REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: Pr-739/2019-40
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Lidiji Repar Habulinec, u pravnoj stvari tužitelja BC, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mirku Kovaču, protiv tuženika Republike Hrvatske, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, OIB: 52634238587, zastupanog po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi isplate, nakon glavne rasprave zaključene dana 16. veljače 2026. u prisutnosti tužitelja osobno, punomoćnika tužitelja Mirka Kovača, odvjetnika i Anite Šalina Beretin, savjetnice u OGDO, 9. ožujka 2026.
p r e s u d i o j e
Nalaže se tuženiku REPUBLIKA HRVATSKA, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, OIB: 52634238587, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, građansko-upravni odjel, da tužitelju BC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj],na ime razlike plaće s osnova razlike plaće isplati ukupan iznos od 399,33 EUR bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:
- 40,80 EUR od 16.1.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 39,03 EUR od 16.2.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 6,12 EUR od 16.6.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 23,01 EUR od 16.5.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 43,83 EUR od 16.6.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
88,02 EUR od 16.9.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 16,80 EUR od 16.6.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 31,65 EUR od 16.10.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 32,93 EUR od 16.6.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 44,75 EUR od 16.1.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,
- 32,39 EUR od 16.9.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te da plati trošak parničnog postupka u iznosu od 2.337,50 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom prema navedenoj stopi koje teku od 9.3.2026. pa do isplate, a sve u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlenik tuženika u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu. U razdoblju od 17.9.2013. do 17.9.2018., tužitelj je kod tuženika prema rasporedu radnog vremenu ostvarivao prekovremeni rad, a koji mu nije plaćen i to:
- u redovnom radu od ponedjeljka do petka, jer je radio duže od 8 sati u tjednu, subotom i nedjeljom,
- u smjenama i turnusima, jer je radio u smjenama i turnusima u navedenom razdoblju, duže od redovne smjene od 8 sati i duže od turnusa od 12 sati, a duže od redovnog mjesečnog fonda radnih sati,
- u radu na drugačiji način, jer su radili duži od 8 sati dnevno i 40 sati tjedno
- prekovremeni rad, u navedenim oblicima rada tužitelj je ostvarivao na dane blagdana, neradne dane utvrđene Zakonom i na dane Uskrsa, koji su mjesečno padali od ponedjeljka do petka u utuženom razdoblju, te je sve tako odrađene sate tuženik bio u obvezi obračunati kao prekovremeni rad. Stoga je tužitelj imao pravo da mu se osnovna plaća uveća za dodatak za efektivno odrađene prekovremene sate rada ostvarene u noćnom dijelu dana za 40%, u drugoj smjeni za 10%, subotama 25%, za rad nedjeljama -35% i za rad blagdanom -150%, jer se ovi dodaci međusobno ne isključuju. Zbog neisplate prekovremenog rada ostvarenih u navedenim oblicima rada, podnositelju zahtjeva nije u cijelosti isplaćena naknada za korištenje godišnjeg odmora u utuženom razdoblju, a sve iz razloga jer mu nije pravilno izračunavana prosječna plaća. Način ostvarivanja prekovremenog rada reguliran je Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike i ranije važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike te internim aktima tuženika koji se odnose na tužitelja te je određeno da: Prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, a i svaki sat rada subotom i nedjeljom. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve-2 treće-2 dana slobodan) ili turnus smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad kojeg je tužitelj ostvarivao na drugačiji način, jer je ostvarivao sate rada koji su bili duži od dnevnog radnog vremena i koji su bili duži od 40 sati tjedno. Isto tako je određeno da redovni mjesečni fond radnih sati, koje je radnik trebao odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna, te da mjesečni redovni fond radnih sati tvor umnožak radnih dana (u koje ne ulaze blagdani) u tekućem mjesecu pomnoženi sa 8 sati. Tužitelj se prije podnošenja tužbe obratio sa zahtjevom za mirno rješenje spora državnom odvjetništvu, koje je stvarno i mjesno nadležno za postupanje,međutim, u roku od tri mjeseca, o podnošenja o zahtjevu nije odlučeno.
2. Stoga konačno preciziranim tužbenim zahtjevom kao u podnesku od 29.12.2025. potražuje od tuženika isplatu iznosa od 399,33 eura bruto, s kamatama od dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate, uz naknadu parničnog troška s kamatama od presuđenja do isplate.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da opreza radi osporava tužbu i tužbeni zahtjev. Ističe da je o podnošenju tužbe obavijestio nadležno ministarstvo te zatražio njihovo očitovanje i dostavu sve potrebne dokumentacije vezane uz predmet.
4. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid Zahtjev za mirno rješenje spora, obračunske liste, evidencije o radnom vremenu, u rješenja o rasporedu tužitelja na radno mjesto, proveden je dokaz financijskim vještačenjem po vještaku Vještak Tkalec d.o.o. od 13.12.2025., saslušan je tužitelj.
5. Sud je odbio prijedlog tužitelja za saslušanjem svjedoka ĐC i VC kao nepotrebne, obzirom je i bez provođenja tih dokaza činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno za donošenje odluke.
6. Cijeneći rezultate dokaznog postupka, u smislu čl. 8. ZPP-a. sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan, kao u izreci presude.
7. Iz priloženih Rješenja o rasporedu proizlazi da je tužitelj bio raspoređen na radno mjesto kod tuženika, u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu.
8. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka od 13.12.2025. koji je sačinio izračun prekovremenog rada tužitelja na drugačiji način odnosno za svaki mjesec utuženog razdoblja u kojem je tužitelj radio sve dane u tjednu od ponedjeljka do nedjelje, dok ostatak mjeseca ne utječe na obračun rada na drugačiji način. Temeljem pregleda tjedana koje je tužitelj u utuženom razdoblju odradio neprekidno od ponedjeljka do nedjelje, sačinjen je izračun prekovremenog rada kao razlike između ukupnog broja odrađenih sati u tom tjednu i tjednog fonda sati od 40 sati. Odredbama KU propisano je uvećanje plaće na ime dodatka za prekovremeni rad u visini od 50% osnovne plaće. Od broja prekovremenih sati oduzeti su isplaćeni sati koji su u evidencijama rada evidentirani kao prekovremeni rad odrađen u danima koji se odnose na tjedne.
9. Stoga je vještak dao mišljenje da ako je trebalo tužitelju obračunati prekovremeni rad u tjednima kada je radio neprekidno od ponedjeljka do nedjelje, a kao razliku između broja odrađenih sati i fonda sati od 40 sati tjedno, tada razlika između tako obračunatog prekovremenog rada i isplaćenog prekovremenog rada za promatrane tjedne, u razdoblju od rujna 2013. do rujna 2018. iznosi ukupno 399,33 EUR bruto, a mjesečni iznosi vidljivi su iz izračuna.
10. Na nalaz i mišljenje vještaka tužitelj nije imao primjedbi, već je u skladu s istim precizirao tužbeni zahtjev podneskom od 29.12.2025., dok je tuženik na ročištu 16.2.2026. naveo kako na matematički izračun vještaka nema primjedbi.
11. Stoga je sud nalaz i mišljenje vještaka, prihvatio kao stručan i objektivan, te izrađen temeljem spisu priležeće dokumentacije.
12. Prema odredbama važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodatci na osnovnu plaću. Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodatci na osnovnu plaću su dodatci za uspješnost na radu, dodatci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće. Osnovna plaća službenika (čl. 44. KU 93/2008., KU 89/20012. i KU 104/2013 i identično je propisao čl. 38. KU 112/17..) uvećava se:
- za rad noću 40%
- za rad subotom 25%
- za rad nedjeljom 35%
- za rad na blagdane, neradne dane i na Uskrs 150%
- za prekovremeni rad 50%
- za rad u drugoj smjeni 10%,
- za rad u turnusu 5%. Navedeni dodatci međusobno se ne isključuju, osim dodatka za rad u turnusu i za rad u drugoj smjeni. Državnim službenicima i namještenicima koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće iz gore navedenog članka obračunavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje. Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnim (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. dijelu dana. Rad u I. smjeni je od 6 do 14 sati, u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. smjeni od 22 do 6 sati. Radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati međusobno se ne isključuju. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom i nedjeljom (način rada tužitelja). Kolektivnim ugovorom nije propisano u kojem se roku mogu koristiti slobodni dani umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada. Prema članku 44. stavku 14. Kolektivnog ugovora u slučaju da se službenik ili namještenik odluči za korištenje slobodnih dana umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada, izdaje mu se rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren.
- u skladu s odredbama (čl. 14.) Kolektivnih ugovora, za vrijeme korištenja godišnjeg odmora službeniku i namješteniku se isplaćuje naknada u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, a državnom službeniku i namješteniku čija je narav službe (posla) takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom ili blagdanom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca.
13. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je u utuženom razdoblju radio u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu kao medicinski tehničar a sada je u mirovini. Radno vrijeme bilo mu je takvo da je radio duže od redovnog radnog vremena, znao je raditi i smjene duže od 12 sati, a također i noću, nedjeljama, subotama, pa i blagdanima, odnosno radio je i na Uskrs i na Božić. Tako je bilo iz razloga jer su znali imati u zatvorskoj bolnici i preko 140 pacijenata a njih dvoje bi bili u smjeni, tada je bolnica mogla primiti 107 pacijenata, pa su spavali i po podu i na madracima. Niti njemu niti kolegama nitko nije platio taj rad kao prekovremeni iako su radili duže od 40 sati tjedno. Kada se tužitelju predočavaju evidencije o radnom vremenu, i to primjerice evidencija za osmi mjesec 2015. na listu 90-91 spisa, za peti mjesec 2015. na listu 84-85 spisa, za šesti i sedmi mjesec 2016. na listu 160-163 spisa, na upit da li te evidencije odgovaraju stvarnom radnom vremenu odnosno da li je to bio način rada tužitelja, da bi u razdoblju od primjerice 10. do 29. u mjesecu radio svaki dan, navodi da to odgovara njegovom radu i da je on tako radio.
14. Sud je prihvatio iskaz tužitelja kao životan i uvjerljiv, budući je u skladu s materijalnom dokumentacijom spisa.
15. Slijedom izloženog, osnovan je tužbeni zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 399,33 eura bruto, u skladu s izračunom iz nalaza i mišljenja vještaka.
16. Tužitelj osnovano potražuje zakonsku zateznu kamatu na temelju odredbe članka 29. stavak 1. ZOO-a, koja teče od svakog šesnaestog u mjesecu u odnosu na iznos razlike plaće za prethodni mjesec, međutim isti je neosnovan u dijelu zahtjeva za isplatom zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto iznosu. Dosuđeni bruto iznos sastoji se od neto iznosa, te doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a u smislu odredbe članka 15. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14 i 143/14), i članka 17. stavak 3. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 20/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14) zatezne kamate koje se na zakašnjele isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju. Iz navedenog proizlazi da bruto iznosi koji su u konkretnom slučaju dosuđeni, te koji se isplaćuju po sudskoj presudi sve do trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak nisu u potpunosti dospjeli na naplatu, odnosno u tom slučaju porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju na naplatu tek s isplatom same plaće, odnosno razlike plaće (Gž R-624/14 od 16.4.2015., Gž R-376/15 od 2.6.2015., Gž R-440/15 od 24.2.2015., Gž R-508/14 od 14.4.2015.).
17. Odluka o zakonskoj zateznoj kamati temelji se na članku 29. stavak 1. ZOO-a, a odluka o visini zakonske zatezne kamate temelji se na članku 3. ZID ZOO (NN 78/15).
18. Odluka o parničnom trošku temelji se na članku 154. stavak 1. i 155. stavak 1. i 2. ZPP-a, u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (OT), pa tužitelju pripada nagrada: za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora - 50 bodova, sastav tužbe - 50 bodova (Tbr.7.1. OT), podnesaka od 3.4.2019., 12.4.2021., 3.5.2023., 3.12.2024., 29.12.2025., - svaki po 50 bodova (Tbr.8.1. OT), podnesaka od 17.10.2024., 6.10.2025. - svaki po 25 bodova (Tbr.8.4. OT), ročišta 10.9.2019., 12.4.2021., 16.9.2024., 22.10.2024., 3.12.2024., 22.9.2025., 16.2.2026. - svako po 50 bodova (Tbr.9.1. OT), ročište za objavu - 25 bodova (Tbr.9.3. OT), odnosno ukupno 775 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 eura iznosi1.550,00 eura, uvećano za PDV, odnosno ukupno 1.937,50 eura. Tome treba pridodati trošak financijskog vještačenja u iznosu od 400,00 eura jer je bio nužan za postupak, tako da ukupni troškovi tužitelja iznose 2.337,50 eura.
19. Tužitelj osnovano potražuje zakonsku zateznu kamatu na dosuđeni trošak parničnog postupka od presuđenja do isplate temeljem članka 30. stavak 2. Ovršnog zakona.
20. Iz navedenih razloga valjalo je odlučiti kao u izreci presude.
U Zagrebu 9. ožujka 2026.
Sudac:
Lidija Repar Habulinec
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi pismeno, u 4 primjerka, putem ovog suda.
DNA:
1. punomoćniku tužitelja
2. tuženiku
