Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

    XIV P-689/2024

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Šibeniku, po sucu Mirku Veleglavcu, u pravnoj stvari tužiteljica (imena u nominativu): ad.1 ČV, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad.2 LV, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], obje zastupa Krešimir Lušić, odvjetnik u Šibeniku, Stjepana Radića 77A, protiv tuženika (imena u nominativu): ad.1 Republika Hrvatska, OIB 52634238587, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, Građansko upravni odjel, Šibenik, Stjepana Radića 81, ad.2 ĆV, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad.3 OV, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja prava suvlasništva, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave dana 27. siječnja 2026. godine u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužiteljica Stipice Ćalete Cara odvjetnika u Šibeniku i zamjenice zakonskog zastupnika tužene ad.1 KV više savjetnice u ODO Šibenik, a odsutnosti tuženika ad.2 i ad.3, na ročištu objave presude dana 09. ožujka 2026. godine,

    p r e s u d i o  j e

    I. Utvrđuje se da su tužiteljice (imena u nominativu): ad.1 ČV, OIB [osobni identifikacijski broj] i ad.2 LV, OIB [osobni identifikacijski broj], u K. O. [katastarska općina], suvlasnice, svaka za po 1/2 dijela, posebnih fizičkih dijelova nekretnina koji su na Geodetskom snimku mjernika ZV mag. ing. geodezije s nadnevkom od 22. ožujka 2023. godine (dalje u tekstu: snimak), koji snimak je sastavni dio ove presude, prikazani likovima i to dijela čest. zem. [katastarska čestica] na snimku prikazanog likom omeđenim slovima A-B C-D-A, površine 453,00 m2, dijela čest. zem. [katastarska čestica], na snimku prikazanog likom omeđenim slovima K-L-M N-K, površine 541,00 m2, dijela čest. zem. [katastarska čestica] na snimku prikazanog likom omeđenim slovima I-J-K-L I, površine 448,00 m2, te dijela čest. zem. [katastarska čestica] na snimku prikazanog likom omeđenim slovima E-F-H I-J-E, površine 362,00 m2.

    II. Nalaže se tuženoj ad.1 (ime u nominativu) Republika Hrvatska, OIB 52634238587, platiti tužiteljicama (imena u nominativu): ad.1 ČV, OIB [osobni identifikacijski broj] i ad.2 LV, OIB [osobni identifikacijski broj], parnični trošak u iznosu od 1.153,08 eura (tisuću sto pedeset tri eura i 08/100 euro centa), u roku od petnaest dana i pod prijetnjom ovrhe.

    Obrazloženje

    1. U ovoj pravnoj stvari tužiteljice su u tužbi i tijekom parnice navodile da je predmetom ove parnice (su)vlasništvo tužiteljica vrhu posebnih fizičkih dijelova nekretnina kako su opisani u točki I. izreke ove presude.

    2. Navele su da su u naravi predmetne površine jedinstveni zemljišni kompleks ograđen suhozidom, a suvlasnička prava vrhu istog kompleksa tužiteljice da su stekle

    XIV P-689/2024

    nasljeđivanjem svoga oca DV i diobom sa sunasljednicima istog, ovdje tuženicima ad.2 i ad.3. Pravni prednik tužiteljica DV da je stvarno pravna ovlaštenja glede utuženih nekretnina nasljeđivanjem svoje tete UV, to pod narodnim imenom „ CV“.

    3. Tužiteljice da su sukladno nadležnom Državnom odvjetništvu uputile prijedlog za mirno rješenje ovog spora u odnosu na utuženi dio čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], glede koje nekretnine je Republika Hrvatska uknjižena vlasnica, ali je taj prijedlog tužiteljica odbijen.

    4. Slijedom iznesenog, tvrdeći da imaju pravni interes postaviti predmetni tužbeni zahtjev za utvrđenja svojih prava sve radi konačne uknjižbe istih u zemljišnim knjigama, predložile su nakon provedenog postupka donijeti presudu kojom će se tužbeni zahtjev usvojiti, a tuženu ad.1, koja se traženju tužiteljica protivila, obvezati na plaćanje parničnog troška tužiteljicama.

    5. Tužena ad.1 se u pisanom odgovoru na tužbu i tijekom parnice protivila obrazlaganju tužiteljica i traženju istih glede predmetnog dijela čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], naglašavajući da zahtjev tužiteljica vrhu iste nekretnine nije osnovan. Potonje navedena nekretnina da je u katastarskom operatu i zemljišnim knjigama upisana kao posjed i vlasništvo tužene ad.1, a po tužiteljicama predloženi dokazi da ne krijepe drugačiji zaključak. Predložila je tužbeni zahtjev glede navedene nekretnine odbiti kao neosnovan, a tužiteljicama ad.1 i ad.2 naložiti plaćanje parničnog troška tuženoj ad.1.

    6. Tuženici ad.2 i ad.3 nisu pristupili ročištu glavne rasprave iako su bili uredno pozvani, pa je isto temeljem odredbi članka 295. Zakona o parničnom postupku (Nar. nov. broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje u tekstu: ZPP) održano u njihovoj odsutnosti. Tijekom parnice tuženik ad.3 OV je u stranačkom iskazu naveo da ne osporava tužiteljicama ovdje utužena prava, a tužena ad.2 ĆV je pisanom izjavom navela da priznaje svojim kćerkama, ovdje tužiteljicama (su)vlasništvo utuženih dijelova predmetnih nekretnina. Tuženici ad.2 i ad.3 nisu popisivali parnični trošak.

    7. U dokaznom postupku pregledan je zahtjeva tužiteljica za mirno rješenje spora upućen tuženoj ad.1, te je pročitan dopis ODO-a Šibenik u svezi tog zahtjeva, pregledane su zemljišne knjige za utužene nekretninu, te Geodetski snimak društva Geodezija d.o.o. mjernika ZV od dana 22. ožujka 2023. godine, pročitano je rješenje o nasljeđivanju ovoga suda pod poslovnim brojem O-212/65 doneseno dana 14. svibnja 1965. godine iza smrti UV pok. SV, te rješenje o nasljeđivanju pod poslovnim brojem O-32/88 doneseno dana 23. kolovoza 1989. godine iza smrti DV pok. SV, pregledan je ugovor o uređenju imovinsko pravnih odnosa zaključen dana 13. studenog 2020. godine između ĆV, ČV, MV i LV, pročitan je zapisnik očevida održanog dana 29. kolovoza 2024. godine, te su pregledane skice mjesta očevida od 23. rujna 2024. godine vještaka mjernika Antonia Reljanovića dipl. ing. geodezije i

    XIV P-689/2024

    posjedovni listovi broj 282 i 1169 za K. O. [katastarska općina], izvod iz katastarskog plana za odnosno područje, pregledano je devet fotografija sačinjenih na očevidu, pročitan je zapisnik glavne rasprave održane dana 24. travnja 2025. godine sa iskazima svjedoka ŽV, ĐV i PV, pročitana je izjava tužene ad.2 ĆV dostavljena sudu dana 27. svibnja 2025. godine, pročitan je zapisnik ročišta glavne rasprave održane dana 25. lipnja 2025. godine sa iskazom tuženika ad.3 MV, te zapisnik Općinskog Građanskog suda u Zagrebu od dana 07. studenog 2025. godine sa iskazom tužiteljice ad.1 ČV i tužiteljice ad.2 LV.

    7.1.. Tužiteljice i tužena ad.1 nisu imali daljnjih prijedloga za dopunu dokaznog postupka.

    8. Tužbeni zahtjev je osnovan.

    9. Savjesnom i brižljivom ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza, kako svakog zasebno, tako i svih zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, postupajući sukladno odredbi članka 8. ZPP-a ovaj sud je na temelju po tužiteljicama predloženih dokaza utvrdio odlučne činjenice koje su snažile postavljeni zahtjev, pa je stoga isti usvojen i zato je suđeno kao u izreci ove presude.

    10. Naime, iz supstrata izvedenih dokaza utvrđene su slijedeće, po ocijeni ovog suda odlučne činjenice važne za donošenje presude u ovoj pravnoj stvari:

    - pregledom zemljišnih knjiga za K. O. [katastarska općina], Z. U. [broj ZK uloška], utvrđeno je da je vrhu čest. zem. [katastarska čestica] vlasnicom uknjižena ovdje tužena ad.1, dok je glede čest. zem. [katastarska čestica] u Z. U. [broj ZK uloška] uknjiženo više trećih osoba kao suvlasnika, a u Z. U. [broj ZK uloška] vrhu čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] su pored ovdje tužiteljica ad.1 i ad.2, te tuženika ad.2 i ad.3, svakog za po 1/16 dijela, ukupno za ¼ dijela, za preostali suvlasnički udio uknjižene treće osobe kao suvlasnici, potonje nekretnine upisane su narodnim imenom „Cvitanice“, boniteta pašnjaka,

    - iz posjedovnog lista broj 1169 za K. O. [katastarska općina] razvidno je da je posjednicom čest. zem. [katastarska čestica], narodnog imena „Cvitanice“, površine 2.092,00 m2 upisana ovdje tužena ad.1 Republika Hrvatska, dok je u posjedovnom listu broj 282 iste katastarske općine posjednikom čest. zem. [katastarska čestica], površine 1.076,00 m2, čest. zem. [katastarska čestica], površine 676,00 m2 i čest. zem. [katastarska čestica], površine 586,00 m2, sve upisanog narodnog imena „ Č“ i boniteta pašnjaka, upisan BV pok. L“,

    - iz rješenja o nasljeđivanju koje je ovaj sud donio pod poslovnim brojem O-212/65 dana 14. svibnja 1965. godine iza smrti UV pok. SV proizlazi da iz ostavine iste temeljem oporuke pod poslovnim brojem Pi-17/65 od dana 23. siječnja 1965. godine bratiću UV ŠV raspoređeno ½ zemlje zvane Podvornica i zemlja zvana Zatoka Velika ispod [adresa] SV pok. SV, sestri AV ženi L vinograd zvan Rašala u polju kod Putičanja, zemlja zvana Šljukina njiva, te pašnjak Zatoka manja više Škrocima, kao i zemlja zvana Brijeg Zatoka, sestri GV udovi Ć oranica zvana Kosirina kod Putičanja i zemlja zvana Petković više

    XIV P-689/2024

    predjela Vlake,

    - iza smrti DV pok. SV rješenjem o nasljeđivanju koje je ovaj sud donio u postupku pod poslovnim brojem O-32/88 dana 23. kolovoza 1989. godine imovina istog položena u K. O. [katastarska općina], Z. U. [broj ZK uloška], Z. U. [broj ZK uloška], Z. U. [broj ZK uloška], Z. U. [broj ZK uloška], Z. U. [broj ZK uloška], Z. U. [broj ZK uloška], Z. U. [broj ZK uloška] i Z. U. [broj ZK uloška], raspoređena je supruzi navedenog ostavitelja ĆV, te djeci OV, ČV i NV, svakom za po ¼ dijela, izuzev, uz priznanje bračne tečevine, supruzi ĆV kuće u [adresa], dvorišta i čamca, za 5/8, a djeci navedenog ostavitelja OV, ČV i NV, glede iste imovine, svakom po 1/8 dijela,

    - ugovorom o uređenju imovinsko pravnih odnosa zaključenim dana 13. studenog 2020. godine između ĆV, ČV, MV i LV, potonji sudionici istog ugovora, kao pravni slijednici DV pok. SV, utanačili su da ovdje tužiteljicama ad.1 ČV i ad.2 LV, pripadne iz imovine oca, navedenog ostavitelja, suvlasništvo, svakoj za po ½ dijela čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina],

    - očevidom utuženih površina održanim dana 29. kolovoza 2024. godine sporne površine u naravi su zatečene kao poljoprivredna površina u Pirovačkom polju do kojih se dolazi makadamskim putem kao odvojkom sa asfaltne ceste koja vodi od [adresa] prema Stankovcima, prvu spornu površinu vještak mjernik Antonio Reljanović dipl. ing. geodezije identificirao je kao dio čest. zem. [katastarska čestica], drugu spornu površinu koja je položena sjevernije od prvo navedene i do koje se također dolazi makadamskim putem, dijelom obraslim u raslinje i teško prohodnim, kao zemljišni kompleks sastavljen od dijelova tri čestice, dijela čest. zem. [katastarska čestica], dijela čest. zem. [katastarska čestica] te dijela čest. zem. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina],

    - oba zemljišna kompleksa u cijelosti su omeđena kamenim suhozidom relativno zaraslim niskim raslinjem i šipražjem, teško prohodni, sa po nekoliko stabala starijih maslina u svakom od utuženih zemljišnih kompleksa, a prema stanju površina iste očito nisu u intenzivnoj obradi,

    - nakon detaljnog pregleda spornih površina i usporedbe s geodetskim snimkom mjernika ZV od 22. ožujka 2023. godine vještak mjernik je potvrdio da na očevidu pokazane sporne površine odgovaraju prikazu istih na navedenom geodetskom snimku omeđenih slovima A-B-C-D-A površine 453,00 m2, kao dijela čest. zem. [katastarska čestica], L-K-N-M-L površine 541,00 m2, kao dijela čest. zem. [katastarska čestica], K -L- I-J-K površine 448,00 m2, kao dijela čest. zem. [katastarska čestica], te I -H-F-E-J-I površine 362,00 m2, kao dijela čest. zem. [katastarska čestica] sve K. O. [katastarska općina], a koje površine su položajno razvidne i na skicama vještaka Reljanovića (listovi 39 i 40 spisa), izvodu iz katastarskog plana za odnosno područje ((list 42 spisa), te u naravi na devet fotografija sačinjenih na očevidu (listovi 45 do 47 spisa),

    - u postupku saslušani svjedoci ŽV (rođen 1949. godine), ĐV (rođen 1963. godine), te PV (rođen

    XIV P-689/2024

    1962. godine) u bitnom su, po ocijeni ovog suda, suglasno i važno za donošenje presude u ovoj pravnoj stvari, iskazivali o svojim saznanjima glede utuženih površina, tako svjedok ŽV pok. O o izrazito velikoj nekretnini položenoj uz široki makadamski put uz koji da nastavno i sam posjeduje nekretninu, a koju je prepoznao na pokazanoj mu fotografiji na listu 45 spisa, prisjećao se da jena istoj bilo nekoliko stabala masline, koje da i danas da postoje, ali su na neki način "izgubljena" u izrasloj makiji, o drugim zemljama u vlasništvu tužiteljica, iako je čuo da one imaju takvih prava nije znao ništa konkretno, a posebno je naglasio da je više puta vidio pravnog prednika tužiteljica DV u obradi maslina na uvodno opisanoj nekretnini (položenoj uz široki makadamski put), to već od 1958. godine,

    - svjedoci ĐV i PV oba pok. BV, suglasno su navodili da, iako ne mogu identificirati utužene površine katastarskih brojem, znaju za položaj istih, pače, redoslijedom da je prvo položena nekretnina (svjedoka) ŽV , pa ona tužiteljica, nastavno i nekretnina svjedoka ĐV, sve uz široki makadamski put, sve da su izvorno bile maslinici, koje da su obrađivali otac tužiteljica ŠV (preminuo mlad, tako i iz O-32/1988 preminuo u dobi od 49 godine) i otac potonjeg SV,

    - posebno su svjedoci ĐV i PV naglasili da je djed tužiteljica SV bio brat njihove bake AV, rođene 1896. godine, tako da su isti od svojih roditelja na više mjesta naslijedili zemlju, te istu posjeduju više od sto godina, susljedno čemu da su i njihovi pravni slijednici, tako danas i ovdje tužiteljice, susjedi kod više nekretnina, pa i na predmetnom području, a sve te nekretnine da su, kao i predmetne u većem dijelu ograđene kamenim suhozidovima, to prema makadamskom putu, kao i uzdužno prema susjedima,

    - svjedok PV je posebno dodao da utužene površine nakon smrti oca tužiteljica ŠV nisu u intenzivnoj obradi, većinom da su zarasle u makiju, prije svega, jer da brat tužiteljica, ovdje tuženik ad.3, ima dosta svojih nekretnina koje obrađuje, a to ne mogu, jer da tužiteljice da žive u [adresa], te je uz to naglasio da su njegova baka AV i djed tužiteljica SV predmetne nekretnine naslijedili od svojih roditelja, a isti imali još i sestru UV (tako i u O-212/1965) koja da je bila "stara cura" neudana te da je ona ono što je njoj pripalo u vlasništvo i posjed iza smrti roditelja dijelom ustupila bratu SV, a dijelom sestri AV. U obitelji nitko nikome da ne osporava posjed ili vlasništvo stečenih nekretnina.

    10. Predmetnom tužbom tužiteljice upiru na stjecanje suvlasništva utuženih površina nasljeđivanjem svog oca DV pok. SV i zaključenjem sporazuma sa ostalim sunasljednicima istog, majkom tuženom ad.2 ĆV i bratom tuženikom ad.3, koji nisu tijekom postupka osporavali navode tužiteljica o pravima istih glede spornih površina.

    11. Tužena ad.2 je pisanom izjavom priznala tražbinu tužiteljica, što je u bitnom učinio i tuženik ad.3 u stranačkom iskazu ističući da ne osporava tužiteljicama pravo vlasništva na utuženim površinama, naglašavajući da je izvorni vlasnik istih bio njegov djed IV pok. SV rođen 1892. godine, preminuo 1966. godine, nakon

    XIV P-689/2024

    njegove smrti vlasnikom i posjednikom da je postao otac tužiteljica i tuženika ad.3 DV koji da je preminuo neposredno prije početka Domovinskog rata. Nakon završetka Domovinskog rata pravni slijednici DV, ovdje tužiteljice kao njegove kćeri, te tužena ad.2 supruga i tuženik ad.3 da su podijelili naslijeđenu imovinu i o tome sačinili pisani dokument, dodavši da su međe utuženih površina jasno izražene prema susjednim nekretninama, uokolo istih da su izgrađeni suhozidovi, a na spornim površinama da je i danas postojeće osam starijih stabala maslina. Nekada da je na dijelu svojih nekretnina, koje da nisu ovdje sporne, djed tužiteljica i tuženika ad.3, te svekar tužene ad.2 IV pok. SV, u tri manja objekta čuvao i blago, ovce. Sve nekretnine, pa i ovdje utužene djed SV, a tako i otac ŠV, nastavno i njihovi slijednici, da su posjedovali mirno i ni od koga ometani, kakvim iskazom je tuženik ad.3 snažio navode iskaza tužiteljica danih zamoljenim putem pred Općinskim Građanskim sudom u Zagrebu dana 07. studenog 2025. godine, koje su u istima upirale na činjenicu da je njihova teta UV posjedovala utužene površine još iz vremena I. svjetskog rata (od 1910. godine), a tužiteljice od smrti oca ŠV 1987. godine, pače, tužena ad.1 da je posjed utuženog dijela čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] upisala tek nedavno.

    12. Neovisno o tvrdnjama tužiteljica glede osnova stjecanja utuženog prava, važno je naglasiti da je stavkom 3. članka 186. ZPP-a propisano da će sud po tužbi postupiti i kad tužitelj nije naveo pravnu osnovu tužbenog zahtjeva, a ako je tužitelj pravnu osnovu naveo, da sud nije za nju vezan, dakle, važnim su za donošenje presude u ovoj stvari utvrđene odlučne činjenice o posjedu sporne površine.

    13. Nedvojbeno je da se sukladno pravnom pravilu paragrafa 1472. Općeg građanskog zakonika, primjenjivog u konkretnom slučaju na osnovi pravnog pravila članka 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. godine i za vrijeme neprijateljske okupacije (Službeni list FNRJ broj 88/1946), vlasništvo nekretnine, u državnom vlasništvu (uknjiženo i kao općenarodna imovina), izvanrednom dosjelošću (originarno) moglo steći nakon četrdesetogodišnjeg posjedovanja iste do dana 06. travnja 1941. godine.

    14. Po ocijeni ovog prvostupanjskog suda, a utvrđujući odlučne činjenice o utuženim pravima tužiteljica vrhu spornog dijela čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], iz supstrata izvedenih dokaza nedvojbeno je da su posjednici te površine još od početka dvadesetog stoljeća bili pravni prednici tužiteljica, teta potonjih UV (O-212/65), nastavno njezin bratić ČVJ (rođen 1938. godine preminuo 1987. godine, O-32/88), otac tužiteljica, odnosno brat UV, IV (rođen 1892. godine umro 1966. godine), djed tužiteljica i tuženika ad.3, a svekar tužene ad.2, kakav zaključak o posjedovanju krijepe na utuženim površinama zatečeni artefakti, vrlo uredni, visoki ogradni suhozidovi (vidljivi na fotografijama sačinjenim na očevidu), dodatno i suglasni navodi saslušanih svjedoka o posjedovanju, između ostalih i te sporne površine , ali se o istom (posjedovanju) nije moglo zaključivati da je trajalo u razdoblju od najmanje 40 godina prije 06. travnja 1941. godine, a da bi se o stjecanju stvarno pravnih ovlaštenja navedenih pravnih prednika tužiteljica glede spornog dijela označene nekretnine moglo utvrditi da je stečeno osnovom izvanredne dosjelosti.

    XIV P-689/2024

    15. Međutim, neovisno o utvrđenju iznesenom u točki 14. ovog obrazloženja, valja cijeniti da je pored propisa citiranih u točki 13. ovog obrazloženja, Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojim odlukama pod poslovnim brojem Rev-291/14 od dana 17. travnja 2018. godine i Rev-158/2017 od dana 07. svibnja 2019. godine naglasio da se „kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 08. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i to razdoblje, ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavka 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar. nov. broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 100/04, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 - pročišćeni tekst i 94/17 – dalje: ZVDSP), nego na temelju drugih odredbi navedenog Zakona.

    16. Isticanje pravnih stavova Vrhovnog suda Republike Hrvatske citiranih u točki 15. ovog obrazloženja važno je, jer je izvorni tekst odredbe članka 388. stavka 4. ZVDSP

    - a, koja je bila na snazi od 01. siječnja 1997. godine do 17. studenog 1999. godine, propisivao da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 08. listopada 1991. godine bile u društvenom vlasništvu (općenarodna imovina), kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog dana. Međutim, Ustavni sud Republike Hrvatske dana 17. studenog 1999. godine stavio je izvan snage odredbu stavka 4. članka 388. ZVDSP-a kao neustavnu, pa je ta odredba izmijenjena Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iz 2001. (Nar. nov. broj: 114/01) koji je stupio na snagu dana 20. prosinca 2001. godine i od tada tekst stavka 4. članka 388. ZVDSP-a propisuje da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 08. listopada 1991. godine bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, ne računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog dana.

    16.1. Nastavno iznesenom u točki 19. ovog obrazloženja, za naglasiti je da članak 1. Protokola broj 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: EKLJP) potvrđene Zakonom o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i protokola br. 1., 4., 6., 7. i 11. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Nar. nov. – Međunarodni ugovori broj 18/97), propisuje da svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojega vlasništva, te se nitko ne smije lišiti svoga vlasništva, osim u javnom interesu i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnog prava pa budući sklopljeni međunarodni ugovori čine dio unutarnjeg pravnog poretka, a po pravnoj snazi su iznad zakona, jer je EKLJP prihvaćena u Hrvatskom Saboru i njezine odredbe postaju izravno primjenjive za sudove i druga državna tijela te sva tijela koja imaju javne ovlasti, tako nedvojbeno i sa odlučnim značajem u konkretnom slučaju.

    17. Dakle, za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari, po ocijeni ovog suda, u kojoj sud nije vezan za tužbom isticani pravni osnov stjecanja vlasništva utuženih dijelova predmetnih nekretnina, pa i one oznake čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], vrhu koje je traženje tužiteljica osporavala tužena ad.1 Republika Hrvatska kao upisana vlasnica, (nasljeđivanje pravnih prednika tužiteljica i provedena dioba potonjih), od značaja je

    XIV P-689/2024

    bilo utvrđenje (iskazi u postupku saslušanih svjedoka), da su pravni prednici tužiteljica, teta UV pok. SV i njezin brat IV pok. SV, djed tužiteljica, te otac istih TV pok. SV, konačno i tužiteljice, nedvojbeno savjesno posjedovali predmetne površine, pa i onu spornu po tuženoj ad.1, držeći iste kao maslinjake sa ponekim stablom smokava, na koji posjed u konačnici ukazuje dobro izvedeni, gabaritima veći, ogradni kameni suhozid koji je nesumnjivo ukazivao na granice posjedovane površine, to tako bar od sredine šezdesetih godina prošlog stoljeća kada je imovina UV pok. SV (O-212/65) između ostalih raspoređena i njezinom bratiću, ocu tužiteljica LVJ, tako i ona narodnim imenom zvana „ K“ (takvim imenom neosporeni predmetni zemljišni kompleks) kao dio šireg područja narodnim imenom zvanog „Cvitanice“, dakle, opisani posjed pravnih prednika tužiteljica i njih osobno trajao je najmanje u razdoblju od bar tridesetak godina do dana 17. studenog 1999. godine (kada je prestao važiti izvorni tekst odredbe članka 388. stavka 4. ZVDSP).

    17.1. Uz obrazloženo je važno naglasiti da se savjesnost posjedovanja u smislu odredbi članka 18. stavka 5. ZVDSP-a presumira, a dokaza za bitno drugačiji zaključak nije bilo, pače, ocijenjeno je da je upis posjeda tužene ad.1 s početka 2020. godine (to vrijeme nije bilo sporno) u tom smislu irelevantan za otklon savjesnosti svih navedenih pravnih prednika tužiteljica do tada, što je impliciralo utvrđenje da su tužiteljice, uključivo sa vremenom posjedovanja svojih pravnih prednika, u svakom slučaju istekom dvadesetogodišnjeg roka (stavak 3. članka 159. ZVDSP-a) i po samom zakonu dosjelošću stekle su vlasništvo sporne površine čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], ali i ukupnosti utuženih površina predmetnih nekretnina kako su navedene u točki I. izreke ove presude, susljedno čemu je, uvažavajući činjenicu da su tužiteljice i tuženici ad.2 i ad.3 i uknjiženi suvlasnici za ukupno ¼ dijela vrhu čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], te da sporni dio čest. zem. [katastarska čestica] u naravi jeste tek manji dio potonje nekretnine, koji je uključivo sa ostalim spornim površinama u naravi dio, većim suhozidom, omeđenog zemljišnog kompleksa što ukazuje na jedinstvenost istog, tj. provedenu diobu i posjed, te da između tužiteljica i tuženika ad.2 i ad.3 nije bilo spora oko vlasništva ovdje predmetnih površina kao imovine naslijeđene od njihova pravnog prednika DV pok. SV, o čemu priznanje tužbenog zahtjeva tužene ad.2 i neosporavanje tuženika ad.3, to je tužbeni zahtjev ocijenjen u cijelosti osnovanim, kao takav prihvaćen i zato je suđeno kao u izreci ove presude.

    18. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama članaka 154. stavku 1., te člancima 155. i 164. ZPP-a, a tužiteljicama koje su uspjele u parnici, te određeno popisale parnični trošak, uz vrijednost predmeta spora od 400,00 eura, prema tuženoj ad.1 koja se protivila tuži i tužbenom zahtjevu, ovaj sud je utvrdio trošak za za zastupanja po kvalificiranom punomoćniku na ročištima na dane 19. lipnja i 29. kolovoza 2024. godine, 24. travnja, 25. lipnja, te 07. studenog 2025. godine i 27. siječnja 2026. godine, ukupno 300,00 bodova (6X50,00 bodova), sve sukladno te Tbr. 9. stavka 1. u svezi s Tbr. 7. stavak 1. točke 1. Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika (Nar. nov. broj: 138/23, dalje: Tarifa) ili u novcu 600,00 eura po Tbr. 54. Tarife (1,00 bod u vrijednosti od 2,00 eura) i još 25,00% PDV-a na isti iznos po Tbr.46 Tarife u iznosu od 150,00 eura, kao i sudsku pristojbu ukupno 53,08 eura (za

    XIV P-689/2024

    tužbu 26,54 eura i presudu 26,54 eura) to po Tar. br. 2. u svezi s Tar. br. 1. Tarife sudskih pristojbi Zakona o sudskim pristojbama (Nar. nov. broj: 118/18), kao i 350,00 eura plaćenog predujma za troškove očevida, sveukupno 1.153,08 eura, koliko je tužiteljicama dosuđeno troška, a tuženoj ad.1 naloženo platiti, zato je riješeno kao u točki II. izreke ove presude.

    U Šibeniku, dana 09. ožujka 2026. godine

    S U D A C

    Mirko Veleglavac

    POUKA O PRAVNOM LIJEKU

    Stranka nezadovoljna ovom presudom može protiv iste izjaviti žalbu u roku od petnaest dana od dana objave ili prijema pisanog otpravka iste ovisno o urednosti poziva na ročište objave. Eventualna žalba podnosi se pisano ovom sudu, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud.

    DN-a:

    Po zapisniku o objavi presude.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.