kako ovog postupka, tako i stečajnog postupka nad društvom Delfino promet d.o.o. u kojem je gotovo na svako procesno rješenje izjavila žalbe, koje su sve odbijene. Tužiteljica je u stečajnim postupcima pred Trgovačkim sudom u Osijeku br. St-673/2020 i St-815/2022 imala zakonsku mogućnost prijaviti svoje izlučno pravo i priložiti dokaze o vlasništvu pokretnina. Na ovo je pozivana i posebnim rješenjima suda, međutim u tom postupku nije priložila ni jedan dokaz o svom vlasništvu. Nadalje, i rješenjem Trgovačkog suda u Osijeku br. St-673/2020-26 od 3. rujna 2021. posebno je pozvana na ročište radi saslušanja, uz poziv da dostavi na uvid poslovnu dokumentaciju i pruži stečajnom upravitelju sve potrebne podatke, na što se ona također oglušila. Ako je tužiteljica doista vlasnik spornih pokretnina, postavlja se pitanje zašto svoje izlučno pravo nije dokazivala u za to predviđenom postupku. Pokretnine koje se nalaze u poslovnom prostoru su nakon otvaranja stečajnog postupka popisane od strane javnog bilježnika, iako je prije toga prilikom preuzimanja posjeda od strane Državnih nekretnina d.o.o. sačinjen također po javnom bilježniku popis pokretnina kojem je prisustvovala i UN, međutim ove radnje nisu bitne za ovaj parnični postupak već se radi o odnosu tužiteljice i Državnih nekretnina d.o.o. U tom smislu su nepotrebni dokazni prijedlozi tužiteljice o saslušanju svjedoka, međutim ukoliko sud prijedlog tužiteljice prihvati umješač opreza radi predlaže da se u tom slučaju saslušaju i djelatnici društva Državne nekretnine d.o.o. koji su prisustvovali predaji posjeda poslovnog prostora i popisu pokretnina, i to CN, NN i VN, sa adrese Državne nekretnine d.o.o., Planinska ulica 1, Zagreb, te MN sa adrese Franje Malnara 6, odvojak 12, Zagreb.
4. U dokaznom dijelu postupka sud je izvršio uvid u rješenje ovoga suda broj St-815/2022-77 (str. 6 do 11 spisa), fotografije (str. 12 do 17 spisa), e-mail tužiteljice punomoćnici tužiteljice sa fotografijama (str. 18 do 29 spisa), popis pokretnina (str. 30 do 38 spisa), fakture na stranom jeziku (str. 40 do 80 spisa), potvrda o posvjedočenju činjenica (str. 86 do 96 spisa), nalaz i mišljenje vještaka Perice Dumančića (str. 97 do 157 spisa), rješenje ovoga suda broj St-815/2022-102 (str. 160 do 166 spisa), izvješće stečajnog upravitelja (str. 167 spisa), rješenje ovoga suda broj St -815/2022- 153 (str. 170 do 174 spisa), izvadak iz sudskog registra (str. 175 spisa), prijedlog tužiteljice radi osiguranja dokaza pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu (str. 195 spisa), izvadak iz sustava e-Građani (str. 196 do 198 spisa), tužbu tužiteljice pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu (str. 199 do 201 spisa), izvadak iz sustava e-Građani (str. 202 do 209 spisa), e-mailove punomoćnice tužiteljice (str. 210 do 213 spisa), presudu Trgovačkog suda u Zagrebu broj P -1034/2017-23 (str. 219 do 224), potvrdu pravomoćnosti presude broj P-1034/2017-23 (str. 225 i 226 spisa), zapisnik o održanom očevidu (str. 227 i 228 spisa), ovjereni prijevod računa sa njemačkog na hrvatski jezik (str. 241 do 422 spisa), zapisnik o posvjedočenju činjenica od 2.10.2024. (str. 434 i 436 do 437 spisa), zapisnik o posvjedočenju činjenica od 20.6.2022. (str. 438 do 440 spisa), proveo dokaz saslušanjem svjedoka FN (str. 442 do 445 spisa) i svjedoka ĐN (str. 445 do 447 spisa), uvid u priklopljeni spis ovoga suda broj St-815/2022, uvid u priklopljene spise Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Psp-81/2022 i R1-369/2022.
5. Predmet ovoga spora je izlučni zahtjev tužiteljice da pokretnine koje se nalaze na adresi [adresa] ne ulaze u sastav stečajne mase stečajnog dužnika, odnosno tuženika, te da je tužiteljica vlasnica navedenih pokretnina koje se nalaze na naprijed navedenoj adresi. Također, predmet ovog postupka je zahtjev tužiteljice za određivanje privremene mjere navedene uz tužbu.
6. Cijeneći izvedene dokaze, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; u daljnjem tekstu ZPP), te imajući u vidu pravila o teretu dokazivanja, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.
7. Među strankama nije sporno da je rješenjem Trgovačkog suda u Osijeku St-815/2022-77 od 25.11.2022. nastavljen stečajni postupak nad stečajnom masom iza stečajnog dužnika DELFINO PROMET d.o.o. za usluge i trgovine u stečaju, Zagreb, Dolac 9, OIB 20497454186. Međutim sporno je da li pokretnine koje su zatečene u poslovnom prostoru u vlasništvu Republike Hrvatske, na adresi u [adresa] i to u prizemlju i podrumu zgrade sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 228,55 m2 , čine stečajnu masu stečajnog dužnika ili su te pokretnine vlasništvo tužiteljice.
8. Radi utvrđivanja spornih činjenica sud je osim uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u ovom spisu, a koja je detaljno pobrojana u točki 4. obrazloženja presude, proveo i dokaz saslušanjem svjedoka i to FN i JN na ročištu održanom 13. prosinca 2024.
9. Svjedok IN je iskazao kako je bio privremeni stečajni upravitelj u predmetu St-815/2022. Na upit suda da li je isti prilikom obavljanja svoje dužnosti kao prviremeni stečajni upravitelj kontaktirao sa tadašnjom zak.zastupnicom UN, ističe da jest. Na daljnji upit suda kakva je bila suradnja sa tadašnjom zak.zastupnicom, odnosno da li je ista dostavila poslovnu dokumentaciju dužnika, navodi da ista nije dostavila poslovnu dokumentaciju dužnika, iako ju je isti pozivao na predaju dokumentacije. Na daljnji upit da li je u tom prethodnom postupku postojao izlučni zahtjev tužiteljice, svjedok ističe da je u telefonskom razgovoru sa bivšom zak.zastupnicom UN ista tvrdila da su pokretnine koje se nalaze u predmetnom poslovnom prostoru njeno vlasništvo, no međutim iako je stečajni upravitelj pozivao UN na dostavu dokumentacije iz koje bi bilo razvidno da su predmetne pokretnine koje se nalaze u poslovnom prostoru dužnika upravo vlasništvo UN, ista nije dostavila nikakvu dokumentaciju iz koje bi bilo razvidno da su te pokretnine vlasništvo UN, a niti je dostavila dokumentaciju da je to vlasništvo nekih drugih tvrtki u njenom vlasništvu. Također, svjedok ističe da je UN bila protiv otvaranja stečajnog postupka nad tadašnjim dužnikom Delfino promet, ističući kako ona ima velika potraživanja prema kupcima, koja treba naplatiti i da će u tom slučaju biti solventna i neće biti razloga da se otvori stečaj. Na daljnji upit suda ističe da on nije predmetni poslovni prostor obišao u prethodnom postupku, nego nakon otvaranja i zaključenja predmetnog stečajnog postupka, odnosno točnije nakon što je pokrenut stečajni postupak povodom naknadno pronađene imovine. Na daljnji upit da li je svjedok kao privremeni stečajni upravitelj ili kasnije stečajni upravitelj imao bilo kakav ugovor kojim bi UN ovlastila dužnika Delfino promet za prodaju tih pokretnina za koje je ista tvrdila da su njezine, svjedok ističe da nije vidio takav ugovor. Nadalje, svjedok pojašnjava da je on predložio vjerovnicima, a posebice Državnim nekretninama uplatu određenog iznosa za vođenje stečajnog postupka, a budući da nitko nije uplatio predmetni iznos, donijelo se rješenje o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka. Također svjedok pojašnjava kako je upravo u tom prethodnom postupku UN i od strane suda i od njega osobno u više navrata bila pozivana da pristupi sudu radi davanja izjave o stanju imovine, međutim da je ista u nekoliko navrata odgađala dolazak na sud, što zbog njene bolesti, što zbog bolesti njezinog oca, te ističe kako nije dostavila prokazni popis imovine u tom postupku. Nadalje, na daljnji upit suda do kada je isti bio stečajni upravitelj u predmetu naknadno pronađene imovine, ističe da je bio dok nije navršio 70 godina. Navodi kako je u tom slijedećem predmetu povodom naknadno pronađene imovine obišao zajedno sa predstavnicima Državnih nekretnina i sa zaštitarom predmetni poslovni prostor na adresi [adresa], međutim ne može se sjetiti točno broja, te da je zatekao novo ime tvrtke na pročelju koje se ne može sjetiti sada imena, te je on poslikao predmetni poslovni prostor i izvana i iznutra, odnosno sve pokretnine koje su bile u tom poslovnom prostoru. Na daljnji upit ističe kako je dobio od javnog bilježnika prije nego što je obišao predmetni poslovni prostor sa Državnim nekretninama popis robe koja je tamo zatečena, međutim točno se ne može očitovati da li je taj popis dostavljen njemu kao stečajnom upravitelju od strane Državnih nekretnina ili javnog bilježnika, međutim misli da to postoji u stečajnom spisu. Nadalje, navodi kako je glavni ulaz predmetnog poslovnog prostora bio zapečaćen, te je on poslikao također i tu činjenicu, te su on, predstavnici Državnih nekretnina i zaštitar ušli u predmetni poslovni prostor putem ključa kojeg je imao zaštitar i to kroz podrumska vrata. Na upit suda svjedok iskazuje kako je roba koju je on zatekao prilikom ulaska u poslovni prostor odgovarala popisanoj robi od strane javnog bilježnika koji je popis dobio prije obilaska predmetnog poslovnog prostora. Na upit pun. tužitelja da li je svjedok u prethodnom postupku do zaključenja prethodnog postupka obilazio predmetni posl.prostor, svjedok iskazuje da nije. Na daljnji upit da li je svjedok kao privremeni stečajni upravitelj imao posjed predmetnog poslovnog prostora, iskazuje da nije, te da je predmetni poslovni prostor bio zapečaćen. Na daljnji upit da li zna tko je i kada zapečatio taj poslovno prostor, svjedok iskazuje da to ne zna. Na upit da li su ga iz Državnih nekretnina zvali na pečaćenje tog posl.prostora, svjedok iskazuje da nisu. Na daljnji upit da li se svjedok sjeća čiji je bio pečat na ulazu u posl.prostor kojeg je zatekao kada je obišao posl.prostor, svjedok iskazuje kako se toga ne sjeća. Na daljnji upit da li su njega kao privremenog ili stečajnog upravitelja Državne nekretnine zvale na popis pokretnina u poslovnom prostoru koji je vršio javni bilježnik, svjedok iskazuje da ga nisu zvali. Na upit da li se sjeća koliko je prošlo vremena od trenutka kada se napravio popis pokretnina u posl.prostoru po javnom bilježniku do njegovog obilaska predmetnog posl.prostora, svjedok navodi kako se toga ne sjeća. Na upit da li je primjetio ili zatekao nadzorne kamere u poslovnom prostoru, svjedok iskazuje kako on nije primjetio niti uočio nadzorne kamere. Na daljnji upit da li je prilikom popisa predmetnih pokretnina javni bilježnik njemu kao stečajnom upravitelju dostavio i nekakvo vještačenje za identifikaciju tih pokretnina, svjedok iskazuje da nije. Na daljnji upit da li je prilikom obilaska predmetnog prostora zatekao i drugu opremu, ističe da jest i to primjerice ormare, pulteve, blagajna, oprema za kuhanje čaja, te navodi kako su ti primjerice ormari i pultevi rađeni po mjeri. Nadalje ističe kako je on prvotno zatražio uplatu predujma za vođenje stečajnog postupka od 30.000,00 kn, u prethodnom postupku, odnosno kada još nije obišao predmetni posl.prostor, međutim nakon što je obišao posl.prostor zatražio je uplatu od cca 110.000,00 kn za vođenje stečajnog postupka, nakon što je utvrdio vrijednost tih pokretnina. Na upit da li je primjetio postojanje određene audio opreme, svjedok iskazuje kako se toga ne sjeća. Na upit da pojasni kako je svjedok znao da je na predmetnom posl.prostoru prilikom njegovog obilaska naziv nove tvrtke, ukoliko ranije nije obilazio posl.prostor, svjedok iskazuje kako je on prilikom obilaska utvrdio kako se na poslovnom prostoru više ne nalazi ime Delfino promet kako je trebalo stajati na posl.prostoru. Na upit da li je još koji put obilazio predmetni posl.prostor, svjedok iskazuje da nije. Na upit da li je prilikom obilaska posl.prostora zatekao nekakvu dokumentaciju, ističe da je on zatekao određene registratore, odnosno posl.dokumentaciju kako dužnika, tako i drugih tvrtki, međutim prilikom uvida u tu dokumentaciju, utvrdio je kako ista nije trajnog karaktera koji je značajan za vođenje stečajnog postupka, te ju slijedom toga nije ni preuzeo, te je ta dokumentacija ostala u tom posl.prostoru. Na daljnji upit da li je ta dokumentacija koju je tamo zatekao bila na popisu koji je dobio od javnog bilježnika, navodi da nije, te da je na popisu bila samo roba i namještaj, odnosno oprema. Na daljnji upit da li je istome poznato što je dalje bilo s tom robom, svjedok iskazuje kako ne zna, budući da je nakon određenog vremena razriješen sa mjesta stečajnog upravitelja, te je on još dostavio svoje izvješće u stečajni spis u kojem je opisao stanje te robe, te nakon toga više nema saznanja šta je bilo s tom robom. Na daljnji upit da li je on prilikom obilaska predmetnog poslovnog prostora angažirao vještaka, svjedok iskazuje da nije. Na daljnji upit da li je prilikom obilaska predmetnog poslovnog prostora pozivao na obilazak istoga bilo UN kao zz prije otvaranja stečaja, odnosno njenog punomoćnika (odvj. ĆN), svjedok iskazuje kako se toga ne sjeća. Na upit zz tuženika da li je nakon otvaranja stečajnog postupka povodom naknadno pronađene imovine kontaktirao UN da dostavi dokumentaciju stečajnog dužnika, svjedok ističe da jest, da ju je pozivao, međutim da ista nije ništa dostavila njemu kao stečajnom upravitelju. Na daljnji upit kakvo je bilo stanje predmetne robe, odnosno posl.prostora kada je u njega ušao, ističe kako je zatekao određenu robu koja bila otvorena (parfemi),određene čajeve za koje je utvrđeno da je prošao rok trajanja, da je određena roba bila oštećena, odnosno zaprljana, da je utvrdio da određeni ormari sa ogledalima rađeni po mjeri, te ukoliko se oni miču iz tih posl.prostora nemaju neku vrijednost, te je slijedom toga predložio provođenje vještačenja po vještacima različitih struka upravo zbog činjenice da se nalazi razna oprema u tom posl.prostoru, a radi utvrđivanja vrijednosti tih pokretnina. Također ističe kako je on predlagao Državnim nekretninama da se predmetna roba proda odmah na licu mjesta, međutim da Državne nekretnine taj prijedlog nisu prihvatile jer su tražile izmještanje pokretnina radi oslobođenja tog posl.prostora. Također se prilikom obilaska tog posl.prostora pojavilo i pitanje na koji način zbrinuti određene pokretnine iz razloga što su iste bile određene kemikalije. Na daljnji upit da li se može točno sjetiti naziv tvrtke koja je bila zatečena na pročelju posl.prostora, svjedok iskazuje kako se toga ne može sjetiti, međutim da su mu djelatnici Državnih nekretnina da se radi o novoj firmi UN. Na upit pun. tužitelja kada je komunicirao sa UN oko dostavljanja posl. dokumentacije dužnika, odnosno da li je to bilo prije ili poslije obilaska predmetnog posl.prostora, svjedok iskazuje kako se toga ne sjeća.
10. Svjedok JN ističe kako je on bio stečajni upravitelj u predmetu Stečajna masa iza Delfino promet d.o.o. otprilike godinu dana. Na upit pun. tužitelja da li je isti pozvao UN prilikom obilaska posl.prostora, odnosno popisa imovine, da prisustvuje, svjedok iskazuje da nije. Nadalje iskazuje kako je on preuzeo dužnost od prijašnjeg stečajnog upravitelja FN, a koji mu je i dostavio dokumentaciju i to zapisnik javnog bilježnika, te je ujedno on kao stečajni upravitelj sa vještakom Pericom Dumančić u dva navrata vršio popis predmetnih pokretnina koje su zatečene u tom poslovnom prostoru. Na daljnji upit da li je zatekao poslovnu dokumentaciju dužnika prilikom obilaska tog posl.prostora, svjedok iskazuje da nije zatekao. Na upit tko je otvorio predmetni posl.prostor, svjedok iskazuje kako ga je otvorio predstavnik Državnih nekretnina, koji je bio prisutan cijelo vrijeme prilikom popisa pokretnina sa njim i sa naprijed navedenim vještakom. Na upit da li je njemu g. FN dao svoj zapisnik o pregledu prostora ili zapisnik od javnog bilježnika, navodi da je on dobio samo zapisnik od javnog bilježnika. Na upit koliko je kronološki vremena prošlo od trenutka kada je rađen zapisnik od strane javnog bilježnika do njegovog popisa pokretnina, ističe kako se o tome ne može očitovati. Na upit da li je posl.prostor bio zapečaćen, svjedok iskazuje da jest i to sa ulične strane. Na daljnji upit na koji način su ušli u predmetni posl.prostor iskazuje da su ušli kroz podrumske prostorije, te iskazuje da je postojala elektronska brava na ulasku u te podrumske prostorije, te da je predstavnik Državnih nekretnina otključao taj ulaz te su tako i ušli. Na upit da li je znao čije su te pokretnine kada je ušao u taj posl.prostor, svjedok iskazuje kako su te pokretnine činile stečajnu masu iza tvrtke Delfino promet, te da su iste bile slijedom toga, vlasništvo od Delfino promet, odnosno stečajne mase iza iste firme. Na upit da li su predmetne pokretnine bile u bilancama bilo Delfino prometa bilo stečajne mase iza Delfino promet, svjedok iskazuje kako se toga ne može sjetiti, međutim sjeća se da je on iz javnih objava dobio podatke o stanju stečajne mase, budući da mu bivši zz UN nije dostavila nikakvu dokumentaciju, a bilancu je izvukao sa boniteti.hr – javno dostupnog podatka. Na upit pun. tužitelja iz čega je on zaključio da upravo predmetne pokretnine čine stečajnu masu, navodi da je on to zaključio iz stanja stečajnog spisa, jer da nije pronađena naknadna imovina ne bi bio otvoren stečajni postupak. Na daljnji upit da li je on dodatno popisao stanje stečajne mase, ističe da jest, te da je on zapravo napravio trgovačku inventuru na način da je popisao svaki predmet koji je tamo zatečen u posl.prostoru, da je svaki predmet uslikan, da se utvrdila točna količina predmeta i stanje tih predmeta, te je također i angažirao javnog bilježnika da potvrdi upravo tu činjenicu da se sva ta imovina koja je zatečena u tom posl.prostoru nalazi tamo. Na upit da li je svjedoku poznato kada je zapečaćen taj posl.prostor, svjedok iskazuje da mu to nije poznato. Na upit da li je prilikom obilaska posl.prostora svaki puta predstavnik Državnih nekretnina njemu otvarao posl.prostor na jednak način kao što je ranije naveo, svjedok iskazuje da jest. Na upit kada je točno išao na popis predmetnih pokretnina, svjedok iskazuje da ja išao odmah praktički nakon imenovanja preuzeti posjed, odnosno popisati te pokretnine, te je to popisao u dva navrata sa razmakom od 7 dana. Na upit pun. zašto je svjedok razriješen dužnosti stečajnog upravitelja, navodi kako je skupština vjerovnika u stečajnom predmetu donijela odluku o prodaji predmetnih pokretninama, međutim da je nakon donošenja te odluke i nakon što je trebalo pristupiti prodaji pokretnina, od stečajnog suca obaviješten o vođenju ovoga postupka, te je isti zbog ovoga postupka odustao od prodaje pokretnina i ispražnjenja predmetnog posl.prostora jer je on smatrao da će time se smanjiti vrijednost stečajne mase, te je on stoga razriješen dužnosti, jer je odbio prodaju pokretnina i ispražnjenje poslovnog prostora do završetka ovog postupka. Na daljnji upit da li je isti svjedočio u postupku pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu Osp-81/2022 radi smetanja posjeda po tužbi UN protiv RH i dr., svjedok iskazuje da jest i to 13.11.2024.Na upit zz tuženika da li je prilikom obilaska predmetnog posl.prostora zatekao poslovnu dokumentaciju dužnika ističe kako je zatekao jedan do dva registratora, međutim da se ta dokumentacija nije odnosile na stečajnog dužnika. Na daljnji upit da li se iz javno dostupnik bilanci može identificirati točno imovina stečajnog dužnika, izjavljuje kako se iz javne bilance to ne može utvrditi. Na daljnji upit da pojasni, a s obzirom da je ranije iskazao da je išao preuzeti posjed predmetnih pokretnina, da li je zaista i preuzeo posjed nad tim pokretninama, svjedok iskazuje da nije, budući da je od Državnih nekretnina morao svaki put tražiti da oni otvaraju predmetni poslovni prostor, te slijedom toga nije imao faktični posjed tih pokretnina. Na upit suda da li je UN u stečajnom postupku prijavila svoju tražbinu, ističe kako je ona prijavila svoju tražbinu kao stečajni vjerovnik i kao izlučni vjerovnik. Međutim, za navod da je ona izlučni vjerovnik nije dostavila nikakvu dokumentaciju, a rekla je da je ona izlučni vjerovnik na temelju ugovora o asignaciji, međutim takav ugovor ista njemu kao stečajnom upravitelju nije dostavila. Na daljnji upit ističe kako je UN osporena tražbina stečajnog vjerovnika, međutim da ne zna da li je ista pokrenula parnicu radi utvrđivanja njene tražbine kao osnovane.
11. Ovdje valja istaknuti kako je zbog važnosti utvrđivanja postojanja izlučnog prava tužiteljice potrebno iznijeti cijelu kronologiju događaja iz stečajnog postupka nad stečajnim dužnikom i prednikom stečajnog dužnika. Slijedom iznijetoga uvidom u priklopljeni spis ovoga suda broj St-815/2022 sud utvrdio kako je istom predmetu prethodio predmet St-673/2020, a koji je pokrenut na temelju prijedloga Financijske agencije za otvaranje stečajnog postupka nad dužnikom DELFINO PROMET d.o.o. OIB 20497454186 Zagreb, Dolac 9, a budući da je na dan 19.10.2020. dužnik u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje imao evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 554 dana u ukupnom iznosu od 155.294,85 kn. Također, uvidom u isti spis sud je utvrdio kako je za naprijed navedeni stečajni predmet temeljem odluke Visokog trgovačkog suda RH broj 31-Su-821/2020-2 određen kao stvarno nadležan za postupanje Trgovčaki sud u Osijeku. Uvidom u izvadak iz sudskog registra (str. 6 do 9 navedenog stečajnog spisa) utvrđeno je da je posljednji zakonski zastupnik u vrijeme podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka bila UN (ovdje tužiteljica). Nadalje, uvidom u naprijed navedeni predmet sud je utvrdio kako je UN kao zakonska zastupnica dužnika rješenjem St-673/2020 od 3.9.2021. pozvana da obvezno pristupi na ročište radi davanja potrebnih obavijesti o okolnostima koje se odnose na stečajni postupak nad stečajnim dužnikom i to za dan 21.9.2021. Također, istim rješenjem u točki II. naloženo je da temeljem odredbe članka 117. i 177. Stečajnog zakona ("Narodne novine" broj 71/15, 104/17, 36/22 i 27/24; dalje: SZ) u svezi članka 180. SZ-a da hitno stečajnom upravitelju dostavi na uvid poslovne knjige i svu poslovnu dokumentaciju dužnika i pruži mu sve potrebne podatke i obavijesti, da surađuje sa stečajnim upraviteljem i pomaže mu pri ispunjavanju njegovih zadataka, te da se suzdrži od svih radnji kojima bi se moglo otežati ispunjenje obveza stečajnog upravitelja pod prijetnjom zakonskih posljedica iz članka 178. SZ-a. U točki III. istog rješenja ista je upozorena za odgovornost vjerovnicima osobno za naknadu štete prema odredbama članka 117. stavak 1. i 2. SZ-a. Budući da naprijed navedena nije pristupila na ročište zakazano za 21.9.2021., stečajni sudac je donio rješenje broj St - 673/2020-29 kojim je pozvao osobe sa pravnim interesom da se provede stečajni postupak nad dužnikom da predujme sredstva na ime predujma za pokriće troškova prethodnog i otvorenog stečajnog postupka. Na naprijed navedeno rješenje stečajni dužnik zastupan po UN uložio je žalbu, a podredno prijedlog za povrat u prijašnje stanje. Rješenjem broj St-673/2020 odbačen je prijedlog UN za povrat u prijašnje stanje, a koje je rješenje potvrđeno i rješenjem Visokog trgovačkog suda RH broj Pž-5165/2021-2. Nadalje, zaključkom od 8.12.2021. broj St-673/2020- 42 (str. 102 stečajnog spisa) naloženo je zakonskom zastupniku dužnika UN da dostavi, sukladno odredbama čl. 117., 177. i 180. SZ-a u roku od 3 dana sudu javnobilježnički ovjerovljeni prokazni popis imovine i kartice kupaca za potraživanja koja su iskazana u bilanci na dan 31.12.2019. pod prijetnjom zakonskih posljedica iz članka 178. SZ-a. Zaključkom od 21.12.2021. budući da zakonska zastupnica dužnika nije postupila po zaključku St-673/2020-42 od 8.12.2021., kojega je zaprimila 10.12.2021., stečajni upravitelj je pozvan da se očituje ostaje li kod prijedloga da se donese rješenje o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka. Nakon očitovanja stečajnog upravitelja sud je rješenjem od 3.1.2022. broj ST-673/2020-45 otvorio i istodobno zaključio stečajni postupak nad dužnikom. Na naprijed navedeno rješenje UN kao zakonski zastupnik dužnika izjavila je žalbu, te je povodom iste Visoki trgovački sud RH odlukom broj Pž-635/2022 odbio naprijed navedenu žalbu i potvrdio rješenje ovog suda od 3.1.2022. Dana 3.8.2022. Republika Hrvatska je po Županijskom državnom odvjetništvu dostavila prijedlog za nastavak stečajnog postupka radi naknadne diobe, te je, budući da se pronašla imovina koja ulazi u stečajnu masu, određen nastavak stečajnog postupka nad Stečajnom masom iza stečajnog dužnika DELFINO PROMET d.o.o. Na naprijed navedeno rješenje izjavljena je žalba od strane UN. Na ispitnom i izvještajnom ročištu stečajni upravitelj JN istaknuo je, u odnosu na zahtjev UN na predaju dokumentacije, odnosno ugovora o asignaciji, da je u tri navrata bio u istom poslovnom prostoru i da nije našao knjigovodstvenu dokumentaciju stečajnog dužnika. Također je istaknuo da je kontaktirao sa knjigovodstvom stečajnog dužnika ON iz društva Aning usluge d.o.o. koja je za stečajnog dužnika obavljala knjigovodstvo, te mu je ista izjavila da je svu dokumentaciju stečajnog dužnika predala zakonskom zastupniku i da više ne posjeduje bilo kakvu dokumentaciju vezanu za stečajnog dužnika (str. 286 stečajnog spisa). Uvidom u izjavu stečajnog upravitelja na ispitnom ročištu (str. 289 i 290 stečajnog spisa) o prijavljenim tražbinama, sud je utvrdio kako je UN prijavila iznos od 807.717,17 EUR koji iznos je osporen u cijelosti iz razloga što vjerovnik napominje da postoji isprava o ustupu (asignaciji), međutim ista nije priložena i dokumentirana, a u poslovnom prostoru koji je koristio dužnik nije pronašao dokumentaciju vezanu za poslovanje stečajnog dužnika. Također, u istom osporavanju stečajni upravitelj utvrdio je da nije moguće potvrditi ulaganje UN u prostor jer se u njemu ne vidi investitor ulaganja. U odnosu na zaprimljenu obavijest o postojanju izlučnih prava UN na pokretninama i zalihama temeljem ugovora o asignaciji, stečajni upravitelj je izjavio da ugovori o prijeboju iz 2020. koje UN navodi kao osnov svog izlučnog prava nisu mu predočeni, niti je mogao izvršiti uvid u financijska izvješća kojima bi isto bilo potvrđeno, te da je posljednje financijsko javno dostupno izvješće sačinjeno sa 31.12.2019., a za 2020. godinu isto nije predano. Visoki trgovački sud RH je svojim rješenjem broj Pž-5303/2022-3 odbacio žalbu UN na rješenje broj St-815/2022-77 kao nedopuštenu. Dana 1.2.2023. ovaj sud je donio rješenje o utvrđenim i osporenim tražbinama broj St-815/2022-102 u kojem je u točki IV UN upućena na pokretanje parnice protiv stečajnog dužnika radi utvrđivanja osporene tražbine. Uvidom u naprijed navedeni spis sud je utvrdio kako u ostavljenom roku iz iste točke UN nije dostavila dokaze o pokretanju parnice radi utvrđivanja svoje tražbine. Također uvidom u naprijed navedeni predmet, kao i u izvatke iz sudskog registra za dužnika i prednika dužnika, sud je utvrdio kako se u istom stečajnom predmetu promijenilo čak pet stečajnih upravitelja (IN, JN, Nada Gagro, Saša Stipić i GN) te je konačno stečajni postupak dovršen odlukom o zaključenju od 10. studenog 2025. broj St -815/2022- 183, a uvidom u obrazloženje istoga rješenja sud je utvrdio kako se isti zaključio jer nema svrhe voditi stečajni postupak radi naknadne diobe, dok se ne utvrdi da li su oprema i zalihe iz poslovnog prostora [adresa] u [adresa] stečajna masa iza dužnika.
12. Nadalje, uvidom u priklopljeni predmet R1-369/2022 sud je utvrdio kako je u istom predmetu pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu tužiteljica pokrenula postupak osiguranja dokaza kojim će utvrditi vrijednost ulaganja u nekretninu navedenu u [adresa] u [adresa]. Uvidom u rješenje Županijskog suda u Puli od 5. rujna 2022. Gž-903/2022-2 sud je utvrdio kako je istim rješenjem potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj R1-369/2022-2 od 8. srpnja 2022. kojim je odbijen prijedlog predlagateljice kao neosnovan. Nadalje, uvidom u priklopljeni predmet istog suda broj Psp-81/2022 sud je utvrdio kako je predmet istoga zahtjev ovdje tužiteljice za smetanje posjeda, a koji još uvijek nije riješen.
13. Člankom 258. stavak 1. SZ-a određeno je da su izlučni vjerovnici dužni obavijestiti stečajnog upravitelja o svom izlučnom pravu, pravni osnov izlučnog prava i naznačiti predmet na koji se njihovo izlučno pravo odnosi, odnosno u obavijesti naznačiti pravo iz članka 148. SZ-a. Nadalje, člankom 147. SZ-a određeno je da osoba koja na temelju svog stvarnog ili osobnog prava može dokazati da neki predmet ne ulazi u stečajnu masu nije stečajni vjerovnik, njezino će se pravo na izdvajanje predmeta utvrđivati prema pravilima za ostvarivanje tih prava izvan stečajnog postupka. Člankom 117. stavak 1. SZ-a određeno je da osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu, članovi tijela dužnika, radnici dužnika i u slučaju ako im je prestala dužnost, odnosno zaposlenje, te tijela javne vlasti dužni su nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka stečajnim tijelima na njihov zahtjev bez odgode pružiti sve potrebne podatke i obavijesti. Nadalje, stavkom 2. istog članka određeno je da sud može zaključkom narediti stečajnom dužniku, odnosno osobama iz stavka 1. ovog članka, da u određenom roku predaju sudu pisano izvješće o financijsko-gospodarskom stanju dužnika. Nadalje, stavkom 3. određeno je da osobe iz stavka 1. ovog članka odgovaraju vjerovnicima osobno za naknadu štete koju su im prouzročili uskratom davanja ili davanjem netočnih ili nepotpunih podataka, obavijesti i izvješća prema odredbama stavka 1. i 2. ovog članka. Stavkom 4. istoga članka određeno je da osobe iz stavka 1. ovog članka odgovaraju za davanje netočnih ili nepotpunih podataka, obavijesti i izvješća prema odredbama stavka 1. i 2. ovog članka, kao za davanje lažnog iskaza u postupku pred sudom.
14. Uvidom u stečajni spis ovoga suda broj St-815/2022 i to u podnesak vjerovnika UN po punomoćnici (str. 282 i 283 stečajnog spisa) sud je utvrdio kako ista poziva skupštinu i sud predati sve pokretnine koje nisu zavedene u poslovnim knjigama ovdje stečajne mase, vlasnici UN. Slijedom iznijetoga sud cijeni kako je upravo taj podnesak izlučni zahtjev tužiteljice. Također, iz izjave stečajnog upravitelja na ispitnom ročištu održanom 26.1.2023. tadašnji stečajni upravitelj je iskazao kako svoj izlučni zahtjev UN na pokretninama i zalihama temelji na ugovoru o asignaciji. Uvidom u cjelokupni stečajni spis, kao ni ovaj spis, sud je utvrdio da tužiteljica kao izlučni vjerovnik nije dostavila niti popis predmetnih pokretnina na koji se odnosi njen izlučni zahtjev, a niti je dostavila dokaz o pravnom temelju za izlučni zahtjev, odnosno predmetni ugovor o asignaciji na temelju kojeg traži izdvajanje predmetnih pokretnina iz stečajne mase. Ovdje se posebno ističe kako su neki računi koje je tužiteljica dostavila u spis kao dokaz njezinog vlasništva na pokretninama naslovljeni na UN, neki su naslovljeni na HN, a neki na Institut parfumer flores. Iz naprijed navedenih računa dostavljenih od strane tužiteljice (str. 241 do 422 spisa) uopće nije razvidno da su isti računi plaćeni i da su artikli navedeni u tim računima dostavljeni, a posebice nije razvidno da upravo ti artikli čine ili stečajnu masu ili izlučno pravo tužiteljice. Slijedom iznijetoga iz dostavljene dokumentacije sud je stava kako niti eventualno predloženi vještak gospodarsko-ekonomske struke kojeg je tužiteljica predložila na pripremnom ročištu 5. srpnja 2024., ne bi mogao utvrditi vlasništvo tužiteljice nad tim artiklima, a za koje tužiteljica tvrdi da su u njenom vlasništvu i da isti predstavljaju izlučno pravo. Također, iz popisa pokretnina dostavljenog uz tužbu (str. 30 do 38 spisa), uopće nije razvidno da su pokretnine sa tog popisa vlasništvo tužiteljice, a niti je to razvidno iz dostavljenih fotografija (str. 12 do 29 spisa). Sud je također stava da niti ostali predloženi dokazi od strane tužiteljice na pripremnom ročištu održanom 5. srpnja 2024. ne bi mogli dokazati činjenicu da je tužiteljica doista vlasnica predmetnih pokretnina, slijedom čega je u konačnici odbio sve druge dokazne prijedloge tužiteljice u ovom postupku.
15. Sud je stava kako je upravo tužiteljica kao direktorica prednika stečajnog dužnika, sukladno zakonskim obvezama iz SZ-a, bila dužna uredno voditi poslovne knjige i poslovanje dužnika, a iz stečajnog spisa je razvidno kako se ista nije odazivala na pozive suda da dostavi prokazni popis imovine, stanje stečajne mase, nije dostavila stečajnom upravitelju poslovnu dokumentaciju, a koju je ista bila dužna posjedovati, a što proizlazi i iz naprijed navedenog stečajnog spisa St-815/2022, kao i iskaza pred ovim sudom bivših stečajnih upravitelja FN i JN, slijedom čega je sud stava kako je ista sama kao direktorica prednika tuženika doprinijela upravo nemogućnosti utvrđivanja činjenice da su pokretnine zatečene u poslovnom prostoru u [adresa], njeno vlasništvo.
16. Člankom 492.a ZPP-a određeno je da u postupku pred trgovačkim sudovima sud će u pravilu utvrditi odlučne činjenice na temelju isprava. Člankom 7. stavak 1. ZPP-a određeno je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. Slijedom iznijetoga, budući da je prvenstveno iz pisanih dokaza dostavljenih u ovaj spis, kao i dokaza dostavljenih u spis St-815/2022 sud utvrdio da tužiteljica nije dokazala svoje izlučno pravo na predmetnim pokretninama, sud je na ročištu održanom 26. siječnja 2026. odbio sve daljnje dokazne prijedloge stranaka, jer provođenje ostalih dokaznih prijedloga iznesenih od strane stranaka (tužiteljice i umješača) nisu bili od značaja za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari.
17. Slijedom iznijetoga, budući da tužiteljica nije dokazala svoje izlučno pravo na predmetnim pokretninama, sud je odlučio kao u izreci presude.
18. Odluku o naknadi parničnih troškova sud je donio primjenom odredbi ZPP-a i to čl. 151., čl. 154. st. 1., čl. 154.a, čl. 155. i čl. 164. st. 1. i st. 4., a visina istih odmjerena je prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23 i 107/2025; dalje OT) i Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine“ broj 37/2023; dalje Uredba) i Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/2018 i 51/2023), a prema zahtjevu za naknadu troškova, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora, te vrijednost boda.
19. Sud je tuženiku koji je u cijelosti uspio u sporu priznao parnični trošak u iznosu od 250,00 eura, i to na ime pristupa ročištu punomoćnika tuženika održanom 5.11.2024. (Tbr. 9.1. OT). Slijedom navedenoga odlučeno je kao u točki III. izreke presude.
20. Sud je umješaču na strani tuženika, koji je također u cijelosti uspio u sporu, također priznao parnični trošak u iznosu od 1.200,00 eura, i to na ime sastava podneska od 23.10.2023. u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 8.2. OT), na ime sastava podneska od 18.7.2024. u iznosu od 200,00 eura (Tbr.8.1. OT), na ime sastava podneska od 16.10.2024. u iznosu od 50,00 eura (Tbr. 8.3. OT), te na ime pristupa ročištima održanim 5.7.2024., 5.11.2024., 13.12.2024. i 26.1.2026., za svaki u iznosu od 200,00 eura (Tbr.9.1. OT), dok je na ime pristupa ročištu od 28.5.2024., a koje je odgođeno prije početka raspravljanja sud umješaču odredio naknadu u iznosu od 50,00 eura (Tbr.9.5. OT), a sve sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja ove presude. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u točki IV. izreke presude.
21. Preko dosuđenog iznosa, sud umješaču nije priznao trošak u ukupnom iznosu od 400,00 eura i to na ime sastava podneska od 23.10.2023. u iznosu od 100,00 eura, pristup ročištu od 28.5.2024. u iznosu od 150,00 eura i podnesak od 16.10.2024. u iznosu od 150,00 eura, slijedom čega je odlučeno kao u točki V. izreke presude.
22. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci presude.
23. Nadalje, budući da je tužiteljica uz tužbu podnijela i prijedlog za određivanje privremene mjere, valja istaknuti kako su člankom 346. st.1. i 2. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6,24; daje: OZ) određene pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine, te je tako u istom članku određeno da se privremena mjera može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, a osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Sud je stava kako tužiteljica prvenstveno nije učinila postojanje svoje tražbine, što je razvidno iz cjelokupnog obrazloženja presude, a niti je dokazala ostale pretpostavke iz članka 346.st. 1. t. 1. i 2. OZ-a. Naime, iako je na ročištu održanom 5. studenog 2024. (str. 431 spisa) stečajni upravitelj utvrdio kako je točno da je dio pokretnina izmješten i to na adresu [adresa], stečajni upravitelj je na istom ročištu istaknuo kako se predmetne pokretnine neće unovčavati do okončanja ovog parničnog postupka, a što je razvidno i iz rješenja ovoga suda o zaključenju stečajnog postupka nad tuženikom broj St-815/2022-183 od 10. studenog 2025., slijedom čega ne postoji opasnost iz članka 346. st. 1. t. 1. i 2. OZ-a.
24. Slijedom iznijetoga, budući da tužiteljica kao predlagateljica privremene mjere nije dokazala pretpostavke za određivanje privremene mjere iz članka 346. st. 1. t. i 2. OZ-a, sud je odbio zahtjev tužiteljice za određivanje privremene mjere i odlučio kao u izreci rješenja.
U Osijeku 9. ožujka 2026.
S u d a c
Augustin Jalšovec
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu Visokom Trgovačkom sudu RH u Zagrebu u roku od 15 dana pismeno putem ovog suda.