REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
SLAVONSKI BROD
Poslovni broj: Kž-121/2024-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Vedrana Pavelića, kao predsjednika vijeća, te Mirka Svirčevića i Silvije Sajfert, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Marije Živković, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika HĐ, zbog kaznenog djela pronevjere iz članka 233. stavak 1. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18., 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24 i 136/25 - dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Zadru protiv presude Općinskog suda u Zadru od 7. studenog 2023., poslovni broj K-564/2018., u sjednici vijeća održanoj 9. ožujka 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba državnog odvjetnika, kao neosnovana i potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Općinski sud u Zadru presudom od 7. studenog 2023., poslovni broj K- 564/2018. na temelju čl. 455. Zakona o kaznenom postupku (N.N.152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24, 72/25 i 13/26 - dalje u tekstu ZKP/08) proglasio je krivim okrivljenika DĐ za počinjenje kaznenog djela protiv imovine – pronevjeru, opisano i kažnjivo čl. 233. st. 1. KZ/11. te ga na temelju istog kaznenog propisa osudio na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) mjeseci, a temeljem članka 56. stavak 1., 2. i 3. KZ/11 mu izrekao uvjetnu osudu, pa se izvršenje izrečene kazne zatvora u trajanju od 7 (sedam) mjeseci odgađa za vrijeme od 3 (tri) godine te se ista neće izvršiti ako okrivljenik u tom roku ne počini novo kazneno djelo.
2. Na temelju članka 5. i 77. KZ/11, a u svezi čl. 560. st. 1. ZKP/08 od okrivljenog HĐ se oduzima imovinska korist u iznosu od 28.867,68 kuna/3.831,40[1] EUR-a. Na temelju članka 560. stavka 2. ZKP/08 utvrđeno je da iznos od 28.867,68 kuna /3.831,40 EUR-a predstavlja imovinsku korist koju je okrivljeni HĐ ostvario kaznenim djelom iz čl. 233. st. 1. KZ/11, radnjom opisanom u izreci presude. Utvrđeno je se da je iznos od 28.867,68 kuna/3.831,40 EUR-a imovina Republike Hrvatske. Naloženo je okrivljenom HĐ da novčani iznos od 28.867,68 kuna/3.831,40 EUR-a, a koji predstavlja imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom, uplati u korist Državnog proračuna u roku od 60 dana od pravomoćnosti presude.
3. Na temelju 270. st. 1. ZKP/08 ZĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], vraća se preslik ugovora knjigovodstva za 2014. godinu, bruto bilanca za 2014. godinu zajedno sa CD medijem na kojem se nalazi glavna knjiga skupa sa završnim računom, original dokumentacija koju čine izvadci sa žiro računa Zagrebačke banke i Hrvatske poštanske banke i izlistaj kretanja kredita, original uplatnice za 2014. godinu, oduzeti potvrdom o privremenom oduzimanju predmeta PU zadarske, I PP Zadar od 22. prosinca 2017., serijskog broja [serijski broj]. Na temelju čl. 189. ZKP/08 ako vlasnik u roku od godine dana od pravomoćnog okončanja postupka ne zatraži povrat predmeta, predmeti će se predati Kriminalističkom muzeju ili uništiti.
4. Temeljem odredbe čl. 148. st. 1. ZKP/08 okrivljeni HĐ je dužan platiti paušalni trošak provedenog postupka u ukupnom iznosu od 651,16 EUR- a/ 4.906,17 kuna u korist proračunskih sredstava Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ove presude.
5. Protiv navedene presude žalbu je podnijelo Općinskog državno odvjetništvo u Zadru, zbog odluke o uvjetnoj osudi (članak 471. stavak 1. ZKP-a), s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se okrivljeniku izrekne stroža kaznenopravna sankcija.
6. Odgovor na žalbu nije podnesen.
7. Prije dostavljanja spisa sucu izvjestitelju isti spis je sukladno članku 474. stavak 1. ZKP/08., dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu na dužno razgledanje, a ovaj ga u zakonskom roku vratio ovom sudu.
8. Žalba državnog odvjetnika nije osnovana.
9. Žaleći se zbog odluke o kazni ODO u Zadru smatra da prvostupanjski sud nije pravilno odmjerio kaznu okrivljeniku s obzirom na sve okolnosti koje utječu na to da kazna bude veća ili manja. Naime okrivljenik do dana ulaganja žalbe nije niti djelomično nadoknadio nastalu štetu oštećeniku, nije u dovoljnoj mjeri cijenio jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra jer je prisvojena korist 28 puta veća od propisanog zakonskog cenzusa od 1.000,00 kuna što predstavlja veću kriminalnu količinu a također nije primjereno vrednovati protek vremena u korist okrivljenika. Smatra da se izrečenom mjerom upozorenja neće ostvariti ciljevi ni specijalne ni generalne prevencije.
10. Odluka o kazni – sankciji mora uvijek izražavati individualiziranu zakonom predviđenu osudu zbog konkretnog kaznenog djela.
11. Određujući vrstu i mjeru kazne – sankcije koju će primijeniti, sud uvijek mora uzeti u obzir okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i visini bude lakša ili teža za počinitelja kaznenog djela a osobito stupanj krivnje, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, jačinu ugrožavanja ili povrede kaznenim djelom zaštićenog dobra, okolnosti u kojima je kazneno djelo počinjeno, okolnosti u kojima je počinitelj živio prije kaznenog djela i usklađenost njegovog ponašanja sa zakonima, okolnosti u kojima živi i njegovo ponašanje nakon počinjenja kaznenog djela, te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju konkretnog kaznenog djela.
12. Tako, sud prvog stupnja prilikom odmjeravanja vrste i visine kazne – sankcije okrivljeniku, kao olakotne okolnosti mu je cijenio dosadašnju neosuđivanost, podatak da je otac malodobnog djeteta za koje plaća uzdržavanje i protek vremena od počinjenja kaznenoga djela u kojem razdoblju (10 godina) okrivljenik nije činio nova kaznena djela, dok mu je kao otegotno cijenio visok stupanj krivnje, jačinu povrede i ugrožavanja zaštićenog dobra, zbog čega se kazna zatvora u trajanju od 7 mjeseci uz primjenu odredaba o izricanju uvjetne osude na rok kušnje od 3 godine, sa oduzimanjem imovinske koristi u iznosu od 3.831,40 eura koji iznos je dužan uplatiti u korist Državnog proračuna u roku od 60 dana od pravomoćnosti presude, ukazuje primjerenom u odnosu na kazneno djelo i počinitelja – okrivljenika, a kako se to obrazlaže u točkama 16. do 16.3. pobijane presude, smatra ovaj sud drugog stupnja. Naime upravo odmjerenom sankcijom i oduzimanjem imovinske koristi optimalno će se ispuniti zahtjevi kako generalne tako i specijalne prevencija te pomoći okrivljeniku shvatiti svu pogibeljnost njegovog postupka i nanesene štete dok ne bude prekasno. Dakle okrivljeniku je pružena prilika a u protivnom uvjetnu osudu će osjetiti mnogostruko drastičnije.
13. Budući navodi podnesene žalbe nisu osnovani, a ispitivanjem pobijane presude nisu utvrđene povrede zakona na koje ovaj žalbeni sud u smislu članka 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP/08. pazi po službenoj dužnosti, trebalo je na temelju članka 482. ZKP/08. presuditi kao u izreci ove presude.
Slavonski Brod, 9. ožujak 2026.
Predsjednik vijeća
Vedran Pavelić
