REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Broj: Pp-17702/2025-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Vlatkici Jurić, uz sudjelovanje Štefice Meštrović kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika EŠ, zbog djela prekršaja iz članka 51. stavak 1. i članka 199. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama («Narodne novine» broj 67/08, 74/11, 80/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 114/22 i 133/23), kažnjiv po članku 51. stavak 5. uz primjenu članka 293. stavak 1. i članku 199. stavak 7. istog Zakona, odlučujući po prigovoru okrivljenika na obavezni prekršajni nalog PU požeško- slavonske, Policijske postaje Pakrac, Klasa 211-07/25-4/92660, Urbroj 511-22-07-25- 1 od 10. rujna 2025. godine, nakon završenog žurnog postupka dana 09. ožujka 2026. godine u nazočnosti okrivljenika, istoga dana objavio je da

p r e s u d i o  j e

I Okrivljenik: EŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], sin E i C, djev. K, rođen **.**.1970. u [adresa], državljanin RH, s prebivalištem [adresa] i boravištem [adresa], umirovljenik, s mirovinom od 600,00 eura, rastavljen, otac jednog djeteta, SSS, lošeg imovnog stanja, prekršajno neosuđivan, kazneno neosuđivan, ne vodi se drugi prekršajni niti kazneni postupak,

k r i v  j e

što je dana 02. srpnja 2025. godine u 01,00 sati na cesti LC41004 Gaj (ŽC 4236)-Toranj-Mali Banovac (LC41005) općina Pakrac stacionaža 0 km upravljao kao vozač vozilom M1 marke Škoda reg. oznake [registarska oznaka] u nenaseljenom dijelu između [adresa] i [adresa], vozilom u vlasništvu CŠ krećući se iz smjer Tornja u smjeru [adresa] zapad-istok i dolaskom do oštrog zavoja u lijevo, zbog neprilagođene brzine uvjetima i stanju kolnika, propustio brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti i preglednosti te je osobnim automobilom prelazio na suprotni kolnički trak namijenjen za vozila iz suprotnog smjera, a nakon čega je lijevim kotačima osobnog automobila, zahvatio sjevernu putnu bankinu i potom sletio vozilom u putni kanal i prevrnuo se na krov gdje se potom i zaustavio prednjim dijelom vozila okrenutog u smjeru istoka, čime je okrivljenik skrivio prometnu nesreću s materijalnom štetom,

dakle, protivno obvezi, propustio brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju u konkretnim uvjetima može predvidjeti, a što je za posljedicu imalo prometnu nesreću s materijalnom štetom,

čime je počinio djelo prekršaja iz članka 51. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjivo po članku 51. stavak 5. uz primjenu članka 293. stavak 1. istog Zakona,

pa mu se temeljem citirane zakonske odredbe zbog učinjenog djela prekršaja,

i z r i č e

NOVČANA KAZNA u iznosu od 260,00 eura (dvijestošezdeseteura).

Temeljem odredbe članka 33. stavak 11. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku 15 dana po primitku ove presude jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.

Ako okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna, prema priloženom predlošku uplatnice, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.

II Temeljem odredbe članka 139. stavak 3., u svezi članka 138. stavak 2. točka 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u ukupnom iznosu od 90,00 (devedeset) eura u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku 15 dana po primitku presude jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 152. stavka 4. i 11. Prekršajnog zakona.

III Temeljem odredbe članka 182. stavak 1. točka 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) okrivljenika EŠ

oslobađa se optužbe

da bi istom zgodom upravljao vozilom u prometu na cesti iako da je u krvi imao alkohola 1,41 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka, a što je već umanjeno za granicu dopuštene pogreške u mjerenju i utvrđeno alkometrom marke Drager 6820 serijskog broja [serijski broj],

dakle, da bi protivno zabrani upravljao motornim vozilom na cesti, iako je u krvi imao alkohola od 1,00 g/kg do 1,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka,

čime bi počinio prekršaj iz članka 199. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama kažnjivo po članku 199. stavak 7. istog Zakona.

Obrazloženje

1. Tužitelj PU požeško-slavonska, Policijska postaja Pakrac izdao je obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika zbog djela prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih u izreci ove presude.

2. Temeljem odredbe članka 238. stavak 9. Prekršajnog zakona, povodom pravodobnog prigovora okrivljenika kojim poriče počinjenje prekršaja, pobijani obavezni prekršajni nalog stavljen je izvan snage i proveden prekršajni postupak.

3. Rješenjem predsjednika Visokog Prekršajnog suda Republike Hrvatske broj 31- Su-887/2025-2 od 30. listopada 2025. godine u ovom predmetu određen je Općinski prekršajni sud u Zagrebu "kao drugi stvarno nadležni sud za postupanje u prekršajnim predmetima Općinskog suda u Bjelovaru".

4. Okrivljenik je iskazao da se ne smatra krivim i prekršajno odgovornim te je porekao da bi dana 02. srpnja 2025. godine u 01,00 sati na cesti LC41004 Gaj (ŽC 4236)-Toranj-Mali Banovac (LC41005) općina [adresa] stacionaža 0 km upravljao kao vozač vozilom M1 marke Škoda reg. oznake [registarska oznaka] u nenaseljenom dijelu između [adresa] i [adresa], vozilom u vlasništvu CŠ krećući se iz smjer Tornja u smjeru [adresa] zapad-istok i dolaskom do oštrog zavoja u lijevo, zbog neprilagođene brzine uvjetima i stanju kolnika, propustio brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti i preglednosti te da bi osobnim automobilom prelazio nasuprotni kolnički trak namijenjen za vozila iz suprotnog smjera, a nakon čega da bi lijevim kotačima osobnog automobila, zahvatio sjevernu putnu bankinu i potom sletio vozilom u putni kanal i prevrnuo se na krov gdje se potom i zaustavio prednjim dijelom vozila okrenutog u smjeru istoka, čime da bi skrivio prometnu nesreću s materijalnom štetom. Porekao je da bi istom zgodom upravljao vozilom u prometu na cesti iako da bi u krvi imao alkohola 1,41 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka, a što je već umanjeno za granicu dopuštene pogreške u mjerenju i utvrđeno alkometrom marke Drager 6820 serijskog broja [serijski broj]. Točno je da je kritične zgode u navedeno vrijeme i na navedenom mjestu upravljao navedenim vozilom marke Škoda reg. oznake [registarska oznaka] i da je prešao automobilom na suprotni kolnički trak, lijevim kotačima zahvatio sjevernu putnu bankinu i sletio vozilom u putni kanal i prevrnuo se na krov, ali razlog nije neprilagođena brzina kretanja vozila, već nalet više srna na cestu pa je u izbjegavanju njihovog naleta završio u putnom kanalu. Izašao je iz vozila, nije nikoga mogao nazvati da mu pomogne izvući auto van te je pješice otišao kući koja je udaljena od mjesta nesreće par stotina metara. Ujutro je oko 07,00 sati s prijateljem sjedio u kući i pio pelinkovac i kavu kada je došla policija. Alkotestiranje je izvršeno u 07,00 sati čim je policija došla. Policiji je rekao da je tek ujutro pio alkohol, a ima i svjedoka za to. Također je zvao lovca iz Lovačkog saveza i priopćio mu što se dogodilo i zamolio ga da dođe na uviđaj. Zna ime lovca, KŠ, ali ne zna adresu stanovanja. On je došao traktorom i pomogao mu izvući vozilo iz jarka za vrijeme dok je još policija vršila očevid. Policiji je pokazao tragove divljih životinja, odnosno srna i to je snimio mobitelom. Međutim, policija to nije uvažila i policajac mu je rekao da je zbog pijanstva završio u jarku i da on zna što je on. Na upit sutkinje je li znao da nakon prometne nesreće nikako ne smije konzumirati alkohol do vršenja očevida, okrivljenik je izjavio da je znao da nije smio konzumirati alkohol nakon nesreće. Na zamolbu sutkinje da joj pokaže slike na mobitelu, okrivljenik je pokazao slike utabane staze od kolnika preko trave do kukuruza, pri čemu sutkinja konstatira da se ne radi o svježim tragovima prolaska divljih životinja, već o utabanoj stazi za koju se ne zna tko ju je stvorio.

5. Uspoređujući obranu okrivljenika s činjeničnim navodima iz optužnog akta, nesporno je da je okrivljenik u vrijeme naznačeno kao vrijeme počinjenja djela prekršaja imao prometnu nesreću na navedenom mjestu, a u postupku je kao sporno valjalo utvrditi je li tom prilikom doista počinio djela prekršaja na način i pod uvjetima kako mu se to optužnim aktom stavlja na teret.

6. Radi utvrđivanja spornih činjenica u dokaznom postupku u svojstvu svjedoka ispitan je LŠ; provedeno je suočenje okrivljenika s navedenim svjedokom; pročitan je Zapisnik o očevidu od 02. srpnja 2025. godine (list 16 do 18 spisa predmeta); Zahtjev za naknadu troškova postupka tužitelja u ukupnom iznosu od 38,00 eura i to za uporabu alkotesta 11,00 eura i izradu skice mjesta nastanka prometne nesreće u razmjeru u iznosu od 27,00 eura; pročitana Potvrda o privremenom oduzimanju predmeta broj 01328931 od 02. srpnja 2025. godine (list 13 spisa predmeta); pročitan Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu EŠ broj 02390708 od 02. srpnja 2025. godine (list 15 spisa predmeta) te izvršen uvid u Potvrdu iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjela za prekršajne evidencije od 02. listopada 2025. godine.

6.1. Svjedok LŠ iskazao je da se ne sjeća točnog datuma kada su u 5 sati ujutro u policijskoj postaji [adresa] dobili dojavu da se između mjesta Tornja i Mali Banovac nalazi prevrnuto vozilo u putnom kanalu koje nije imalo tablice na sebi. Izlaskom na mjesto događaja utvrdio je da se doista u putnom kanalu nalazi prevrnuto vozilo, koje je unutar vozila imao reg. tablice [registarska oznaka]. U razgovoru s mještanima došao je do saznanja da se tim vozilom koristi ovdje nazočan okrivljenik EŠ, kojeg su našli na kućnoj adresi njegove kćeri i zajedno s njim vratili se na mjesto događaja, gdje je alkotestiran u 07,00 sati ujutro, pri čemu je izmjerena količina alkohola u krvi od 1,51 g/kg, umanjeno za granicu tolerancije u pogrešci mjerenja 1,41 g/kg. Okrivljenik je na mjestu događaja izjavio da su slijetanju s ceste pogodovale divlje svinje koje su se našle na kolniku. Međutim, tragova kopita divljih svinja nije bilo, a da se doista radilo o krdu bilo kojih divljih životinja, ostali bi tragovi na zemlji, a potom i na kolniku, odnosno otisci papaka bi se zasigurno vidjeli na kolniku. Nikakvih tragova nije bilo pa ni tragova kočenja. Rekao je okrivljeniku da nakon prometne nesreće nije smio konzumirati alkohol, jer je to prekršaj s velikom kaznom, ali u izvješću nije činjenično naznačio to kao prekršaj, već upravljanje vozilom za vrijeme prisutnosti alkohola u krvi.

6.2. Prilikom suočenja okrivljenika i svjedoka na okolnost što je bio uzrok prometne nesreće okrivljenik je iskazao da je svjestan da doista nije upotrijebio dužnu pažnju i upravljajući citiranim vozilom prilagodio brzinu kretanja vozila osobinama i stanju ceste, ali i nadalje tvrdi da tom zgodom nije vozilom na cesti upravljao a da bi bio alkoholiziran u navedenoj koncentraciji. Na to je svjedok iskazao da mu je okrivljenik rekao da je bio kod prijatelja i da su pili alkohol prije upravljanja vozilom, odnosno prije prometne nesreće i to nakon što mu je priopćio da je konzumacija alkohola nakon prometne nesreće kažnjiva s propisanom visokom kaznom. Na to je okrivljenik iskazao da mu nije rekao da je bio s prijateljem, nego sa šogorom s kojim je popio jedno pivo neposredno prije nesreće.

6.3. Izvršenim uvidom u Potvrdu iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjela za prekršajne evidencije od 02. listopada 2025. godine utvrđeno je da je okrivljenik višekratno prekršajno pravomoćno osuđivan.

7. Nakon provedenog žurnog postupka, cijeneći obranu okrivljenika i uspoređujući je s izvedenim dokazima, pri tome cijeneći kako svaki dokaz posebno, tako i u njihovoj sveukupnosti, nedvojbeno je utvrđeno da je okrivljenik doista počinio djelo prekršaja iz članka 51. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjivo po članku 51. stavak 5. uz primjenu članka 293. stavak 1. istog Zakona, na način i pod uvjetima kako je to navedeno u točci I/ izreke presude te da je prekršajno odgovoran pa ga je za počinjeno djelo valjalo proglasiti krivim i sankcionirati. Međutim, nije bez sumnje utvrđeno da bi tom zgodom upravljao vozilom na cesti, a da bi u krvi imao alkohola, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka.

8. Sutkinja nije prihvatila obranu okrivljenika kojom on poriče počinjenje djela prekršaja, cijeneći je neuvjerljivom i usmjerenom u cilju izbjegavanje prekršajne odgovornosti, jer je iz rezultata dokaznog postupka utvrđeno potpuno drugačije činjenično stanje te odgovornost i krivnja okrivljenika za djelo prekršaja iz članka 51. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjivo po članku 51. stavak 5. uz primjenu članka 293. stavak 1. istog Zakona.

8.1. Sutkinja je povjerovala iskazu svjedoka LŠ, cijeneći ga uvjerljivim i vjerodostojnim jer je imenovani naveo relevantne činjenice o svojim neposrednim opažanjima kritične zgode, a njegov iskaz bio je jasan, siguran i detaljan, što upućuje da se svjedok dobro sjeća, ne samo osobe okrivljenika, već i njegovih radnji i ponašanja kritične zgode, u kojima su se stekla bitna obilježja djela prekršaja iz članka 51. stavak 5. uz primjenu članka 293. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Osim toga, sutkinja nije našla razloge koji bi doveli u sumnju istinitost iskaza ispitanog svjedoka.

9. Obrana okrivljenika bila je koliziona i životno neuvjerljiva jer da je sletio s kolnika u putni kanal zbog naleta divljih životinja, postojali bi konkretni materijalni tragovi kretanja divljih životinja. Osim toga, i sam okrivljenik je tijekom suočenja sa svjedokom posredno priznao da " doista nije upotrijebio dužnu pažnju i upravljajući citiranim vozilom prilagodio brzinu kretanja vozila osobinama i stanju ceste". U kontekstu navedenog, upravo saznanje okrivljenika da na navedenom području ima veliki broj divljih životinja zahtijevalo je njegovu pojačanu pažnju i prilagođavanje brzine kretanja vozila uvjetima na cesti noću u zavoju. Navode njegove obrane pobio je uvjerljivi iskaz ispitanog svjedoka i ostali provedeni materijalni dokazi.

10. Prilikom izbora vrste prekršajne sankcije sutkinja je uzela u obzir sve relevantne okolnosti koje se odnose na stupanj krivnje, opasnost djela u njegovim objektivnim i subjektivnim komponentama i počinitelja djela, uvažavajući pri tome svrhu prekršajne sankcije.

11. Odmjeravajući novčanu kaznu u izrečenom iznosu sutkinja je prvenstveno pošla od činjenice da je okrivljenik kritične zgode postupao svjesnim nehajem lakomisleno smatrajući, iako svjestan da može počiniti prekršaj, da se to neće dogoditi te da ukupnost okolnosti konkretnog slučaja opravdavaju upravo tako odmjerenu novčanu kaznu.

12. Pri tome je za okrivljenika kao olakotno uzeta u obzir činjenica da je lošeg imovnog stanja, dok je kao otegotno uzeta u obzir sklonost okrivljenika protupravnim oblicima ponašanja, koja se očituje u činjenici da je isti do sada višekratno pravomoćno osuđivan.

13. Cijeneći cjelokupni činjenični supstrat konkretnog slučaja i vrednujući učinjeno djelo prekršaja u kontekstu težine povrede pravnog poretka, stupnja krivnje počinitelja i opasnosti počinjenog djela, sutkinja je uvjerenja da će se upravo ovako izrečenom kaznom postići svrha kažnjavanja, kako u smislu specijalne prevencije u odnosu na okrivljenika, od kojeg se očekuje da se ubuduće kloni i suzdržava od takvih načina ponašanja, tako i u smislu opće prevencije, djelujući na druge glede zauzimanja njihovog negativnog stava u odnosu na takva društveno nepoželjna i neprihvatljiva ponašanja.

14. Odluka o presumpciji uplate novčane kazne u cijelosti, ukoliko okrivljenik u roku od 15 dana, kao paricijskom roku, uplati dvije trećine odmjerene novčane kazne, temelji se na odredbi članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona.

15. Trošak postupka određen je u ukupnom iznosu, a sastoji se od troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 90,00 kuna (šeststotina kuna), koji se smatra primjerenim obzirom na trajanje i složenost prekršajnog postupka te imovne prilike okrivljenika te troškova tužitelja za uporabu alkotesta i izradu skice mjesta nastanka prometne nesreće u razmjeru.

16. Razmotrivši navode iz optužnog prijedloga, cijeneći i analizirajući provedene dokaze, kako svakog zasebno, tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti te uspoređujući ih s obranom okrivljenika, nije sa sigurnošću i nedvojbeno utvrđeno da bi okrivljenik doista počinio djelo prekršaja na način i pod uvjetima kako je to navedeno u točci II izreke presude.

17. Naime, okrivljenik je porekao počinjenje djela prekršaja iz članka 199. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama kažnjivo po članku 199. stavak 7. istog Zakona, a tijekom postupka nedvojbeno je utvrđeno je da je alkotestiranje okrivljenika nakon prometne nesreće izvršeno s odmakom od nekoliko sati (cca 7 sati) pa se ne može nikako smatrati da je okrivljenik u vrijeme nesreće vozio alkoholiziran. Navedeno je razvidno iz Zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu EŠ broj 02390708 od 02. srpnja 2025. godine te iskaza ispitanog svjedoka. U konkretnom slučaju, okrivljenik je počinio drugi prekršaj navodno konzumirajući alcohol nakon prometne nesreće, ali kako to nije navedeno u činjeničnom opisu djela prekršaja, valjalo je okrivljenika osloboditi za konkretno djelo prekršaja iz članka 199. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama kažnjivo po članku 199. stavak 7. istog Zakona.

18. Slijedom navedenog, kako na osnovu provedenog postupka nije nedvojbeno sa sigurnošću utvrđeno da bi okrivljenik počinio djelo prekršaja kako mu je to stavljeno na teret, to je u smislu načela «in dubio pro reo», u slučaju sumnje riješeno u korist okrivljenika, pa je valjalo odlučiti kao u točci II/ izreke presude.

19. Prema okrivljeniku nije primijenjena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije jer inkriminirano ponašanje, po ocjeni ovog Suda, ne predstavlja takvo ugrožavanje ostalih sudionika u prometu koje bi upućivalo na opasnost da će okrivljenik ponovno počiniti takav prekršaj. Osim toga, od dana počinjenja djela prekršaja proteklo je znatno vremena pa izricanje zaštitne mjere nije svrhovito. Po ocjeni ovog Suda, sve naprijed navedene okolnosti ne upućuju na potrebu i nužnost primjene zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije kako bi se okrivljenika spriječilo da ponovno počini takav prekršaj, već se svrha kažnjavanja, odnosno specijalna prevencija može postići i samim izricanjem novčane kazne.

Zagreb, 09. ožujka 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Štefica Meštrović

Vlatkica Jurić

Ova presuda je pravomoćna dana 09. ožujka 2026. godine.

Dostavna naredba:

1. Okrivljeniku – ovdje

2. Tužitelju – PU požeško-slavonska, Policijska postaja Pakrac

3. pismohrana – ovdje.