Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26D

Poslovni broj: Gž-329/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji pojedinki Ivani Čačić, u pravnoj stvari tužitelja ŽŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i FŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po punomoćniku Miranu Zorici, odvjetniku u Zadru, protiv tuženika ČŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Vesni Rogulj, odvjetnici u Zagrebu, radi smetanja suposjeda, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Psp-85/2024 od 2. siječnja 2026. ispravljenog rješenjem od 12. siječnja 2026., 9. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

I. Žalba tuženika se djelomično odbija pa se rješenje Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Psp-85/2024 od 2. siječnja 2026. ispravljeno rješenjem od 12. siječnja 2026. potvrđuje:

- u točkama I. i II. izreke

- u točci III. izreke u dijelu kojim je tuženiku zabranjeno svako takvo ili slično smetanje suposjeda tužitelja i

- u točci IV. izreke u dijelu kojim je tuženiku naloženo naknaditi tužiteljima troškove parničnog postupka od 1.120,81 EUR sa zakonskim zateznim kamatama od donošenja tog rješenja do isplate

II. Žalba tuženika se djelomično uvažava pa se rješenje Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Psp-85/2024 od 2. siječnja 2026. ispravljeno rješenjem od 12. siječnja 2026. preinačuje:

- u točci III. izreke u dijelu kojim je tuženiku izrečena prijetnja novčanom kaznom na način da se zahtjev za izricanje prijetnje novčanom kaznom odbija

- u točci IV. izreke u dijelu kojim je tuženiku naloženo naknaditi tužiteljima troškove parničnog postupka od 968,29 EUR sa zakonskim zateznim kamatama od donošenja tog rješenja do isplate na način da se odbija zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka u tom iznosu.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim je rješenjem prihvaćen tužbeni zahtjev za zaštitu suposjeda stana na prvom katu apartmanske zgrade i dva stana na drugom katu te zgrade koja je izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da je, u točci I. izreke, utvrđen čin smetanja promjenom brave na ulaznim vratima stana na prvom katu i zaključavanjem vrata dvaju stanova na drugom katu, točkom II. izreke naloženo je tuženiku predati tužiteljima ključeve od tih stanova te mu je zabranjeno takvo ili slično smetanja suposjeda tužitelja pod prijetnjom novčane kazne (točka III. izreke). Točkom IV. izreke naloženo je tuženiku naknaditi tužiteljima troškove parničnog postupka od 2.107,10 EUR sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja (pravilno: od donošenja rješenja) do isplate.

2. Navedeno rješenje pravodobno izjavljenom žalbom pobija tuženik zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. . Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023., dalje: ZPP) , članka 354. stavka 1. u vezi s člankom 260. stavcima 2. i 3. ZPP-a i iz članka 354. stavka 1. u vezi s člankom 335. stavkom 4. ZPP-a, zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Odluku o troškovima postupka pobija zbog pogrešne primjene članka 155. stavka 2. ZPP-a i zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. u vezi s člankom 122.a ZPP-a. Predlaže da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno rješavanje pred drugim sucem pojedincem.

3. Tužitelji nisu odgovorili na žalbu.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. Drugostupanjski je sud na temelju članka 365. stavka 2. i članka 381. ZPP-a u vezi s člankom 438. ZPP-a ispitao pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim na pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.

6. Ispitujući na taj način pobijano rješenje, ocjena je ovog suda da u njegovom donošenju nisu počinjene bitne povrede postupka na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

7. Nije počinjena u žalbi tuženika istaknuta bitna povreda postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a jer pobijano rješenje sadrži pravilno sačinjeno obrazloženje (prema odredbi članka 338. stavka 4. ZPP-a) i razloge koji ga pravno odlučno opravdavaju i iz kojih se može ispitati. Ti razlozi nisu nejasni ili proturječni pa prvostupanjsko rješenje koje sadrži razloge o svim bitnim aspektima činjenične i pravne argumentacije tuženika odlučne za predmet spora, nema nedostataka na koje se tuženik poziva – jasno je, određeno u svome sadržaju i iz njega se može utvrditi o čemu je njime odlučeno i zbog čega. Posebno, suprotno žalbenim navodima, točka II. izreke prvostupanjskog rješenja sadrži nalog tuženiku da tužiteljima preda ključeve od dva stana na drugom katu koji nije proturječan utvrđenju smetanja suposjeda tih stanova iz točke I. izreke na način da ih je tuženik zaključao i onemogućio tuženicima ulaz i korištenje. Zbog toga izreka prvostupanjskog rješenja nije proturječna sama sebi. S obzirom na to da je u razlozima pobijanog rješenja navedeno da je u postupku utvrđeno da je tuženik zaključao te stanove i uzeto ključeva tih stanova iz prizemlja gdje su se dotada nalazili i bili dostupni tužiteljima, izreka prvostupanjskog rješenja u dijelu kojim je utvrđen čin smetnja suposjeda tužitelja na stanovima u potkrovlju (zaključavanjem) i nalog tuženiku da uspostavi prijašnje stanje (predajom ključeva) nije proturječna razlozima koji su za tu odluku izneseni.

8. Pravilno tuženik u žalbi tvrdi da je svrha usmenog iznošenja nalaza i mišljenja vještaka u tome da stranke i sud postavljanjem pitanja vještaku razjasne eventualne primjedbe na njegov pisani nalazi i mišljenje i time učinkovito sudjeluju u raspravljanju i izvođenju tog dokaza. U ovom predmetu stranke su izričito izjavile da nisu imale primjedbe na pisani nalaz i mišljenje vještaka koji im je dostavljan. Zbog toga sud prvog stupnja nije počinio povredu postupka iz članka 260. ZPP-a na koju se u žalbi poziva tuženik, kada nije saslušao vještaka pa zbog nije počinjena bitna povreda odredba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. ZPP-a. Tuženik je, dapače, tijekom postupka, a što ponavlja i u žalbi, tvrdio da je riječ o nepotrebnom i neodlučnom dokazu.

9. Iako tuženik pravilno u žalbi tvrdi da je prvostupanjski sud objavio pobijano rješenje izvan roka iz članka 335. stavka 4. ZPP-a, povreda te zakonske odredbe nije od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja pa nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. ZPP-a na koju se u žalbi poziva tuženik.

10. Predmet spora je zahtjev tužitelja za zaštitu suposjeda stana na prvom katu i dva stana na drugom katu apartmanske zgrade izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (dalje: apartmanska zgrada u [adresa]).

11. Na temelju činjenica koja je utvrdio čitanjem isprava koje su u spisu, saslušanjem stranaka i svjedoka te provedenim očevidom i geodetskim vještačenjem, sud prvog stupnja je utvrdio sljedeće činjenice:

- da su tužitelji zajedno s tuženikom bili u mirnom suposjedu stana na prvom katu i stanova na drugom katu apartmanske zgrade na način da su ključevima koji su se držali u prizemlju te zgrade i svim strankama bili dostupni, mogli ući u njih

- da je tuženik, a što su tužitelji saznali 15. lipnja 2022., promijenio bravu na ulaznim vratima stana na prvom katu i uklonio ključeve zaključanih stanova na drugom katu i time u potpunosti isključio tužitelje iz dotadašnjeg suposjeda tih stanova

- da je tužba za zaštitu suposjeda od 29. lipnja 2022. podnesena unutar prekluzivnog roka za traženje te zaštite.

12. Na temelju tako utvrđenih činjenica sud prvog stupnja je prihvatio tužbeni zahtjev i pružio tužiteljima zatraženu zaštitu suposjeda.

13. Činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda iz točke 11. ovog obrazloženja prihvaća i drugostupanjski sud i ona nisu dovedena u sumnju žalbenim navodima tuženika.

13.1. Činjenica da su tužitelji do trenutka kada je tuženik promijenio bravu stana na prvom katu i uklonio ključeve stanova na drugom katu tako da su postali nedostupni tužiteljima, bili u mirnom suposjedu spornih stanova utvrđena je na temelju dokaza koji su provedeni u postupku i njihove pravilne ocjene pa nije osnovan žalbeni razlog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

14. Razlozi zbog kojih je sud prvog stupnja utvrdio pasivnu legitimaciju tuženika u ovoj posesornoj parnici i koje je iznio u točkama 15. do 16.1. obrazloženja prvostupanjske odluke prihvaća i ovaj sud. Prema članku 8. ZPP-a, odlučne činjenice utvrđuje sud (ne stranke) i to prema svom uvjerenju, na osnovi savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, odnosno na temelju rezultata cjelokupnog postupka pri čemu je stečeno uvjerenje u odnosu na ocjenu provedenih dokaza dužan opravdati uvjerljivim i logičnim razlozima. Tako je i postupio prvostupanjski sud u pobijanom rješenju koje je donesena nakon svestrane rasprave i kontradiktornog postupka.

14.1. Osim toga, prema pravnoj teoriji, u postupku smetanja posjeda, onaj u čiju je korist druga osoba poduzela čin smetanja, s njegovim nalogom ili bez njega, pasivno je legitimiran već samim time što je čin smetanja išao u njegovu korist (npr. on je njime stekao posjed), a on se nije od toga ogradio.

14.1.1. I sudska je praksa u odnosu na to pitanje nepodijeljena, a prema toj praksi je u parnici zbog smetanja posjeda pasivno legitimirana i osoba u čiju je korist obavljena radnja smetanja posjeda. Tako je npr. već u odluci Rev 1208/1996-2 od 8. siječnja 1998. izneseno pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske prema kojem: "Treća osoba koja neosnovano uznemirava vlasnika je svaka osoba koja je izvršila čin smetanja, po čijem je nalogu smetanje izvršeno, kao i ona u čiju je korist određena radnja obavljena, pa revident neosnovano u reviziji ističe da su niži sudovi pogrešno primijenili materijalno pravo kad su zahtjev tužiteljice prihvatili i protiv revidenta."

14.2. Zbog toga tvrdnje žalitelja o tome da promjenu brave na stanu na prvom katu apartmanske zgrade zgrade nije izvršio on, nego njegov sin PŠ, čak i da su točne, ne utječu na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja. Iz iskaza tog svjedoka jasno proizlazi da je ključeve novopostavljene brave predao tuženiku. Čak i da su točne te tvrdnje svjedoka PŠ, očito je da je promjenom brave stana na prvom katu čime su tužitelji isključeni iz suposjeda, tuženik stekao posjed tog stana i time se okoristio navedenim smetanjem dotadašnjeg suposjeda tužitelja.

15. U skladu s člankom 20. ZV-a samovlast je zabranjena; bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed (stavak 1.). Tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed (stavak 2.). Ni osoba od koje je posjed pribavljen silom, potajno, odnosno prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, ne smije samovlasno oduzeti taj posjed nakon što joj prestane pravo na zaštitu posjeda (stavak 3.).

15.1. Pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoći (članak 21. stavak 4. ZV-a).

15.2. Prema članku 22. stavku 1. ZV-a posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

15.3. Svaki je suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnoga smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjega suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti (članak 24. stavak 1. ZV-a).

15.4. Sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu (članak 22. stavak 2. ZV-a).

15.5. Raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete (članak 441. ZPP -a).

16. Imajući na umu navedene propise iz članka 20. stavka 1. i 22. stavka 2. ZPP -a te članka 441. ZPP-a, na pravilnost i zakonitost pobijane odluke ne utječu žalbeni navodi tuženika u kojima u biti tvrdi da tužiteljima ne pripada pravo na suposjed stanova na prvom i na drugom katu apartmanske zgrade jer da su u suposjedu stana u prizemlju.

16.1. Neosnovano tuženik u žalbi tvrdi da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio članak 24. stavak 1. ZV-a kada je tužiteljima pružio zaštitu suposjeda tih stanova i to zbog činjenice da nisu isključeni iz posjeda stana u prizemlju. Imajući na umu da predmet (objekt) suposjeda mogu u skladu s člankom 10. stavkom 4. ZV-a biti pojedini dijelovi nekretnine, poput stanova o kojima je riječ, iz čijeg su dotadašnjeg posjeda tužitelji isključeni, pravilno je sud prvog stupnja postupio kada im je u skladu s člankom 24. stavkom 1. ZV-a pružio zaštitu suposjeda neovisno o tome što nisu isključeni iz posjeda stana u prizemlju.

16.2. Činjenica da tuženik nema ključeve od stana u prizemlju ne utječe na osnovanost tužbenog zahtjeva za pružanje posjedovne zaštite tužiteljima na stanovima na prvom i na drugom katu.

17. Imajući na umu navedene razloge, tužiteljima koje je tuženik, njihov dotadašnji suposjednik stanova na prvom i drugom katu apartmanske zgrade u [adresa], isključio iz mirnog suposjeda na način da je promijenio bravu na stanu na prvom katu i onemogućio tuženicima pristup stanovima na drugom katu uklanjanjem ključeva s mjesta na kojem su im dotad bili dostupni, u skladu s člankom s člankom 24. stavkom 1. u vezi s člancima 20. stavkom 1., 21. stavkom 1. i 22. ZV -a pripada sudska zaštita posjeda neovisno o tome pripada li im ili ne pravo na suposjed spornih stanova. Zbog toga je uz primjenu članka 380. točke 2. u vezi s člancima 368. stavka 1. i 381. ZPP-a odbijena žalba tuženika i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje u dijelu kojim je utvrđen čin smetanja posjeda suposjeda (točka I. izreke), naložena tuženiku uspostava ranijeg posjedovnog stanja (točka II. izreke) i zabranom takvog ili sličnog smetanja posjeda tužitelja (točka III. izreke).

18. Imajući na umu sadržaj sudske zaštite posjeda iz članka 22. stavka 1. ZV -a koji, za razliku od članka 79. ranije važećeg Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Službeni list SFRJ" br. 6/1980. i 36/1990., "Narodne novine" br. 53/1991., 91/1996.), ne obuhvaća izricanje prijetnje novčanom kaznom zbog kršenja zabrane daljnjeg smetanja posjeda, pogrešno je sud prvog stupnja primijenio članka 22. stavak 1. ZV-a kada je tuženiku izrekao tu prijetnju. Zbog toga je pazeći na pravilnu primjenu materijalnog prava po službenoij dužnosti uz primjenu članka 373. točke 3. ZPP -a djelomično preinačena točka III. izreke prvostupanjske presude na način da je zahtjev za izricanje prijetnje novčanom kaznom tuženiku odbijen.

19. S obzirom na to da i uz preinačenje prvostupanjskog rješenja na način određen u prethodnoj točci ovog obrazloženja tužiteljima, na temelju članka 154. stavka 5. ZPP- a pripada naknada troškova parničnog postupka, pravilno je sud prvog stupnja naložio tuženiku naknaditi tužiteljima troškove postupka. Osnovano, međutim, tuženik u žalbi prigovara da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio članak 155. stavak 2. ZPP-a kada je tužiteljima za troškove zastupanja dosudio naknadu troškova odvjetničke nagrade koja premašuje iznos od 550,00 EUR. Riječ je o postupku radi smetanja posjeda iz Tbr. stavka 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/2023. i 107/2025., dalje: OT). Zbog toga se u skladu s odredbom Tbr. stavkom 4. OT-a primjenjuje Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 142/2012., 103/2014., 118/2014., 107/2015., 37/2022. i 126/2022., dalje: OT/2012-2022) koja je bila na snazi 29. lipnja 2022. kada je postupak pokrenut. Zbog toga tužiteljima uz pravilnu primjenu članka 155. stavka 2. na temelju Tbr. 7. stavka 2., Tbr. 36. stavaka 1. i Tbr. 42. OT/2012-2022 pripada naknada troškova zastupanja na ime jednokratne naknade za cijeli prvostupanjski postupak u iznosu od 550,00 EUR. Tužiteljima u skladu s člankom 155. u vezi s člankom 151. stavkom 1. ZPP-a pripada i naknada troškova sudske pristojbe na tužbu koja je plaćena u iznosu od 13,27 EUR i sudske pristojbe na rješenje koja je plaćena u iznosu od 26,54 EUR kao i naknada predujmljenih troškova očevida i geodetskog vještačenja u iznosu od 531,00 EUR. Neosnovano tuženik u žalbi tvrdi da su troškovi očevida i geodetskog vještačenja bili nepotrebni jer da su s rasporedom stanova u apartmanskoj zgradi tužitelji bili upoznati prije podnošenja tužbe. Taj dokaz nije izveden zato da se tužitelji (nepotrebno) upoznaju sa rasporedom stanova u predmetnoj zgradi, nego zato što je tuženik još u odgovoru na tužbu tvrdio da su tužbeni navodi neživotni i nelogični upravo zbog rasporeda "etaža" u toj zgradi i ulaza u te "etaže". Imajući na umu navedene razloge, uz primjenu članka 380. točke 2. ZPP- a, djelomično je odbijena žalba tuženika i potvrđena je točka IV. izreke prvostupanjskog rješenje u dijelu kojim je tuženiku naloženo naknaditi tužiteljima troškove postupka od 1.120,81 EUR dok je u odnosu na iznos od 986,29 EUR djelomično uvažena žalba tuženika te je djelomično preinačena točka IV. izreke prvostupanjskog rješenja na način da je zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka u tom iznosu odbijen.

19.1. Imajući na umu da je prvostupanjska odluka o troškovima postupka preinačena na način da je tužiteljima dosuđena jednokratna nagrada za zastupanje u prvostupanjskom postupku, postali su bespredmetni žalbeni navodi kojima se dovodila u pitanje pravilnost prvostupanjske odluke o naknadi tužiteljima troškova izazvanih njihovim prijedlogom za povrat u prijašnje stanje.

19.2. Tuženik koji sa žalbom protiv rješenja o smetanju (su)posjeda nije uspio, odbijen je sa zahtjevom za naknadu troškova pravnog lijeka koji je u odnosu na glavnu stvar odbijen, neovisno o djelomičnom uspjehu žalbe u dijelu kojim se pobijala odluka o troškovima postupka.

U Varaždinu 9. ožujka 2026.

Sutkinja

Ivana Čačić