REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp-13568/2025-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Ljiljani Pirić, uz sudjelovanje Gordane Nikšić, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ĐN, zbog prekršaja iz čl. 43. st. 2. i 3. uz primjenu čl. 293. st. 1., čl. 176. st. 3. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 89/14, 92/14, 64/15, 89/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22 i 114/22), povodom prigovora okrivljenika na obavezni prekršajni nalog Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, I. postaje prometne policije Zagreb, KLASA: 211-07/25-4/41991, URBROJ: 511-19-44-25-1 od 24. travnja 2025., nakon provedenog žurnog postupka dana 9. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I) Temeljem čl. 183. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22),

Okrivljenik: ĐN, sin Đ i M, rođen **.**.1972. u [adresa], državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], SSS, TK tehničar, zaposlen, s mjesečnim primanjima od 1.500,00 eura, oženjen, otac dvoje djece, prekršajno nekažnjavan, s prebivalištem [adresa]

k r i v  j e

što je:

1. dana 7. travnja 2025. u 08:47 sati u Zagrebu upravljao teretnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka], kolnikom ulice Ružičnjak u smjeru istoka, dolaskom do kbr. 4., skretao je udesno prema južnom rubu kolnika, a da se prethodno nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu i imovinu, ne vodeći pritom računa o položaju vozila, te o smjeru i brzini kretanja, te položaju parkiranih vozila, tom je prilikom u skretanju desnim bočnim dijelom vozila naletio na prednji lijevi bočni dio osobnog automobila [registarska oznaka], vlasništvo MN, koji je bio parkiran uz južni rub kolnika u nizu parkiranih vozila dijelom na kolniku, dijelom na nogostupu, prednjim dijelom okrenut u smjeru istoka, u prometnoj nesreći je nastala materijalna šteta.

dakle, neopreznom radnjom vozilom u prometu prouzročio je prometnu nesreću u kojoj je nastala materijalna šteta

čime je počinio prekršaj iz članka 43. stavka 2. i 3. uz primjenu čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

2. iste zgode opisane pod toč. 1. nakon prometne nesreće sa teretnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka], napustio je mjesto prometne nesreće a da oštećenom vlasniku, nije ostavio podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću,

dakle, nakon prometne nesreće u kojoj je uzrokovana samo materijalna šteta, kad na mjestu nesreće nema vlasnika vozila nije vlasniku vozila ostavio podatke o sebi i vozilu koji mi je uzrokovao prometnu nesreću,

čime je počinio prekršaj iz čl. 176. st. 3. i 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

pa mu se temeljem citiranih propisa, uz primjenu odredbe čl. 37. Prekršajnog zakona utvrđuje

za djelo pod točkom 1. izreke NOVČANA KAZNA u iznosu od 150,00 eura (sto pedeset eura)

za djelo pod točkom 2. izreke NOVČANA KAZNA u iznosu od 200,00 eura (dvjesto eura).

Temeljem čl. 39. st. 1. Prekršajnog zakona okrivljeniku se

izriče

UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 350,00 eura (tristo pedeset eura).

Temeljem čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku od 30 (trideset) dana po primitku ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona. Ukoliko okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena temeljem čl. 183. st. 2. u vezi s čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona.

II) Temeljem čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 20,00 eura (dvadeset eura), u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku od 30 (trideset) dana po primitku ove presude, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, temeljem čl. 152. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. RH, Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačka, I. postaja prometne policije Zagreb, KLASA: 211-07/25-4/41991, URBROJ: 511-19-44-25-1 izdala je 24. travnja 2025. obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika, radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci presude, na koji je okrivljenik pravodobno izjavio prigovor, pa je isti stavljen izvan snage i proveden je žurni prekršajni postupak.

2. Okrivljenik je u svojoj obrani naveo da se smatram krivim i priznaje prekršaj iz čl. 43. st. 3. uz primjenu čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, dok se ne osjeća krivim za prekršaj iz čl. 176. st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Navodi da je točno da je dana 7. travnja 2025. u 8,47 sati u Zagrebu upravljao teretnim automobilom registarske oznake [registarska oznaka] kolnikom Ulice Ružičnjak u smjeru istoka i dolaskom do kbr. 4 skretao je u desno prema rubnom kamenu, međutim, očito je krivo procijenio i nije se dovoljno uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za drugu imovinu odnosno o položaju parkiranih vozila, pa je tom prilikom bočnim desnim dijelom vozila naletio na prednji lijevi bočni dio osobnog automobila [registarska oznaka] koji je bio parkiran uz južni rub kolnika a u nesreći je nastala materijalna šteta. Izašao je iz vozila kako bi vidio što je napravio, i u tom trenutku iz kuće koja se tamo nalazi kroz prozor mu se obratila ženska osoba i pitala što se dogodilo, a on joj je rekao da je oštetio malo vozilo i to je bila sva komunikacija. Ta ženska osoba nije izašla van iz kuće niti došla do vozila, iako mu je rekla da je vlasnica vozila. Nakon toga je parkirao vozilo na udaljenosti od 10-20 m i tamo je bilo parkirano oko 20 do 30 minuta. Dakle, vlasniku oštećenog vozila nije ostavio podatke o sebi i vozilu, a samo iz razloga što je ta gospođa rekla da je vlasnica vozila, i uopće ga nije pitala za podatke, niti je izašla na cestu kako bi vidjela svoje vozilo.

3. U dokaznom postupku sud je čitao dokumentaciju u spisu: zapisnik o očevidu (str. 13-15 spisa), izvješće o počinjenom prekršaju (str. 12 spisa), izvješće o poduzetom (str. 10-11 spisa), razgledana je kroki skica mjesta događaja( str. 18 spisa). Završno, sud je izvršio uvid u potvrdu iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjel prekršajne evidencije za okrivljenika iz koje proizlazi da okrivljenik nije prekršajno osuđivan za istovrsni ili teži prekršaj (str. 19-20 spisa).

4. Iz dokumentacije u spisu koja je relevantna za utvrđenje prekršaja sud je utvrdio da je u izvješću o poduzetom i izvješću o počinjenom prekršaju policijski službenik unio osobne podatke okrivljenika, te činjenični i pravni opis prekršaja prilikom utvrđenja prekršaja. U zapisniku o očevidu navedeni su točno mjesto prometne nesreće, vrsta ceste, osobine ceste, stanje prometa, vremenske prilike, vidljivost, osobe koje su u uzročnoj vezi s prometnom nesrećom, podaci o vozilima i oštećenjima. Dinamika prometne nesreće opisana je u kroki skici mjesta događaja.

5. Nakon ovako provedenog postupka, cijeneći i analizirajući obranu okrivljenika i izvedene materijalne dokaze, kako pojedinačno tako i u međusobnoj povezanosti sud je nesporno utvrdio da je okrivljenik predmetne zgode počinio terećene prekršaje na način kako je to precizno navedeno u izreci presude. Naime, nesporno je da okrivljenik inkriminirane zgode upravljao teretnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka] i da vršio radnju skretanja udesno, a da se prethodno nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu i imovinu, ne vodeći pritom računa o položaju vozila, te o smjeru i brzini kretanja, te položaju parkiranih vozila, tom je prilikom u skretanju desnim bočnim dijelom vozila naletio na prednji lijevi bočni dio parkiranog osobnog automobila [registarska oznaka], a u prometnoj nesreći je nastala materijalna šteta, te je nakon prometne nesreće sa teretnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka], napustio je mjesto prometne nesreće a da oštećenom vlasniku, nije ostavio podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću.

6. Dokazi priloženi uz optužni prijedlog u cijelosti potvrđuju navode optuženja te ih je sud u cijelosti prihvatio kao valjane i zakonite dokaze jer su sastavljeni od strane službenih osoba policije u vršenju svoje službe, prilikom vršenja očevida a koji su pravilno pronađeni, izmjereni i opisani u zapisniku o očevidu i kroki skici mjesta događaja koja prilaže spisu, a koje je sud u cijelosti ocijenio kao vjerodostojne dokaze.

7. Okrivljenik je u svojoj obrani priznao da je predmetne zgode upravljao teretnim automobilom [registarska oznaka] i nije osporavao da je tom prilikom oštetio parkirano vozilo reg. oznake [registarska oznaka], međutim naveo je da je nakon nesreće izašao iz vozila kako bi vidio što je napravio i da mu se u tom trenutku iz kuće kroz prozor obratila ženska osoba i pitala što se dogodilo, a on joj je rekao da je oštetio malo vozilo i da je to bila sva komunikacija, a da podatke o sebi i vozilu nije ostavio samo iz razloga što je ta gospođa rekla da je vlasnica vozila i uopće ga nije pitala za podatke, niti je izašla na cestu kako bi vidjela svoje vozilo.

8. Odredbom članka 176. st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama je propisano da u slučaju prometne nesreće samo s materijalnom štetom, kad na mjestu nesreće nema vlasnika vozila ili vlasnika druge oštećene stvari, vozač je dužan vlasniku vozila ili druge oštećene stvari ostaviti podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću.

9. Dakle, okrivljenik je imao zakonsku obvezu vlasniku oštećenog vozila ostaviti podatke o sebi i vozilu, a unatoč činjenici da je prouzročio prometnu nesreću sa materijalnom štetom propustio je postupiti sukladno članku 176. stavak 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Okolnosti koje okrivljenik navodi u svojoj obrani ne ekskulpiraju ga od prekršajne odgovornosti za počinjeni prekršaji, niti je od utjecaja na ostvarenje bića djela prekršaja jer je u postupku utvrđeno da nakon prometne nesreće nije vlasniku oštećenog vozila ostavio podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću. Zbog navedenoga, sud nije prihvatio obranu okrivljenika u tom dijelu jer je stekao uvjerenje da je neuvjerljiva i usmjerena na izbjegavanje prekršajne odgovornosti.

10. Slijedom svega navedenog, sud je utvrdio da je okrivljenik predmetne zgode ispunio sva bitna obilježja predmetnih prekršaja radi čega ga je sud proglasio krivom i presudio kao u izreci presude.

11. Sud je okrivljeniku za svaki od počinjenih prekršaja utvrdio novčanu kaznu primjerenu načinu i težini počinjenog prekršaja, stupnju odgovornosti okrivljenice, kao i svim okolnostima iz čl. 36. st. 2. Prekršajnog zakona. Pri tome je sud primijenio odredbu čl. 37. Prekršajnog zakona, odnosno novčane kazne ublažio ispod zakonom propisane kazne od 130,00 eura uvećano za 130,00 eura uz primjenu čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama za djelo pod toč. 1. izreke presude, te ispod zakonom propisanog raspona kazne od 390,00 do 920,00 eura za djelo pod točkom 2. izreke presude, a s obzirom da su utvrđene olakotne okolnosti koje ukazuju da će svrha kažnjavanja biti postignuta i blažom kaznom od propisane. Potom je sud tako utvrđene novčane kazna zbrojio i okrivljeniku izrekao ukupnu novčanu kaznu. Naime, od olakotnih okolnosti sud je kod donošenja odluke posebno imao u vidu da okrivljenik nije prekršajno kažnjavan, da je nastala manja materijalna šteta, te je vodio računa o imovinskim prilikama okrivljenika, dok otegotne okolnosti nisu utvrđene.

12. Sud nije primijenio zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije, smatrajući da će se i bez primjene takve mjere okrivljenik ubuduće kloniti počinjenja prekršaja u prometu, a s obzirom na prethodno navedene utvrđene olakotne okolnosti, pri čemu je odlučna okolnost da okrivljenik do sada nije kažnjavan za istovrsni ili teži prometni prekršaj, a ponašanje okrivljenika nakon počinjenog prekršaja ukazuje da mu se slično više neće ponoviti.

13. Temeljem u izreci citiranih propisa, kako je okrivljenik proglašen krivim, to je obvezan nadoknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, koji je odmjeren s obzirom na složenost i duljinu trajanja postupka i imovinskim prilikama okrivljenika, u skladu s Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj: 18/13.) kojim je određen u rasponu od 13,27 eura do 663,61 eura (100,00 kuna do 5.000,00 kuna, prema ranije važećoj službenoj valuti u Republici Hrvatskoj).

U Zagrebu 9. ožujka 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Gordana Nikšić

Ljiljana Pirić

Presuda je pravomoćna.

Protiv ove presude žalba nije dopuštena.

Presuda se dostavlja:

1. okrivljeniku: ĐN, [adresa]

2. tužitelju: MUP, PUZ, I. postaja prometne policije Zagreb

3. pismohrana-ovdje.