Republika Hrvatska

Općinski sud u Čakovcu

Čakovec, Ruđera Boškovića 18

Stalna služba u Prelogu

E, [adresa]

Poslovni broj: P-213/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Čakovcu, Stalna služba u Prelogu, po sutkinji toga suda Nini Markuliji, u pravnoj stvari 1. tužitelja EB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. tužiteljice ČB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Goran Ružić i Tin Ružić iz Čakovca, protiv tuženog Grada Preloga, OIB: 55624885874, Prelog, Glavna 35, kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Bradvica Marić Wahl Cesarec d.o.o. Zagreb, odvjetnici u Zagrebu, radi isplate, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 26. siječnja 2026. u nazočnosti 1. tužitelja EB osobno, punomoćnika tužitelja Gorana Ružića, odvjetnika, te punomoćnika tuženika Alena Švenda, odvjetnika, 9. ožujka 2026 . objavio i

p r e s u d i o j e:

I. Djelomično se prihvaća tužbeni zahtjev 1. tužitelja EB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. tužiteljice ČB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] te se nalaže tuženiku Gradu Prelogu, Glavna 35, Prelog, OIB 55624885874 isplatiti 1. tužitelju EB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. tužiteljici ČB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], iznos od 1.363,57 eura (tisuću tristo šezdeset i tri eura i pedeset i sedam centi) sa zateznom kamatom računatom od donošenja presude do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Djelomično se odbija tužbeni zahtjev 1. tužitelja EB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. tužiteljice ČB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] u pogledu zateznih kamata tekućih na iznos od 1.363,57 eura od 18. listopada 2022. do 8. ožujka 2026. kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku Gradu Prelogu, Glavna 35, Prelog, OIB 55624885874 naknaditi 1. tužitelju EB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. tužiteljici ČB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] parnične troškove u iznosu od 2.423,25 eura (dvije tisuće četiristo dvadeset i tri eura i dvadeset i pet centi) u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Dana 18. listopada 2022. podnesena je tužba tužitelja radi isplate u kojoj se navodi da su tužitelji vlasnici nekretnine u Draškovcu, Dravska 32, koja je u zemljišnim knjigama upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest.br. 568/2 kuća, tri gospodarske zgrade, štagalj, dvorište od 464 čhv (1669 m2). Navodi se da je predmetna nekretnina u katastarskoj evidenciji upisana u PL 2370 k. o. [katastarska općina], čest.br. 568/2 u mjestu od 1669 m2, gospodarska zgrada, u mjestu od 25 m2, gospodarska zgrada, u mjestu od 4 m2, gospodarska zgrada u mjestu od 49m2, kuća, u mjestu od 106m2, štagalj od 90m2, dvorište od 1395 m2, ukupna površina čestica od 1669 m2. Tužitelji nadalje navode da je tuženik vlasnik nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest.br. 457 nerazvrstana cesta Cvijetna od 1825 m2. Predmetna nekretnina u katastarskoj evidenciji upisana je u PL 2581 k. o. [katastarska općina], kat. čest. br. [katastarska čestica] nerazvrstana cesta Cvijetna od 1825 m2. 2017. pod brojem Z-7441/2017 po nalogu tuženika u zemljišnim knjigama proveden je geodetski elaborat temeljem kojeg je "ucrtano stvarno stanje" na način da su proširene granice nerazvrstane ceste na štetu tužitelja te je na taj način došlo do faktičnog umanjenja površine njihove nekretnine za 221 m2. Tužitelji nadalje navode da tuženik nikada nije isplatio tužiteljima naknadu za oduzetu površinu njihove nekretnine od 221 m2, što je bio dužan učiniti te se pozivaju na odredbu čl. 105. Zakona o cestama i čl. 33. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Ističu i da su se obratili tuženiku pisanim dopisom od 18. srpnja 2022. radi mirnog rješenja spora i tuženik je na isti odgovorio svojim dopisom od 11. kolovoza 2022. u kojem se u bitnom navodi da je postupak obavljen u skladu sa Zakonom te da tuženik nije bio duža izvršiti otkup dijela nekretnine kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužitelji smatraju da je tuženik bio dužan isplatiti im naknadu za oduzeto zemljište od 221 m2 po tržišnoj vrijednosti, a koju vrijednost tužitelji procjenjuju u iznosu od 20.000,00 kuna te tužbenim zahtjevom potražuju isplatu navedenog iznosa sa zateznim kamatama.

2. Podneskom od 10. listopada 2023. tužitelji su djelomično smanjili tužbeni zahtjevom te istim potražuju isplatu iznosa od 1.363,57 eura sa zateznim kamatama.

3. Tuženik u podnesenom odgovoru osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, u prvom redu ističe prigovor zastare potraživanja navodeći da je nesporno dana 25. kolovoza 2017. pod brojem Z-7441/17 u zemljišnim knjigama proveden postupak evidentiranja nerazvrstane ceste oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], z. k. ul. br. [broj ZK uloška] Cvjetna, ukupne površine 1825 m2, ranije označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], z. k. ul. br. [broj ZK uloška]. Navodi da je tuženik bio, sukladno tada važećem Zakonu o cestama ovlašten izvršiti evidenciju nerazvrstane ceste u katastar te ishoditi njezin upis u zemljišnu knjigu, budući je odredbama Zakona o cestama definiran pravni status nerazvrstanih cesta te je čl. 101. st. 1. propisano da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi. Nadalje, tuženik navodi da je čl. 131. st. 4. Zakona o cestama propisano da jedinice lokalne samouprave mogu evidentirati nerazvrstane ceste temeljem geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista. Napominje da se u konkretnom slučaju radi o nerazvrstanoj cesti koja je izgrađena prije stupanja na snagu Zakona o cestama iz 2011., a koja nije evidentirana u katastru te da se ista koristila za promet vozila i bila pristupačna većem broju korisnika čime je spadala u kategoriju nerazvrstanih cesta. Tuženik navodi da se na potraživanje naknade za oduzetu nekretninu primjenjuje opći zastarni rok od 5 godina i koji počinje teći od dana kada prethodni vlasnici više ne mogu tražiti vraćanje nekretnine u posjed. Naime, tuženik ističe da je stupanjem na snagu Zakona o cestama 2011. izuzeta mogućnost povrata nekretnine na kojoj je izgrađena nerazvrstana cesta, jer se već odredbama navedenog Zakona takva nekretnina klasificira kao javno dobro u općoj uporabi i kao takva je u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave. Dakle, tuženik navodi da tužitelji samim donošenjem Zakona o cestama iz 2011. više nisu mogli tražiti povrat spornog dijela nekretnine u svoj posjed te je u tom trenutku počeo teći opći zastarni rok od 5 godina, a ukoliko se tužitelji pozivaju na okolnost da im nisu bile poznate odredbe Zakona o cestama iz 2011., tuženik navodi da je tada zastarni rok od 5 godina u svakom slučaju počeo teći s danom 25. kolovoza 2017. kada je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i službeno upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] kao nerazvrstana cesta – javno dobro u općoj uporabi. Tuženik navodi i kako tužitelji ni nemaju pravo na isplatu naknade, jer se tužitelji pozivaju na odredbe u vezi postupka izvlaštenja nekretnine radi građenja, rekonstrukcije i održavanja nerazvrstanih cesta, što da ovdje ne bi bio slučaj. Naime, tuženik navodi kako on 2017. nije vršio nikakve radove, te nije gradio niti rekonstruirao postojeću cestu, već je samo izvršio upis postojećeg stanja u zemljišne knjige. Stoga predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva u cijelosti.

4. U podnesku od 10. listopada 2023. tužitelji navode kako se dan stupanja na snagu Zakona o cestama ne može uzeti kao dan početka trajanja zastarnog roka, kao ni dan 25. kolovoza 2017. se ne može uzeti kao početak trajanja zastarnog roka, jer je toga dana prijavni list zaprimljen na provedbu u z.k. odjelu Prelog i tog dana nije izvršen upis promjene vlasništva niti je doneseno rješenje o izvršenoj promjeni u zemljišnim knjigama. Također, tužitelji navode i da im nikada nije dostavljena nikakva odluka z.k.odjela Prelog o izvršenoj promjeni u zemljišnim knjigama. Predmetnim podneskom tužitelji i smanjuju tužbeni zahtjev te od tuženika potražuju isplatu iznosa od 1.363,57 eura sa zateznim kamatama.

5. Sud je u ovom postupku donio presudu i rješenje broj: P -292/22-10 od 23. studenog 2023. kojim je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti kao neosnovan te je rješenjem utvrđeno povlačenje tužbe za iznos od 1.290,89 eura.

6. Rješenjem Županijskog suda u Osijeku broj: Gž-127/2024-3 od 22. svibnja 2025. ovosudna presuda broj: P-292/22-10 od 23. studenog 2023. je ukinuta i predmet vraćen ovom sudu na ponovno suđenje, dok je rješenje kojim je utvrđeno djelomično povlačenje tužbe ostalo neizmijenjeno.

7. U ponovljenom postupku tužitelj je ostao u cijelosti kod tužbe i tužbenog zahtjeva, dok se tuženik istom protivio u cijelosti.

8. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i prijepis posjedovnog lista (listovi 4 do 5), izvadak iz zemljišne knjige br. 2815 k. o. [katastarska općina] i prijepis posjedovnog lista (listovi 6 do 11), izvod iz katastarskog plana (list 12), dopis Grada Preloga od 11. kolovoza 2022. (listovi 14 do 15), obavijest od 18. srpnja 2022. (list 16), izvadak iz zemljišne knjige br. 2815 k. o. [katastarska općina] (listovi 30 do 31), Odluku VSRH br. Rev-1973/14-3 (listovi 32 do 35), sudsku praksu (listovi 36 do 46) i dopis Porezne uprave PU Čakovec Ispostava Prelog od 5.4.2023. (list 52) te je saslušao tužitelja EB.

9. Tijekom prvog vođenja postupka, sud je odbio dokazni prijedlog tužitelja za geodetskim vještačenjem kao nepotreban, obzirom su okolnosti u odnosu na koje bi se provodilo geodetsko vještačenje nesporne.

10. Tužbeni zahtjev tužitelja je djelomično osnovan.

11. U čl. 2. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, dalje: ZPP) određeno je da u parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku. Odredbom čl. 7. ZPP -a, određeno je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, a u čl. 219. istog zakona da je u parnici svaka strana dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

12. Nesporno je tuženik temeljem geodetskog elaborata i ostale potrebne dokumentacije izvršio upis nerazvrstane ceste kao javno dobro u općoj uporabi i to kat. čest. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čime je došlo do umanjenja površine nekretnine tužitelja upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za 221 m2.

13. Nesporno je da tužiteljima nije isplaćena naknada od strane tuženika za navedeni upis nerazvrstane ceste.

14. Sporna jest osnovanost tužbenog zahtjeva odnosno je li tuženik bio dužan isplatiti naknadu tužiteljima za upis nerazvrstane ceste, visina tužbenog zahtjeva te je li nastupila zastara potraživanja.

15. Predmet spora jest zahtjev tužitelja za isplatu naknade za oduzeto zemljište.

16. Iz izvatka iz zemljišne knjige br. 2815 k. o. [katastarska općina], čest.br. 457 Cvijetna nerazvrstana cesta od 1825 m2 nedvojbeno proizlazi da je upis predmetne čestice izvršen 25. kolovoza 2017. pod brojem Z-7441/17, a temeljem prijavnog lista od 1. veljače 2017.

17. Iz iskaza 1. tužitelja EB proizlazi kako je na predmetnoj nekretnini ranije živjela njegova svekrva, ali već godinama tamo nitko ne živi i on je na tu nekretninu dolazio otprilike jednom mjesečno da pokosi travu i slično. Tako je jedne zgode tijekom 2021. godine došao na predmetnu nekretninu u Draškovec i tamo zatekao radnike kako su na njihovoj nekretnini kopali bagerom. Vidio je tamo i cijevi koje su već postavljali, čini mu se da za vodovod odnosno odvodnju i pitao ih je što rade na njihovoj nekretnini i zašto kopaju i oni su mu samo govorili da je to sve u redu i da je to sve riješeno s Gradom Prelogom. Nakon toga išao je pitati geodeta zašto kopaju po njihovom i onda mu je geodet, kad je izvršio uvid u papire, rekao da je oko 250-300 m2 njihove nekretnine preneseno na Grad Prelog. Potom je otišao pitati i na Grad Prelog o čemu se tu radi i zašto je to i kad preneseno na njih, no oni su ga slali od vrata do vrata i govorili mu da je to sada javno dobro. On se čudio kako to sad može biti javno dobro, ako je to oduvijek bilo u njihovom vlasništvu. Nakon toga on je zatražio pomoć i savjet odvjetnika. Na upit suda jesu li prethodno primili kakvo rješenje bilo od strane Zemljišnoknjižnog odjela ili Katastra iskazao je da nisu nikada primili nikakvo rješenje. Na upit suda jesu li ikad primili bilo kakav geodetski elaborat ili poziv za kakvo mjerenje ili jesu li prethodno na nekretnini zatekli geodeta iskazao je da nisu nikada. Također, tužitelj je iskazao i kako im nikada nikakva naknada od strane Grada Preloga za navedeno zemljište nije bila isplaćena. Na predmetnom mjestu gdje je zatekao radnike da su kopali ranije se nalazio šljivik i grožđe na toj parceli, no kad su radnici bili tamo te voćke su se već bile osušile, nalazila se samo trava. Ranije gdje su tu bile šljive sad su cijevi. Na pitanje punomoćnika tuženika iskazao je da je ograda dvorišna na predmetnoj nekretnini postavljena 1955. Položaj ograde se nije mijenjao sve ove godine. Radnici koje je zatekao da su kopali, kopali su izvan ograde sve na cesti. Tužitelj je iskazao i kako mu nije poznato da bi 2017. Grad Prelog objavio oglas da će se na području Grada vršiti upis nerazvrstanih cesta. Na upit punomoćnika tuženika kad se asfaltirala [adresa] iskazao je da se to asfaltiralo godinama po etapama i taj asfalt je postajao sve širi i širi. On je otišao i pitati na Grad o čemu se tu radi i bio je spreman to pustiti, jer nema potomaka, a supruga mu je 85 % invalid, međutim tamo se nisu lijepo ponašali prema njemu i zato je angažirao odvjetnika i odlučio tražiti naknadu. On je tražio naknadu od grada Preloga kada se prvi put počelo kopati, jer su mu i tada propale šljive, ali mu je to Grad odbio i onda nije s time išao dalje. Posljednje šljive koje su se nalazile na tom mjestu izvadili su prije 5-10 godina. Jedini papir koji je dobio odnosno obavijest bila je nakon što su postavljene cijevi da u krugu od 8 metara od tih cijevi ne smiju izvoditi nikakve radove. Tu obavijest dobili su prije otprilike 10 godina. Svekrva koja je živjela na predmetnoj nekretnini umrla je prije 10 godina. Kad je njegova svekrva bila još živa [adresa] nije postojala, to se je sve napravilo 2021. Da je upisana nerazvrstana cesta prvi mu je rekao geodet 2021., a nakon što mu se obratio kad je zatekao bagere na spornoj čestici. Predmetnu nekretninu naslijedi li su supruga i on nakon smrti njezine majke prije otprilike 10 godina i nakon toga oni nisu provjeravali stanje čestice u zemljišnim knjigama, ne vidi zašto, svi su znali da je to njihovo. U [adresa] ne postoji nikakav nogostup, samo kolnik.

18. Sukladno čl. 101. st. 1. Zakona o cestama ("Narodne novine" br. 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14 – koji se primjenjuje s obzirom na vrijeme upisa zemljišta kao nerazvrstane ceste u zemljišnim knjigama; dalje: ZC) nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi.

19. Odredbom čl. 131. st. 1. ZC-a propisano je da ceste koje se na dan stupanja na snagu toga Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, postaju nerazvrstane ceste. Stavkom 2. istog članka propisano je da će se postojeći upisi u zemljišnim knjigama nerazvrstanih cesta iz stavka 1. ovoga članka u vlasništvu jedinice lokalne samouprave zamijeniti po službenoj dužnosti upisom nerazvrstane ceste javnog dobra u općoj uporabi kao neotuđivog vlasništva jedinice lokalne samouprave. Stavkom 3. istog članka propisano je da se nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovoga članka koje nisu upisane u zemljišnim knjigama ili u tim knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje, upisuju u zemljišne knjige po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista koji nakon evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru, zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja tijelo nadležno za katastar. Stavkom 4. istog članka propisano je da se nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovoga članka koje nisu evidentirane u katastru ili u katastru nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju u katastru na temelju odgovarajućeg geodetskog elaborata kojim je snimljeno izvedeno stanje, a kojega pribavlja i tijelu nadležnom za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz članka 107. ovoga Zakona, dok je stavkom 5. istog članka propisano da se nerazvrstane ceste iz stavka 4. ovoga članka upisuju u zemljišne knjige sukladno stavku 3. ovoga članka.

20. Tijekom postupka tuženik je osporavao tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti te istaknuo i prigovor zastare, međutim, sud smatra kako takav prigovor nije osnovan.

21. Naime, na potraživanje naknade za oduzetu nekretninu primjenjuje se opći zastarni rok propisan čl. 225. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, dalje: ZOO), a koji iznosi 5 godina te počinje teći od dana kada prethodni vlasnici više ne mogu tražiti vraćanje nekretnine u posjed. Što je zapravo trenutak izgradnje ceste i završetak radova.

22. U konkretnom slučaju, tijekom postupka nije utvrđeno kada je došlo do ustaljene opće uporabe predmetne nekretnine odnosno čest.br. 457 u svojstvu ceste, no, u svakom slučaju, ista je kao takva odnosno kao nerazvrstana cesta evidentirana u zemljišnim knjigama dana 25. kolovoza 2017. pod brojem Z-7441/17.

23. Međutim, iz iskaza 1. tužitelja, a koji prihvaća i ovaj sud kao vjerodostojan i uvjerljiv, proizlazi kako se navedena cesta odnosno kolnik proširivao godinama te da je on svojoj nekretnini zatekao radnike tijekom 2021. i tada je saznao da je predmetni dio njegove nekretnine kao nerazvrstana cesta evidentiran u zemljišnim knjigama i prešao u vlasništvo ovdje tuženika.

24. Isto tako, iz iskaza 1. tužitelja proizlazi kako su se još 2021. odvijali radovi na predmetnom dijelu nekretnine u smislu proširivanja kolnika. Prema tome, evidentno je kako su se tijekom 2021. još odvijali radovi na dovršetku ceste, stoga sud smatra kako tek od tada počinje teći zastarni rok za potraživanje naknade za oduzetu nekretninu, obzirom tek po završetku tih radova tužitelji nisu mogli više tražiti vraćanje nekretnine u posjed.

25. Dodaje se kako je tuženik istaknuo prigovor zastare, stoga ga je i na njemu teret dokaza da je tražbina tužitelja zastarjela, međutim, isti to nije dokazao tijekom postupka, a iz iskaza, kako je to ranije navedeno, jasno proizlazi kako su se radovi na dovršetku ceste odvijali još 2021.

26. Prema tome, s obzirom da je tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena 18. listopada 2022., nedvojbeno je kako nije protekao opći zastarni rok od 5 godina te tako istaknut prigovor tuženika nije osnovan.

27. Sukladno odredbi čl. 129. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00,114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09,153/09,143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZV) odnosi prijašnjeg vlasnika i osobe čija su prava na odnosnoj stvari prestala zbog stjecanja prava vlasništva na temelju zakona, prosuđuju se po obveznopravnim pravilima, ako nije što posebnim zakonom određeno.

28. Dakle, te odnose prijašnjeg i novog vlasnika ne propisuju odredbe ZC-a, međutim, sukladno načelu zaštite prava vlasništva iz čl. 50. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 85/10-pročišćeni tekst) pravo vlasništva u interesu Republike Hrvatske, a građenje, rekonstrukcija i održavanje nerazvrstane ceste je od interesa za Republiku Hrvatsku sukladno čl. 105. st. 1. ZC-a, može se oduzeti samo uz naknadu tržišne vrijednosti.

29. Također, u Republici Hrvatskoj je 5. studenog 1997. stupio na snagu Zakon o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i protokola broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - međunarodni ugovori", broj 18/97 i 6/99 - pročišćeni tekst - dalje: Konvencija), a Republika Hrvatska se obvezala istu primjenjivati, kao i postojeće propise uskladiti s preuzetim međunarodnim obvezama. Pravo vlasništva prema čl. 30. ZV-u je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svojeg nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima. Zakonskom mogućnošću oduzimanja nekretnina (dijelova istih) za nerazvrstane ceste, došlo je do miješanja u pravo na mirno uživanje vlasništva zajamčeno čl. 1. Protokola br. 1. uz Konvenciju, pri čemu su tužitelji dokazali da su vlasnici predmetnog zemljišta te da imaju pravo na naknadu za oduzeto zemljište. (tako i Županijski sud u Velikoj Gorici, Gž-325/2025)

30. U konkretnom slučaju ne radi se o naknadi za izvlaštenu nekretninu, već se radi o naknadi za zemljište koje je oduzeto bez zakonom predviđenog postupka odnosno o faktičkom izvlaštenju.

31. Tijekom postupka nije bila sporna površina koja je oduzeta tužiteljima odnosno da se radi o ukupno 221 m2.

32. Iz Dopisa Porezne uprave, Područnog ureda Čakovec, Ispostava Prelog od 5. travnja 2023. proizlazi kako prosječna tržišna cijena građevinskog zemljišta u k. o. [katastarska općina] iznosi 6,17 eura/m2.

33. Stranke tijekom postupka nisu prigovarale utvrđenoj prosječnoj tržišnoj cijeni građevinskog zemljišta u k. o. [katastarska općina] dostavljenu od strane Porezne uprave, stoga je i ovaj sud prihvaća kao vjerodostojnu.

34. S obzirom na sve navedeno, sud utvrđuje kako tužiteljima pripada naknada za oduzeto zemljište od 221m2, sveukupno u iznosu od 1.363,57 eura, stoga je i sud prihvatio tužbu i tužbeni zahtjev u pogledu glavnice u cijelosti kao osnovan.

35. U konkretnom slučaju radi se o nenovčanoj imovinskoj šteti čiju je visinu sud utvrdio danom presuđenja, pa stoga tužitelju pripadaju zatezne kamate od presuđenja. Prema čl. 1086. ZOO-a obveza naknade štete smatra se dosjelom od trenutka nastanka štete. Međutim, u slučaju naknade štete u novcu štetnik ne može pasti u zakašnjenje s ispunjenjem te obveze prije nego mu je poznata njezina visina, pa u situaciji kada se visina štete utvrđuje prema cijenama u vrijeme presuđenja, tek tada je došlo do dužničkog zakašnjenja, od kada počinju teći i zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos naknade štete. Stoga je sud prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja za naknadu zateznih kamata tekućim od donošenja presude od isplate, a odbio za period od podnošenja tužbe tj. od 18. listopada 2022. do 8. ožujka 2026. te je presuđeno kao pod točkama I. i II. izreke ove presude.

36. Odluka o troškovima temelji se na čl. 154. st. 5. ZPP-a te obzirom da tužitelji nisu uspjelu u sporu samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva (u pogledu tijeka zateznih kamata), tuženik im je dužan naknaditi priznate troškove postupka u cijelosti.

37. Troškovi postupka odmjereni su prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad za rad odvjetnika ("Narodne novine" 142/12, 27/14, 118/14 i 107/15) i Izmjeni Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" 126/22, dalje: Tarifa) i obuhvaćaju trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 eura, sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife, zastupanje na ročištu 14. ožujka 2023. u iznosu od 200,00 eura, sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, zastupanje na ročištu 11. listopada 2023. u iznosu od 200,00 eura, sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, zastupanje na ročištu 11. studenog 2025. u iznosu od 200,00 eura, sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife , zastupanje na ročištu 26. siječnja 2026. u iznosu od 200,00 eura, sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife , sastav podneska od 10. listopada 2023. u iznosu od 200,00 eura, sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife, sastav žalbe od 8. prosinca 2023. u iznosu od 250,00 eura, sukladno Tbr. 10. Tarife, zastupanje više osoba u iznosu od 155,00 eura, sukladno Tbr. 40. Tarife , zastupanje na ročištu za objavu presude u iznosu od 100,00 eura, sukladno Tbr. 9. toč. 3. Tarife, sve s pripadajućim PDV-om po stopi od 25%, sudsku pristojbu na tužbu u iznosu od 73,00 eura, sudsku pristojbu na presudu u iznosu od 73,00 eura, sudsku pristojbu na žalbu u iznosu od 146,00 eura, sveukupno u iznosu od 2.423,25 eura.

38. Stoga je riješeno kao u izreci ove presude.

Prelog, 9. ožujka 2026.

Sutkinja:

Nina Markulija

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku presude, nadležnom županijskom sudu, putem ovog suda, pismeno u tri primjerka.

O tome obavijest:

1. Tužitelji po punomoćnicima

2. Tuženik po punomoćnicima