REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

P-456/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu po sucu pojedincu Maji Jurovicki, u pravnoj stvari tužitelja ZAGREB WORLD CENTER d.o.o., OIB: 22362401444, Zagreb, Jačkovinski Klanec 73, zastupan po punomoćniku Marku Karlu Bohaček, odvjetniku u OD Dvojković Batarelo Dvojković Vuchetich d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženika GRAD ZAGREB, OIB: 61817894937, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, radi brisanja uknjižbe , nakon javne glavne rasprave zaključene 3. veljače 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, s danom objave 9. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I Briše se uknjižba javnog dobra u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Zagreba, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, na nekretnini upisanoj u zemljišne knjige zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu kao kčbr. [katastarska čestica], Labinska ulica, nerazvrstana cesta, ukupne površine 7.151 m2, zk uložak br. [broj ZK uloška], ko [katastarska općina], kako je ta uknjižba izvršena na temelju točaka XXI i XXIII rješenja broj Z-56264/2023 spojen sa Z-46083/2023 od 11. prosinca 2023., te se nalaže uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, kakvo je u zk ulošku br. [broj ZK uloška], ko [katastarska općina] i zk ulošku br. [broj ZK uloška], ko [katastarska općina] bilo prije upisa rješenja broj Z - 56264/2023 spojen sa Z-46083/2023 od 11. prosinca 2023.

II Nalaže se tuženiku nadoknaditi troškove parničnog postupka u iznosu od 3.720,00 € u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi tvrdi da je upisani vlasnik nekretnine upisane u zemljišne knjige zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu kao kčbr. [katastarska čestica], ZGRADA BR. 152 I ZGRADA U [adresa] I DVORIŠTE, ukupne površine 5.045 m2, zk uložak br. [broj ZK uloška], ko [katastarska općina] , a da je tuženik upisani vlasnik nekretnine upisane u zemljišne knjige zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu kao kčbr. [katastarska čestica], [adresa], NERAZVRSTANA CESTA, ukupne površine 7.151 m2, zk uložak br. [broj ZK uloška], ko [katastarska općina] („Cesta“). Tužitelju tvrdi da su sporni zk upisi provedeni na temelju rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, ZK odjela, broj Z-56264/2023 spojen sa Z-46083/2023 od 11. prosinca 2023. kojim su pod točkama XXI. I XXIII. dopušteni upisi kojima su izvršene promjene oblika i površine nekretnine tužitelja i ceste, na način da je dio zemljišta koji pripada nekretnini u površini od 295 m2, prostorno smješten na krajnjem istočnom dijelu te čestice, odvojen od nekretnine i pripojen cesti koja je time uvećana za taj dio zemljišta, a to zk rješenje, u dijelu koji se odnosi na prijenos spornoga dijela s nekretnine na cestu doneseno na temelju odredaba Zakona o cestama kojim se uređuje pravni režim nerazvrstanih cesta, odnosno zk rješenje doneseno je temeljem prijavnoga lista i potvrde Grada Zagreba, a kojima se Sporni dio pravno kvalificira kao nerazvrstana cesta, a kako se temeljem odredbe čl. 101. te 131.-133. ZC proglašavaju nerazvrstane ceste ex lege vlasništvom jedinice lokalne samouprave, sporni dio je pripojen cesti jednostranim postupanjem tuženika, koji je o navodnome statusu nerazvrstane ceste sam sebi izdao dva akta, očitovanje od 26. travnja 2023. i uvjerenje od 26. travnja 2023, a zk rješenje i provedba u zemljišnim knjigama predstavljali su puku tehničku operacionalizaciju takvog postupanja tuženika.

Tužitelj smatra da je odvajanje spornoga dijela od nekretnine i pripajanje cesti bilo nezakonito te da se radi o nezakonitim upisima promjene oblika i površine u zemljišnoj knjizi je navedenim upisima povrijeđeno tužiteljevo pravo vlasništva na spornome dijelu, a koje je u ovome slučaju bilo posebno zaštićeno načelom zaštite povjerenja u istinitost i potpunost zemljišne knjige a u ovome slučaju uopće nisu bile ispunjene materijalno pravne pretpostavke za proglašenje sporoga dijela nerazvrstanom cestom, jer sporni dio uopće nema, niti je ikada imao, Zakonom o cestama propisana nužna svojstva nerazvrstane ceste.

Tužitelj pojašnjava da je pravo vlasništva nekretnine stekao od knjižnog prednika, društva Immobiliare Jurić d.o.o., na temelju ugovora o kupoprodaji od 12. listopada 2020., i istim danom je upisan u zemljišne knjige, a društvo Immobiliare Jurić d.o.o., je nekretninu steklo od ranijeg knjižnog prednika, društva Konstruktor Inženjering d.d., na temelju sudske odluke u stečajnom postupku, a koje vlasništvo je upisano u zemljišne knjige 10. veljače 2020., a Konstruktor Inženjering je stekao vlasništvo nekretnine upisom 10. ožujka 2006. od društva Konzum d.d. kao knjižnog prednika , a sporno zk rješenje je doneseno 11. prosinca 2023., a temeljem prijavnog lista zaprimljenog u zemljišnim knjigama 24. studenog 2023.

Tužitelj ističe kako je već u trenutku podnošenja prijavnog lista i donošenja zk rješenja tužitelj bio uknjiženi vlasnik nekretnine preko tri godine, a da je proteklo i preko 17 godina između stjecanja nekretnine od strane Konstruktor Inženjering d.d. pa do podnošenja prijavnog lista i donošenja zk rješenja.

Tužitelj ističe kako je kroz cijelo razdoblje nekretnina imala upisane površinu i oblik takve da uključuju i sporni dio u ukupnoj površini od 5.340 m2, koja je tek krajem 2023. umanjena za sporni dio provedbom zk rješenja. Dakle, kroz čitavo to vrijeme svatko se mogao pouzdati u zemljišnoknjižno stanje, odnosno da nekretnina zaista ima površinu od 5.340 m2 te da joj pripada sporni dio, tako da je tužitelj prilikom stjecanje nekretnine(koja je tada uključivala i sporni dio u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige i nije znao da će naknadno tuženik tvrditi u očitovanju da je sporni dio do stupanja na snagu Zakona o cestama već imao svojstva nerazvrstane ceste pa da je zato ex lege u vlasništvu tuženika

Provedbom zk rješenja, odnosno uknjižbom prava vlasništva tuženika povrijeđeno je tužiteljevo pravo vlasništva na spornome dijelu, a koje je bilo zaštićeno djelovanjem načela povjerenja u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga. Iz tog razloga, Osim zbog djelovanja načela povjerenja u zemljišne knjige, tužitelj smatra kako spornu uknjižbu tuženika treba brisati i zato što je njome sporni dio utvrđen kao nerazvrstana cesta, iako ne zadovoljava temeljna svojstva propisana ZC-om, a bez kojih se ne može raditi o nerazvrstanoj cesti.

Tužitelj pojašnjava kako se radi o s tri strane zatvorenom, „slijepom“ prostoru koji se nadovezuje na [adresa], a bio je namijenjen službenim i dostavnim vozilima te kao manipulativni prostor, sve vezano uz objekt poslovne namjene izgrađen na nekretnini, pa niti je služio bilo kakvom prometu, niti je bio pristupačan većem broju korisnika.

Tužitelj se na kupnju nekretnine odlučio jer se pouzdao u stanje zemljišne knjige, odnosno pouzdao se u to da će sporni dio biti sastavni dio nekretnine jer je tako bilo upisano u zemljišnim knjigama, da će ga moći koristiti u razvoju projekta i da mu to nitko neće osporavati,

2. U odgovoru na tužbu tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti jer je dio zemljišnoknjižne čestice tužitelja ušao, kao prijašnje vlasništvo tužitelja, u sastav novoformirane zemljišnoknjižne čestice temeljem pozitivnog pravnog propisa, i to odredbe čl. 131. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 04/23) te je posljedično uknjižen kao nerazvrstana cesta - javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Zagreba tako da smatra da su nastupile činjenice temeljem kojih je knjižno pravo tužitelja prestalo na temelju zakona.

Tuženik pojašnjava kako, sukladno odredbama Zakona o cestama i Odluke Gradske skupštine Grada Zagreba o izmjenama i dopunama Odluke o nerazvrstanim cestama Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 18/13, 16/14, 25/15, 02/17, 07/18, 20/18, 22/20, 34/20, 26/21, 29/22), nerazvrstane ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama, 28. srpanj 2011. a koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja, koji pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom, što je u konkretnom slučaju upravno tijelo Grada Zagreba, odnosno Gradski ured za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove – Sektor za ceste.

Nerazvrstane ceste koje nisu upisane u zemljišnim knjigama ili nije upisano njihovo stvarno stanje, upisuju se po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista za zemljišne knjige koji je sastavni dio geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste i to kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave, tj. Grada Zagreba, pa je Grad Zagreb, Gradski ured za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove , Sektor za ceste, izradio geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste Labinska ulica, i objavljenog javnog poziva nositeljima prava na nekretninama koje graniče s predmetnom cestom u dnevnom javnom glasilu „24 sata“ od 05. veljače 2023. kako je to propisano Uputom Državne geodetske i Pravilnikom o geodetskim elaboratima (NN 59/2018) u članku 49. stavak 3.

Geodetskim elaboratom izvedenog stanja predmetne nerazvrstane ceste snimljeno je izvedeno stanje cijele nerazvrstane ceste Labinske ulice uzevši u obzir i izvedeno stanje na spornom predmetnom dijelu z. k. č. br. [katastarska čestica] K. o. [katastarska općina] - odgovara dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (asfaltirana javno prometna površina, koja je prije stupanja na snagu Zakona o cestama, 28. srpanj 2011. bila izvedena (izgrađena), koristila se za promet vozilima po bilo kojoj osnovi i pristupačna većem broju korisnika. Nakon provedenog javnog uvida, predmetni geodetski elaborat je predan u Gradski ured za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba, gdje je isti pregledan (pregled tehničkog dijela elaborata) i potvrđen pod oznakom RN 160/2023 K. o. [katastarska općina] (Klasa: 932-06/23-02/4981 od 24. studenog .2023. te je kao takav izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, odgovara svrsi za koju je izrađen i može se koristiti za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta i zemljišnoj knjizi.

Nakon kontrole i potvrđivanja (ovjere) predmetnog geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste Labinska ulica od strane Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove, geodetski elaborat se po službenoj dužnosti proslijedio na provedbu u Zemljišnoknjižni odjel Općinskog građanskog suda u Zagrebu te je provedbom njegovog prijavnog lista za Zemljišnu knjigu (proveden Rješenjem Z- 56264/2023 od 11. prosinca 2023. godine evidentirane su promjene, upisano je njihovo stvarno izvedeno (izgrađeno) stanje i upisano je njihovo vlasništvo u katastru nekretnina i zemljišnoknjižnom Odjelu kao nerazvrstana cesta – javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Zagreba.

Zaključno, tuženik ukazuje kako predmetni geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste Labinska ulica (RN 160/2023 k. o. [katastarska općina]) nije izrađen sa svrhom oduzimanja privatnog vlasništva, već je rađen u svrhu usklađenja stvarnog (izvedenog) stanja sa stanjem u katastru i zemljišnim knjigama, kako bi se omogućilo korisnicima, pa tako i nositeljima prava vlasništva na predmetnoj nekretnini, neometano korištenje javne površine, pravo pristupa istim površinama pod jednakim uvjetima za sve korisnike, pa predlaže tužbeni zahtjev odbiti.

3. Tužitelj se podneskom od 13. rujna 2024. očitovao na odgovor na tužbu i pojasnio kako je tužitelj pošteni stjecatelj nekretnine s uključenim spornim dijelom jer kada ju je stjecao, pouzdao se u njezin oblik, opis i površinu iz zemljišnih knjiga. Smatra kako je do trenutka tužiteljevog poštenog stjecanja tuženik možda i mogao pokušati proglasiti sporni dio nerazvrstanom cestom, ali nakon stjecanja od strane poštenog stjecatelja to više ne može.

Ističe kako je 5. veljače 2023., u dnevnim novinama „24 sata“, u rubrici „Show“, stvarno je objavljen javni poziv kojim se obavještavaju nositelji prava vlasništva na susjednim nekretninama da će 6. veljače 2023. započeti radovi na evidentiranju cesta te da vlasnici mogu 6. ožujka 2023., od 11-12 sati, izvršiti uvid u geodetski elaborat temeljem kojeg se ceste upisuju.

Obzirom da je nositeljima prava vlasništva uvid u spis omogućen tek mjesec dana nakon što su radovi započeli, očito je da im nije dana mogućnost pravovremenog pregleda geodetskog elaborata ni podnošenje prigovora ili očitovanja na isti. Dodatno ističe da je evidentiranje cesta započelo jedan dan nakon objave javnog poziva , pa nije životno ni logično očekivati da bi vlasnik mogao u tako kratkim rokovima reagirati i na bilo koji način sudjelovati u postupku u slučaju da je pri izradi geodetskog elaborata pogrešno utvrđeno da se radi o nerazvrstanoj cesti.

4. Sud je u dokaznom postupku prema čl. 220. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/94, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08; 57/11,148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 u daljnjem tekstu: ZPP) proveo dokaze uvidom u dokumentaciju u spisu i to u izvadak iz zemljišne knjige (list 8 do 17, 150 do 161 spisa), u Odluku Ustavnog suda (list 18 do 44 spisa), u izvadak iz zemljišne knjige (list 46 do 51 spisa), u sudsku praksu (list 52 do 54, 66 do 68, 147 do 149, 168 do 171 spisa), u kopije katastarskog plana (list 55 do 57, 124 i 125 spisa), u rješenje Općinskog građanskog suda u zagrebu, Zemljišnoknjižnog odjela (list 58 do 65 spisa), u očitovanje Grada Zagreba, Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet (list 69 i 120 spisa), u uvjerenje Grada Zagreba, Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet (list 70 i 119 spisa), u geodetski elaborat (list 81 do 104 spisa), u prijavni list (list 105 do 111, 126 do 136 spisa), u izvješće o izrađenom elaboratu (list 113 i 114 spisa), u tehničko izvješće (list 115 i 116 spisa), u presliku javnog poziva u novinama „24 sata“ (list 117 spisa), u potvrdu (list 121 i 122 spisa), u preslik fotografije (list 123 spisa), u kopiju katastarskog plana (list 124 i 125 spisa), u prijavni list za zemljišnu knjigu (list 126 do 136 spisa), preslik fotografije (list 162 spisa), u izvadak iz zemljišne knjige (list 150 do 161 spisa), u preslik fotografije (list 162 spisa),proveo očevid na licu mjesta uz sudjelovanje geodetskog vještaka Krunoslava Boc i prometnog vještaka Nevena Ereš

5. Cijeneći rezultate dokaznog postupka, kako cjelokupno tako i svakog pojedinačno, a na osnovi odredbe čl. 8. ZPP-a ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

6. Predmet spora je brisanje uknjižbe javnog dobra upisanog u zemljišne knjige zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu kao kčbr. [katastarska čestica], [adresa], nerazvrstana cesta, ukupne površine 7.151 m2, zk uložak br. [broj ZK uloška], ko [katastarska općina], kako je ta uknjižba izvršena na temelju točaka XXI i XXIII rješenja broj Z-56264/2023 spojen sa Z-46083/2023 od 11. prosinca 2023., te uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, kakvo je u zk ulošku br. [broj ZK uloška], ko [katastarska općina] i zk ulošku br. [broj ZK uloška], k. o [katastarska općina] bilo prije upisa rješenja broj Z-56264/2023 spojen sa Z- 46083/2023 od 11. prosinca 2023.

7. Među strankama je sporno da li se na dijelu nekretnine tužitelja na kojem su izvršene promjene, radi o nerazvrstanoj cesti površini od 295 m2, da li je takvo stanje bilo do 1. siječnja 1997.

8. Radi razjašnjenja spornih činjenica sud je proveo očevid na licu mjesta uz sudjelovanje geodetskog vještaka Krunoslava Boc i prometnog vještaka Nevena Ereš.

9. Iz nalaza i mišljenja vještaka Krunoslava Boc iz Geofocus d.o.o. proizlazi da je na očevidu 09. svibnja 2025. izvršena identifikacija zkč. br. [katastarska čestica] u k. o [katastarska općina] koja odgovara k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] i zkč. br. [katastarska čestica] u k. o [katastarska općina] koja odgovara k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] kao i spornog dijela koji na predmetnoj nekretnini zauzima površinu od 295 m2, a koji je definiran usporedbom kopija katastarskog plana (zk oznaka čestice) stanje prije promjene i predloženo novo stanje unutar preuzetog geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste (RN 160/2023, GEOMATIKA d.o.o., studeni 2023. godine). Sporni dio odvojen od zkč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u vlasništvu je Zagreb World Centar d.o.o. pripojen je zkč. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] u vlasništvu grada Zagreba – javno dobro u općoj uporabi. Definiran je sa 13 lomnih točaka te se nalazi na adresi [adresa]. Prema GUP – u grada Zagreba pripada mješovitoj namjeni – pretežno stambena te je položen na istočnom dijelu predmetne nekretnine. Povijesnom analizom geodetskih elaborata utvrđena je pripadnost spornog dijela zemljišnoknjižnoj čestici 5573/38 u k. o. [katastarska općina] kroz više parcelacijskih elaborata od 1967. do 1996. Međna linija koja je poništena geodetskim elaboratom nerazvrstane ceste nalazi se na zapadnom dijelu spornog dijela i pruža se u smjeru sjever – jug, sjeverni rub udaljen je 3.26 m od objekta na kućnom broju 43 u ulici Vladimira Gortana (zkč. [katastarska čestica]) i spaja se sa rubom zgrade na južnom dijelu čestice (zkč. [katastarska čestica]). Međna linija na sjevernom i istočnom dijelu definirana je betonskom ogradom, dok je južni dio definiran djelom objektom na zkč. [katastarska čestica] i djelom prolaza između betonske ograde i ruba objekta na jugoistočnom dijelu čestice.

10. Iz nalaza i mišljenja vještaka Nevena Ereš iz Ereš vještačenja d.o.o. proizlazi da je je predmetna sporna čestica 2011. godine imala obilježja nerazvrstane ceste, kao što to ima i danas, jer se površina predmetne sporne čestice koristi za promet po bilo kojoj osnovi te je dostupna većem broju raznih korisnika u vidu pristupne ceste i prostora parkirališta.

11. Tužitelj je prigovarao i nalazu i mišljenju vještaka Krunoslava Boc i vještaka Nevena Ereš i predložio da ih sud pozove na ročište radi davanja usmenog obrazloženja dostavljenih nalaza.

12. Tuženik nije imao prigovora na nalaze i mišljenja vještaka Krunoslava Boc i vještaka Nevena Ereš.

13. Na ročištu održanom 3. veljače 2026. vještak Krunoslava Boc je naveo kako u cijelosti ostaje kod nalaza i mišljenja.

Pojasnio je da je prije izrade elaborata iz 2023. nerazvrstanih cesta oznake RN160/2023 zemljišno knjižna čestica 5573/28, k. o. [katastarska općina] koja odgovara kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] i zemljišno knjižna čestica 5573/38, k. o. [katastarska općina] koja odgovara kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a koja zauzima površinu od 295 m2 bila je sastavni dio kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a zemljišno knjižne čestice 5573/38 i da zemljišno knjižna čestica 5573/28 nikada nije bila dio zemljišno knjižne čestice 5573/44, a niti zemljišno knjižne čestice 5573/22.

Naveo je da mu nije poznato koja je bila namjena zemljišno knjižne čestice 5573/28 u povijesti, a trenutno je definirana namjenom M1, što označava pretežito stambenu namjenu u prostornim planovima, a to je jedina namjena koju je našao uvidom u postojeću dokumentaciju.

14. Na ročištu održanom 3. veljače 2026. vještak Neven Ereš dipl. ing. strojarstva se očitovao na podnesak tužitelja od 20. listopada 2025. i istaknuo da je pisani nalaz i mišljenje izradio na temelju stanja spisa te provedenog očevida i zaključio da je predmetna sporna čestica 2011. imala obilježja nerazvrstane ceste te da takva obilježja ima i danas, ali nije ulazio u problematiku koja je bila upisana namjena predmetne čestice i kakvi su bili prostorni planovi 2011. a ni danas već je isključivo s prometnog stajališta zaključio da je predmetna čestica 2011. kao i danas imala obilježja nerazvrstane ceste, a što je zaključio prema stanju spisa jer je stanje sporne čestice 2011. kao i danas bilo u bitnome nepromijenjeno pri čemu se sporna čestica nalazi u istom nivou sa okolnim cestama te je prema svojoj površini identičnog izgleda, a na samoj čestici su se onda i sada nalazila parkirana vozila te ulaz na samu česticu nije ograničen u bilo kojem smislu pa je stoga ista dostupna većem broju raznih korisnika, a u slučaju da je postojalo neko ograničenje pristupa na spornu česticu u vidu ograde, rampe, lanca ili slično, tada jedan od uvjeta ne bi bio zadovoljen pa se ne bi radilo o nerazvrstanoj cesti.

Pojasnio da je prometna funkcija sporne čestice pristupna cesta koja vodi do parkirališta i omogućava parkiranje, a oko tog parkiralište nalaze se i drugi stambeni objekti koji su vidljivi na fotografiji.

15. Sud prihvaća nalaze i mišljenja vještaka kao izrađene sukladno pravilima struke, ali budući sud smatra da se u ovom postupku radi o pravnom pitanju nije ih posebno cijenio.

16. Temeljem odredbe čl. 122. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje ZV) smatra se da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje nekretnine, pa tko je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, ne znajući da ono što je u njih upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnoga stanja, uživa glede toga stjecanja zaštitu prema odredbama zakona.

17. Tužitelj je pravo vlasništva sporne nekretnine stekao od knjižnog prednika, društva Immobiliare Jurić d.o.o., na temelju ugovora o kupoprodaji od 12. listopada 2020., a koji je s istim danom upisan u zemljišne knjige , a društvo Immobiliare Jurić d.o.o., je steklo nekretninu od ranijeg knjižnog prednika, društva Konstruktor Inženjering d.d., na temelju sudske odluke u stečajnom postupku, a koje vlasništvo je upisano u zemljišne knjige 10. veljače 2020., a Konstruktor Inženjering je stekao vlasništvo nekretnine upisom od 10. ožujka 2006. od društva Konzum d.d. kao knjižnog prednika a što je utvrđeno uvidom u povijesni zk izvadak br. 5908, dakle tužitelj je nekretninu stekao u dobroj vjeri.

18. Pravni učinci zaštite povjerenja u istinitost zemljišnih knjiga nastupaju protekom trogodišnjeg roka iz čl. 123. st. 1. ZV-a, a pravni učinci zaštite povjerenja u potpunost zemljišnih knjiga nastupaju odmah po stjecanju. U konkretnom slučaju, tužitelj je stekao vlasništvo nekretnine, (uključujući i sporni dio) više od tri godine prije no što je prijavni list povodom kojega je doneseno zk rješenje uopće bio dostavljen ZK odjelu, što znači da je tužitelj u potpunosti zaštićen načelom povjerenja u istinitost i potpunost zemljišne knjige.

19. Pored toga treba dodati kako je sam sud na očevidu utvrdio da se prijeporna nekretnina ne koristi za promet vozila i nije pristupačna većem broju korisnika , nego je za parkiranje koriste djelatnici tužitelja i okolni stanari, pa dakle sporna čestica ne ispunjava uvjete iz čl. 98. Zakona o cestama, a da bi se radilo o nerazvrstanoj cesti.

20. Odredbom čl. 131. st. 1. ZoC-a propisano je da se nerazvrstanim cestama smatraju one ceste koje nisu javne ceste, a koriste se za promet vozila po bilo kojoj osnovi i pristupačne su većem broju korisnika. Prema tome, isključivo one površine koje se koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika mogu biti kvalificirane kao nerazvrstane ceste što ovdje nije slučaj.

21. Sud je utvrdio da je već u trenutku podnošenja prijavnog lista i donošenja zk Rješenja tužitelj bio uknjiženi vlasnik nekretnine preko tri godine, a proteklo je preko 17 godina između stjecanja nekretnine od strane Konstruktor Inženjering d.d. pa do podnošenja prijavnog lista i donošenja zk rješenja, a u čitavom tom razdoblju, nekretnina je imala upisane površinu i oblik takve da uključuju sporni dio, odnosno svih 17 godina je imala površinu 5.340 m2, a koja je tek krajem 2023. umanjena za sporni dio provedbom zk rješenja.

22. Tužitelj je prilikom stjecanje nekretnine (koja je tada uključivala i sporni dio) u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige i nije znao da će naknadno tuženik tvrditi u očitovanju da je sporni dio do stupanja na snagu ZoC-a već imao svojstva nerazvrstane ceste pa da je zato ex lege u vlasništvu tuženika.

23. Tužitelj je tijekom postupka dokazao da je prilikom stjecanje nekretnine (koja je tada uključivala i sporni dio) u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige pa je slijedom svega iznijetog odlučeno kao u toč. I izreke.

24. Odluka iz toč. II, III i IV donijeta je temeljem čl. 154. i 155 ZPP-a i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22,138/23 dalje u tekstu: OT).

25. Tužitelju su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku odvjetniku , a odnose se na trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 € (Tbr.7.1.), sastava podnesaka od 13. rujna 2024. i 20. listopada 2025. u iznosu od po 200,00 € (Tbr.8.1.), za zastupanja na ročištu 20. prosinca 2024.,10. ožujka 2025. i 3. veljače 2026. u iznosu od po 200,00 € (Tbr.9.1.) i za zastupanje na očevidu u iznosu od 200,00 € (Tbr. 9.7., 39. i 49.) sve uvećano za PDV 25% u iznosu od 350,00 € (Tbr.46), dakle ukupno 1.750,00 €, kao i trošak predujma za očevid i vještačenje u iznosu od 1.749,48 € . Tužitelju je priznat i trošak sudske na tužbu u iznosu od 73,23 € temeljem čl. 1. i 2. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine, broj 118/2018 i 51/23; dalje: ZSP i Tar. br. 1. t. 1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi – Narodne novine, broj: 37/23 dalje: Uredba), kao i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 146,45 € (Tbr. br. 2. t. 1. Uredbe) dakle sveukupno 3.720,00 € slijedom čega je odlučeno kao u toč III izreke presude.

U Zagrebu, 9. ožujka 2026.

Sudac:

Maja Jurovicki

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude, odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu, i to u dva primjerka za sud i po jedan primjerak za svaku protivnu stranu. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužitelju po punomoćniku

- tuženiku

- kal. 30 dana