R1 Ob-90/2025-10

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

S P L I T

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda, Krasni Batarelo, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagateljice KŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naspram predloženice NŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon održane glavne rasprave, uz isključenje javnosti, zaključene dana 22. siječnja 2026., u nazočnosti predlagateljice i predloženice, a objavljenog dana 9. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se kako su predlagateljica KŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i pokojni AŠ, rođen **.**.1948., OIB: [osobni identifikacijski broj], živjeli u kontinuitetu u izvanbračnoj zajednici u razdoblju od 25. svibnja 1994. do dana njegove smrti, 26. lipnja 2009.

Obrazloženje

1. Kod ovog suda dana 28. siječnja 2025. zaprimljen je prijedlog predlagateljice, naspram predloženice radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. AŠ, zaveden pod gore navedenim poslovnim brojem.

U prijedlogu predlagateljica navodi kako je sa izvanbračnim suprugom AŠ koji je rođen **.**.1948. živjela u izvanbračnoj zajednici od 25. svibnja 1994. pa sve do dana njegove smrti 26. lipnja 2009. Navedeno kako može potvrditi njihova zajednička kći NŠ.

Zbog navedenog predloženo je po provedenom postupku donijeti rješenje kojim se utvrđuje da su predlagateljica KŠ i sada pok. AŠ živjeli u izvanbračnoj zajednici koja je trajala od 25. svibnja 1994. do smrti pok. AŠ, odnosno do 26. lipnja 2009.

2. Po zaprimanju prijedloga isti je s dokumentacijom dostavljen predloženici.

3. Na ročištu održanom dana 15. listopada 2025. na koje ročište nije pristupila predloženica, a svoj nedolazak je opravdala podneskom od 29. rujna 2025. zbog putovanja predlagateljica je ustrajala u prijedlogu radi utvrđenja izvanbračne zajednice uz prijedlog da se izvede dokaz saslušanjem predlagateljice, predloženice te svjedoka IŠ i SŠ.

U iskazu predlagateljica KŠ navela je kako je brak s pok. AŠ zaključila 20. prosinca 1980. U tom braku kako je rođena zajednička kći NŠ, **.**.1981. Pok. AŠ, njen suprug kako je bio dobroćudna i plemenita osoba. Međutim oko 1991. kako su se počeli javljati problemi na način da je pok. AŠ imao vrlo velikih problema s alkoholom. U alkoholiziranom stanju kako se vrlo ružno odnosio i ponašao prema predlagateljici. Također iako je radio sve prihode trošio je na kupnju alkohola. U to vrijeme kako se teško nosila s njegovim problemom ponajprije iz osobnih razloga jer je nije poštivao kao suprugu, a s druge strane bilo je teško živjeti od jedne plaće. Zbog tih problema s alkoholom kako se nije na primjeren način brinuo i skrbio ni o zajedničkoj kćeri NŠ. Iz tih razloga kako je pokrenula postupak radi razvoda 1992. i taj postupak je trajao do 28. ožujka 1994. kada je i donesena Presuda o razvodu braka. Cijeli vremenski period razvoda braka kako su zbog financija i dalje živjeli u istom stanu. Cijelo vrijeme trajanja tog postupka pa i nakon razvoda braka Borisovo neprimjereno i neodgovorno ponašanje spram nje kako je bilo isključivo kada bi bio u alkoholiziranom stanju te ga je cijelo vrijeme, pa i tijekom razvoda, molila da se promjeni. Kada je pok. AŠ zaprimio odluku o razvodu shvatio je do čega ga je doveo njegov alkohol te se počeo mijenjati, odnosno raditi na sebi. Ostavio se je alkohola. AŠ kako je oduvijek voljela. Njihovi odnosi kako su nedugo po razvodu opet postali skladni na način da su dijelili i stol i postelju, zajednički odlučivali o primanjima koje su stjecali, zajednički brinuli o kćeri, donosili odluke i međusobno se uvažavali. U odnosu na prijavljene adrese prebivališta pok. AŠ kao i njene pojašnjava kako su po zaključenju braka živjeli sa Borisovim roditeljima na adresi u [adresa], a danas se ta ulica zove Gradišćanskih Hrvata 11. Boris za vrijeme života kako nije mijenjao boravišne adrese jer je smatrao kako to nije potrebno. Nakon toga jedno vrijeme kako su živjeli u [adresa] u [adresa], a nakon toga u Splitu, Lovretska ulica. Njene navode kako potvrđuje i presuda o razvodu braka jer je navedeno da su oboje na adresi u [adresa], iako ta adresa za pok. AŠ nikada nije navedena kao adresa u evidenciji MUP-a. Upravo na toj adresu u [adresa], u [adresa] kako je živjela s AŠ i zajedničkom kćerkom sve do njegove smrti 2009. Pok. AŠ kako je obolio koncem 2008. kada mu je predloženo da ode u prijevremenu mirovinu što je i prihvatio. Međutim po odlasku u mirovnu njegovo zdravstveno stanje kako se pogoršalo, dijagnosticiran mu je karcinom od čega je i preminuo **.**.2009. Za vrijeme života kako je radio u Splitskoj banci kao pomoćni radnik dok je predlagateljica radila kao učiteljica u Osnovnoj školi Manuš i predavala njemački jezik. Iza pok. AŠ kako je proveden ostavinski postupak i doneseno je rješenje o nasljeđivanju. U istom kako je navedeno da je ona njegova izvanbračna supruga. Predlagateljica kako se obratila nadležnom HZMO radi ostvarenja prava na obiteljsku mirovinu odnosno razlike, međutim, kako joj je kazano da to svoje pravo može ostvariti ukoliko od strane suda donese rješenje kojim je utvrđeno postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice i pok. AŠ.

4. Na ročištu održanom dana 22. siječnja 2026. na koje ročište su pristupile stranke i pozvani svjedoci IŠ i SŠ sud je izveo dokaz saslušanjem predloženice i pridošlih svjedoka.

U iskazu predloženica NŠ, navela je kako je upoznata s predmetnim postupkom i isti kako joj je pojašnjen od strane suda. U odnosu na predlagateljicu navodi kako je njena majka, a pok. AŠ njen otac. Ona kako je rođena za vrijeme trajanja braka, 5. svibnja 1981. Još kao dijete uviđala je kako postoje određeni problemi, koje opisuje na način da otac nije poklanjao dovoljno pažnje, brige i skrbi niti prema njoj niti prema majci, a kroz određene periode imao je i problema s alkoholom. Navodi kako se sjeća da je mama pokušavala razgovarati s ocem da se promjeni, bude prisutan u obitelji, da se ostavi alkohola te ukoliko to ne napravi kako će ga ona s njom napustiti. Otac kako to u početku nije ozbiljno shvaćao jer su svi skupa živjeli u istom stanu i sve dijelili. Mama, predlagateljica kako je pokrenula razvod braka koji je trajao 2 godine, od 1992. a završen 1994. Kada je otac dobio odluku o razvodu braka kako je postao svjestan što se je u obitelji desilo. Po zaprimanju te odluke kako se počeo mijenjati na bolje. Više se posvećivao i majci i njoj. Više nisu bili prisutni problemi s alkoholom, te tako njegovo promijenjeno ponašanje kako je dovelo do toga da ih nikada nije napustio nego su svi skupa ostali živjeti. Otac i majka kako su se pomirili, živjeli su skladno, jedno drugo pomagali i uvažavali i tako je bilo do očeve smrti 26. lipnja 2009. Sa roditeljima kako je cijelo vrijeme živjela do odlaska na studij u Zagreb 1999. Za vrijeme praznika kako je dolazila u Split i živjela s roditeljima.

U iskazu svjedokinja IŠ, navela je kako predlagateljicu poznaje od najranijeg djetinjstva. Postale su prijateljice i to prijateljstvo živi i danas. Pok. AŠ kako poznaje od davna, odnosno upravo predlagateljica kako ju je upoznala s njim. Po zaključenju braka predlagateljice i pok. AŠ kako je dolazila kod njih, provodili su vrijeme skupa, družili se. Po kazivanju predlagateljice kako je doznala da je AŠ sklon alkoholu i nije privržen obitelji i da se iz toga razloga ima namjeru razvesti. Poznato joj je i da su se razveli, međutim, navodi kako su cijelo vrijeme razvoda braka pa tako i nakon živjeli u istom stanu. Po razvodu braka kako ih je viđala, nastavili su se družiti. AŠ se je promijenio, te navodi kako su se nakon razvoda braka ponovno uspostavili skladni i obiteljske odnose te su tako živjeli do Borisove smrti. Za vrijeme braka rođena je NŠ živjeli su kao obitelj, pa i nakon razvoda braka te su se i zajednički brinuli i skrbili o zajedničkom djetetu.

Svjedok SŠ u iskazu je naveo kako poznaje predlagateljicu KŠ i njenog pok. supruga AŠ. Poznaju se još iz mladosti. U odnosu na pok. AŠ navodi kako se je s njim često družio i provodio vrijeme. Iz njegovog kazivanja kako mu je poznato da je AŠ imao problema s alkoholom što je i dovelo do razvoda. Međutim unatoč tome AŠ kako nikada nije napustio stan u kojem je živio s predlagateljicom i zajedničkom kćeri. Po razvodu braka kako mu je poznato da se AŠ promijenio, nije više konzumirao alkohol, odnosi između njega i predlagateljice kako su promijenili, odnosno zajednički su živjeli međusobno se pomagali i uvažavali te brinuli o zajedničkom djetetu HŠ sve do njegove smrti.

Po izvedenom dokazu saslušanjem predloženice i svjedoka predlagateljica je navela kako nema primjedbi na navode u iskazu predloženice i svjedoka kao ni daljnjih dokaznih prijedloga, te kako ustraje u utvrđenju da je izvanbračna zajednica predlagateljice s pok. AŠ trajala od 25. svibnja 1994. do dana njegove smrti.

Predloženica je na upit suda navela kako nema primjedbi na iskaze svjedoka te kako je u cijelosti suglasna s prijedlogom predlagateljice. Nema daljnjih dokaznih prijedloga.

Na tom ročištu dovršeno je raspravljanje.

5. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom Izjave NŠ od 16. siječnja 2025. ovjerene od strane javnog bilježnika Bože Miletića Ovr-522/2025 od 20. siječnja 2025., Izjave IŠ od 21. siječnja 2025. ovjeren od strane javnog bilježnika Irene Šimunović OV-238/2025 od 27. siječnja 2025. Izjave SŠ od 21. siječnja 2025. ovjeren od strane javnog bilježnika Irene Šimunović OV- 237/2025 od 27. siječnja 2025., preslike osobne iskaznice predlagateljice izdane od strane PUSD s danom izdavanja 8. ožujka 2018., smrtnog lista za AŠ Matičnog ureda Split od 3. studenog 2023., Presude i rješenja Općinskog suda u Splitu posl. broja IIIP-714/92 od 28. ožujka 1994., uvjerenja o prebivalištu za predlagateljicu MUP-a od 7. studenog 2024., rješenja o nasljeđivanju O-947/25 od 28. srpnja 2025. , a i izveden je dokaz saslušanjem predlagateljice, predloženice te svjedoka IŠ i SŠ.

6. Prijedlog predlagateljice je osnovan.

7. Pregledom Smrtnog lista za pok. AŠ Matičnog ureda Split od 3. studenog 2023. utvrđeno je kako je isti rođen **.**.1948., a preminuo dana **.**.2009.

8. Pregledom Presude i rješenja Općinskog suda u Splitu posl. broja IIIIP- 714/92 od 28. ožujka 1994. utvrđeno je kako je razveden brak između KŠ i AŠ zaključen dana 20. prosinca 1980. Odlukom o razvodu braka mal. kći NŠ rođena **.**.1981. povjerena je na odgoj, čuvanje i uzdržavanje majci KŠ te je tuženik sada pok. ŠŠ obvezan uzdržavati mal. NŠ.

Pregledom navedene Presude utvrđeno je kako su obje stranke tijekom postupka razvoda braka stanovale na istoj adresi u Splitu, Lovretska 5.

9. Pregledom Rješenja o nasljeđivanju iza pok. AŠ rođenog **.**.1948. a umrlog **.**.2009. poslovnog broja O-947/25 od 28. srpnja 2025. javnog bilježnika Sandre Jelavić, u obrazloženju istog navodi se kako u ostavinskom postupku iza smrti ostavitelja pok. AŠ na nasljedstvo su pozvane zakonske nasljednice I. (prvog) nasljednog reda i to kao presumptivna nasljednica KŠ, izvanbračna supruga ostavitelja i NŠ kći ostavitelja. Zakonska nasljednica NŠ kći ostavitelja, priznala je kako je njena majka KŠ bila u izvanbračnoj zajednici sa ostaviteljem u trenutku njegove smrti. Zakonska nasljednica NŠ, kći ostavitelja kako se prihvatila nasljedstva koje joj pripada na temelju zakona, dok se presumptivna zakonska nasljednica KŠ kao izvanbračna supruga ostavitelja odrekla nasljedstva koje joj pripada temeljem zakona.

10. Nesporno je kako je za vrijeme trajanja bračne zajednice predlagateljice i pok. AŠ rođena NŠ dana 05. svibnja 1981.

11. Da bi se utvrdilo je li između predlagateljice i sada pok. AŠ postojala izvanbračna zajednica u periodu od 1994. pa do dana njegove smrti 26. lipnja 2009. sud je izveo dokaz saslušanjem predlagateljice, predloženice te svjedoka IŠ i SŠ.

Cijeneći iskaze sud je utvrdio kako je predlagateljica istinito iskazivala te kako je njen iskaz detaljan i životan, a njene navode u iskazu potvrdila i predloženica, a sukladan je sa svjedočenjima IŠ i SŠ.

Iz iskaza predlagateljice proizlazi kako su ona i pok. AŠ skladno i neprekidno živjeli u izvanbračnoj zajednici nakon razvoda braka, 25. svibnja 1994. sve do smrti pok. AŠ, odnosno do 26. lipnja 2009. U izvanbračnoj zajednici živjeli su kao u braku, bili su u ekonomskoj, financijskoj i emotivnoj zajednici, odnosno u skladnom partnerskom odnosu.

12. Za istaći je kako navodi predloženice NŠ na ročištu održanom dana 22. siječnja 2026. potvrđuje i Izjava predloženice NŠ od 16. siječnja 2025. ovjeren od strane javnog bilježnika Bože Miletića od 20. siječnja 2025. kojom izjavljuje kako su njeni roditelji KŠ i pok. AŠ živjeli u izvanbračnoj zajednici od 25. svibnja 1994. pa do njegove smrti 26. lipnja 2009.

13. Nadalje, navodi saslušanih svjedoka IŠ i SŠ na ročištu održanom dana 22. siječnja 2026. potvrđuje i Izjava IŠ i SŠ od 21. siječnja 2025. ovjerene od strane javnog bilježnika Irene Šimunović od 20. siječnja 2025. kojom izjavljuju kako su njihovi zajednički prijatelji KŠ i sada pok. AŠ živjeli u izvanbračnoj zajednici od 25. svibnja 1994. pa do njegove smrti 26. lipnja 2009.

14. Po provedenom dokazu saslušanjem svjedoka utvrđeno je kako su predlagateljica i pok. AŠ živjeli zajedno od 25. svibnja 1994. pa sve do dana smrti pok. AŠ, **.**.2009. Međusobno kako su se pomagali. Posvjedočili su kako su bili u skladnom odnosu, u ekonomskoj, financijskoj i emotivnoj zajednici u kojoj su se zajednički brinuli i skrbili o zajedničkom djetetu NŠ.

15. Nakon ovako provedenih dokaza i utvrđenja koja su iz istih proizišla, a koja su utvrđenja navedena, i kojim utvrđenjima protivnih dokaza nema, za navesti je slijedeće. Iz članka 5. Zakona o mirovinskom osiguranju proizlazi da ostvarivanje prava osiguranika na temelju generacijske solidarnosti provodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnome sudskom postupku.

16. Člankom 11. stavkom 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 dalje u tekstu: ObZ) propisano je da se odredbe tog zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

17. U smislu članka 3. ranije važećeg Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 61/11 i 25/13, dalje u tekstu: ObZ/03) odredbe zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.

18.Iz provedenih dokaza sud je utvrdio da su predlagateljica i sada pok. AŠ nedvojbeno bili u izvanbračnoj zajednici u razdoblju od 25. svibnja 1995. do 26. lipnja 2009., kao datuma njegove smrti.

19. Za priznanje učinka izvanbračne zajednice potrebno je da niti jedan od partnera nije u braku ( a utvrđeno je da u naprijed navedenom periodu nisu bili), nadalje da među njima postoji trajnija zajednica i to ne samo u smislu zajedničkog stanovanja, već i uspostavljanju emocionalne povezanosti, te ekonomske zajednice u kojoj se izvanbračni drugovi međusobno pomažu i brinu jedno o drugome, neovisno o eventualnoj namjeri zaključenja braka, a utvrđeno je da su predlagateljica i sada pok. AŠ u naprijed navedenom periodu kontinuirano bili u trajnoj zajednici, zajednički stanovali, bili emocionalno povezani, bili u ekonomskoj, financijskoj zajednici, međusobno se pomagali i brinuli jedno o drugom. Posljedično navedenim utvrđenjima proizišlim iz rezultata provedenog postupka, iskaza predlagateljice, predloženice, potpisanih izjava te saslušanih svjedoka, ovaj sud utvrđuje kako je postojala izvanbračna zajednica između predlagateljice i sada pok. AŠ u kontinuitetu, od 25. svibnja 1994. do njegove smrti 26. lipnja 2009.

20. Prema odredbi čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ br. 157/13, 151/174, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, dalje ZMO) pod članom obitelji iz st. 1. toč. 1. ZMO smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, time da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku. Stoga, iz te odredbe ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku, u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bio pasivno legitimiran.

21. Utoliko je predlagateljica pravilno označila kao predloženicu NŠ, jer se radi o postupku između fizičkih osoba, a u takvom postupku ne odlučuje se o pravima i interesima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

22. Posljedično navedenom, sud je prihvatio kao osnovan prijedlog predlagateljice u odnosu na predloženicu jer je upravo ona pasivno legitimirana u ovom postupku, a i predlagateljica je u postupku dokazala svojim iskazom i dokaznom dokumentacijom, navodima u Izjavi predloženice i svjedoka te svjedočenjima navedenih svjedoka kako je bila u izvanbračnoj zajednici sa sada pokojnim AŠ u kontinuitetu u razdoblju od 25. svibnja 1994. do njegove smrti 26. lipnja 2009. kada je isti preminuo, dakle do njegove smrti, zbog čega je odlučeno kao u izreci rješenja.

U Splitu, 9. ožujka 2026.

S U D A C

Krasna Batarelo

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave ovog rješenja.

Dna:

- predlagateljici

- predloženici