Pr-95/2022-21

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Jerki Kovačić Garac, temeljem prijedloga više sudske savjetnice-specijaliste ĐE, u pravnoj stvari tužiteljice VE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po pun. Martini Radić Šunjić, odvj. u Splitu, protiv tuženika Klinički bolnički centar Split, OIB:51401063283, Split, Spinčićeva 1, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 19.veljače 2026., u nazočnosti zam.pun. tužiteljice, po objavi presude dana 9.ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Klinički bolnički centar Split OIB:51401063283, tužiteljici VE, OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana isplatiti iznos od 157,56 € zajedno s pripadajućom:

– zakonskom kamatom koja na iznos od 0,01 EUR teče od 15. listopad 2020.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 0,02 EUR teče od 15. listopad 2021.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 0,02 EUR teče od 15. siječanj 2022.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 22,91 EUR teče od 15. ožujak 2022.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 2,35 EUR teče od 15. travanj 2022.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 1,20 EUR teče od 15. svibanj 2022.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 1,03 EUR teče od 15. kolovoz 2022.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 2,85 EUR teče od 15. siječanj 2023.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 7,97 EUR teče od 15. travanj 2023.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 0,83 EUR teče od 15. lipanj 2023.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 0,19 EUR teče od 15. rujan 2023.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 0,06 EUR teče od 15. prosinac 2023.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 0,02 EUR teče od 15. travanj 2024.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 4,28 EUR teče od 15. kolovoz 2024.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 85,81 EUR teče od 15. rujan 2024.

– zakonskom kamatom koja na iznos od 28,00 EUR teče od 15. listopad 2024. do isplate, koja se zakonska kamata na navedene iznose do 31.12.2022. obračunava po stopi u skladu sa odredbom čl.29. st.2. ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21), a od 1.1.2023. pa do 31.12.2023. po stopi iz izmijenjene odredbe čl.29. st.2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana trećeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1.1.2024. do isplate po referentnoj stopi, odnosno stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećanoj za 3 (tri) postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, osim za isplatu zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u gore navedenim bruto iznosima.

II. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici parnični trošak u iznosu od 546,70 eura na račun punomoćnika tužitelja odvjetnice Martine Radić Šunjić koji se kod OTP banke d.d. vodi pod brojem IBAN: [broj bankovnog računa] , sa zakonskom kamatom koja teče od presuđenja do isplate po referentnoj stopi, odnosno stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećanoj za 3 (tri) postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1.U tužbi zaprimljenoj kod ovog suda dana 24.veljače 2022. tužiteljica navodi da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu pomoćne radnice na Klinici za onkologiju i radioterapiju. Tuženik da je tužiteljici zbog pogrešnog načina obračuna pogrešno isplatio naknadu plaće. Tužiteljici da je radni odnos reguliran Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama. Tužiteljica da je radila u otežanim uvjetima rada, prekovremeno, noću, nedjeljom i blagdanom, pa joj sukladno čl.94 ZOR-a (NN 93/14, 127/17, 98/19) pripada pravo na povećanu plaću. U spornom razdoblju tuženik je tužiteljici isplaćivao dodatke samo na redoviti rad, dok joj na određene sate prekovremenog rada plaćao samo uvećanje od 50% za prekovremeni rad bez ostalih uvećanja za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom, iako je čl.51. KU-a (NN 143/13), odnosno čl.49. KU-a (NN 29/18), propisano kako se navedeni dodaci međusobno ne isključuju (dodatak u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom). Odredbom iz čl.57. KU-a (NN 143/13), odnosno čl.55. KU-a (NN 29/18) je propisano da nezdravstveni radnici imaju pravo na uvećanje plaće za 25%, odnosno 28% od 01.rujna 2019.g. sukladno Dodatku II. KU-a (NN 92/19), koji dodatak nije isplaćen tužiteljici za sve odrađene sate (dodatak za otežane uvjete rada). Prethodna činjenica ima za posljedicu pogrešan obračun i isplatu svih naknada koje se utvrđuju kao prosjek prethodno isplaćenih plaća i to naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad. Prema tome, tužiteljica ima potraživanje prema tuženiku iz osnove manje isplaćene plaće u bruto iznosu za razdoblje od 5 godina prije podnošenja tužbe do dana dostave podataka, jer tuženik nije plaćao dodatak u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni i blagdanom, nije plaćao dodatak za otežane uvjete rada za sve odrađene sate, te je pogrešno obračunao i isplatio naknadu plaće za godišnji odmor i bolovanje.

1.1.Na pripremnom ročištu od 15.svibnja 2023. tužitelj je naveo da ustraje u provođenju financijsko-knjigovodstvenog vještačenja te da vještak temeljem svih platnih lista i evidencije rada (plan rada i raspored rada) za utuženo razdoblje utvrdi odlučnu činjenicu jesu li tužiteljici isplaćeni svi evidentirani sati koje je odradila, što uključuje i eventualno postojanje neisplaćenih bruto razlika plaće za prekovremeni rad, rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom, te na temelju tako stvarno utvrđenih razlika plaće utvrdi je li tuženik u utuženom razdoblju pravilno obračunao i isplatio naknadu za godišnji odmor i bolovanje, primjenom prosjeka plaće koja je ostvarena u zadnja tri mjeseca, odnosno da utvrdi jesu li godišnji odmor i bolovanje isplaćeni sukladno kolektivnom ugovoru i Zakonu o radu. Nadalje, ispravlja navode iz tužbe u vezi postotka dodatka za otežane uvjete rada tako da dodatak iznosi 11%, a nakon 1.rujna 2019. 14 %. Tužiteljica kao pomoćni radnik da nema dodatak za odgovornost za život i zdravlje ljudi.

2.U svom odgovoru na tužbu danom upravo na ročištu od 15.svibnja 2023. tuženik je osporio osnovu te se nije protivio provođenju financijskog vještačenja.

3.Tužiteljica je podneskom od 4.ožujka 2025. postavila tužbeni zahtjev sukladno nalazu i mišljenju vještaka na način kako glasi u izreci presude.

4.Sud je tijekom postupka izveo dokaz čitanjem obračunskih isprava za tužiteljicu, plana rada i evidenije o radnom vremenu, spisu drugih priloženih isprava te vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za računovodstvo i financije.

5.Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan. Tužiteljica je popisala parnični trošak.

6.Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom razlike manje isplaćene plaće po osnovi naknade za prekovremeni rad, za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni te blagdanom, za otežane uvjete za sve odrađene sate, naknade plaće za bolovanje, naknade za godišnji odmor.

7.Nesporno je između stranaka da je tužiteljica u utuženome razdoblju bila zaposlena kod tuženika na radnom mjestu pomoćne radnice na Klinici za onkologiju i radioterapiju.

8.Tužiteljev radni odnos reguliran je Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, dalje: ZR), Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13), Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18, dalje: KU/18), Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 35/19, 78/19. dalje: Dodatak I. KU), Dodatkom II. (NN 92/19), Dodatkom III. (NN 56/20), Dodatkom IV. (NN 3/23), Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (NN 24/17, 128/17, 47/18, 2/19,123/19, 56/22, 29/24 dalje: TKU).

8.1.Prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu iz podneska od 4.ožujka 2025., radi se o sporu male vrijednosti zbog čega je u postupku trebalo primijeniti odredbe čl.457 . - 467. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 148/11-pročišćeni tekst 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, u daljnjem tekstu ZPP) budući se tužbeno potraživanje odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi iznos od 1.320,00 eura (ranije 10.000,00 kn).

9.Plaća se sastoji od osnovne plaće i dodataka na plaću. Dodaci na plaću su novčani primici radnika koje radnik ostvaruje na temelju posebnog propisa, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu i to: otežani uvjeti rada, prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom, rad blagdanom, uvećanje za navršene godine radnoga staža, rad u smjenama i sl. Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, radnik ima pravo na naknadu plaće. Visina naknade plaće određena je kao prosječna plaća koja je radniku isplaćena u prethodna tri mjeseca, uračunavajući sva primanja u novcu.

9.1.Člankom 94. ZOR/14 propisano je da za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću.

9.2.Sukladno čl.49. st.9. KU/18, prekovremenim radom se smatra svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenoga dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Obračun dodatka na plaću za posebne uvjete rada valjalo je obračunavati sukladno čl.55. KU/18 i čl. 21. Dodatka II KU, dok je dodatak za odgovornost za život i zdravlje ljudi predviđen odredbama čl.57. KU/18 u lk. 23. Dodatka II KU.

9.3.Temeljem odredbi čl.37. KU (NN 126/11) i čl.36. KU (NN 143/13), radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

9.4.Članak 57. st.1. KU propisuje da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada, pripada pravo na dodatak na plaću. Stavkom 2. propisano je da će se osnovna plaća uvećat radnicima čija su radna mjesta i poslovi navedeni na popisu (čl.58. KU). Na temelju članka 55. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12) i članka 21. Dodatka II. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstveno osiguranje (NN 92/19) radnik koji radi na poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada ima pravo na dodatak na plaću. Člankom 66. i člankom 67. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 126/11), radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću, ujedno je potonjim odredbama kolektivnog ugovora utvrđen popis radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji ostvaruju pravo na dodatak za otežane uvjeta rada. Na temelju članka 57. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13) i članka 55. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18) propisano je pravo na dodatak za otežane uvjete rada.

9.5.Temeljem članka 58. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (128/17) propisano je: „Ako je zaposlenik odsutan s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaće u visini 85% od njegove plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca neposredno prije nego je započeo bolovanje.“

9.6.Člankom 60. ZR/09, odnosno čl. 81. ZR/14, propisano je da za vrijeme korištenja godišnjega odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

10.Vještačenje je obavljeno po stalnom sudskom vještaku za računovodstvo i financije, a koje kao stručno, argumentirano i objektivno ovaj sud prihvaća. U istom vještak navodi da uvidom u obračunske listiće plaće tužitelja je ustvrdio da tužitelju u spornom razdoblju nije vršen obračun dodataka na plaću za odrađene prekovremene sate, već samo za odrađeni redovan fond sati. Za svoje radno mjesto tužiteljica da nema pravo na dodatak za odgovornost i zdravlje pacijenata. Tužitelju u razdoblju veljače 2017. do rujna 2024. nepravilno su isplaćene naknade za godišnji odmor odnosno bolovanje i to u ukupnom bruto iznosu od 157,56 EUR. Dakle, tužiteljica da nema neisplaćenih dodataka za otežane uvjete rada, nema prekovremenih sati za obračun dodataka, a sve kako je to navedeno u Tablici (kolona 4., 5., 6.) koja je sastavni dio nalaza i mišljenja vještaka.

10.1.Na takav nalaz i mišljenje tuženik je imao primjedbu na način da je tražio da vještak dodatno odgovori na pitanje je li tužitelj u utuženom razdoblju ostvario koji sat prekovremenog rada te je li utvrđena razlika na ime naknade za godišnji odmor u visini od 157,56 eura posljedica neobračunavanja dodataka na odrađeni prekovremeni rad.

10.2.U dopuni svojeg nalaza i mišljenja vještak je na tuženikova pitanja odgovorio na način da je na prvo pitanje odgovor ne, a kako je to i vidljivo iz tablice 2 vještva (prekovremeni sati nisu evidentirani), a odgovor na drugo pitanje je također ne, s obzirom da nije ni bilo prekovremeno odrađenih sati.

10.3.Na navedenu dopunu nalaza i mišljenja, tuženik se očitovao podneskom od 6.veljače 2026. u kojem navodi da nema primjedbi na provedeno financijsko vještačenje s obzirom da je iz istog razvidno kako tužitelj u utuženom sedmogodišnjem razdoblju nije ostvario niti jedan jedini sat prekovremenog rada. Vještak je u svojoj dopunu odgovorio kako tužitelj u utuženom razdoblju nije imao niti jedan jedini sat prekovremenog rada i da izračun iz vještva nije posljedica neobračunavanja dodataka na odrađeni prekovremeni rad. Stoga da je tužbeni zahtjev neosnovan u cijelosti jer da je zbog nepostojanja prekovremenih sati posljedično neosnovan i onaj dio tužbenog zahtjeva kojim se traži isplata razlike naknada za godišnji odmor i naknada za bolovanje kao posljedica neisplate dodataka na prekovremeni rad. Naime, tužbeni zahtjev da se odnosi samo na pogrešno obračunate naknade za godišnji odmor i bolovanje kao posljedicu neobračunavanja dodataka i na odrađeni prekovremeni rad jer da se te naknade utvrđuju kao prosjek prethodno isplaćenih plaća. Eventualno pogrešno izračunate naknade za godišnji odmor i bolovanje iz razloga koji nemaju veze s neobračunavanjem dodataka na prekovremeni rad nisu predmet tužbenog zahtjeva stoga je vještakovo utvrđenje razlike u tom smislu bespredmetno za ovaj postupak.

11.Tužitelj je na pripremnom ročištu od 15.svibnja 2023. pored osnova navedenih u tužbi dodatno naveo da se provođenjem financijskog vještačenja za utuženo razdoblje utvrdi činjenicu jesu li tužiteljici isplaćeni svi evidentirani sati koje je odradila, što uključuje i eventualno postojanje neisplaćenih bruto razlika plaće za prekovremeni rad, rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni, te blagdanom, te na temelju tako stvarno utvrđenih razlika plaće utvrdi je li tuženik u utuženom razdoblju pravilno obračunao i isplatio naknadu za godišnji odmor i bolovanje, primjenom prosjeka plaće koja je ostvarena u zadnja tri mjeseca, odnosno da utvrdi jesu li godišnji odmor i bolovanje isplaćeni sukladno kolektivnom ugovoru i Zakonom o radu.

11.1.Po tako preciziranom i novouređenom tužbenom zahtjevu tuženik se upustio u raspravljanje budući se navedenom nije usprotivio na način da bi se eventualno protivio izvršenoj preinaci, iz čega proizlazi da tužiteljica razliku naknada za godišnji odmor i bolovanje nije tražila izričito kao posljedicu neobračunavanja dodataka u prekovremenom radu.

11.2.Isto tako nije sporno da je postavljanje tužbenog zahtjeva sukladno nalazu i mišljenju vještaka svrsishodno radi rješenja odnosa među strankama s obzirom da tužitelj nema financijskog znanja da bi ispravno matematički postavio tužbeni zahtjev.

12.U odnosu na navode i prigovore navodi se kako je neprijeporno da je tužiteljica tužbom zatražila isplatu na ime manje isplaćene plaće u bruto iznosu i to dodatka u prekovremenom radu za rad noću, subotom i nedjeljom, u drugoj smjeni i blagdanom, dodatka za otežane uvjete rada za sve odrađene sate, te pogrešno obračunate naknade plaće za godišnji odmor i bolovanje. Nadalje, također nije sporno da je tužiteljica na prvom pripremnom ročištu zatražila da se na temelju stvarno utvrđenih razlika plaće utvrdi je li tuženik u utuženom razdoblju pravilno obračunao i isplatio naknadu za godišnji odmor i bolovanje, primjenom prosjeka plaće koja je ostvarena u zadnja tri mjeseca, odnosno da utvrdi jesu li godišnji odmor i bolovanje isplaćeni sukladno kolektivnom ugovoru i Zakonom o radu, te da je u tom pravcu nastavljeno raspravljanje u postupku. Stoga je i vještak naknade za godišnji odmor i bolovanje izračunao neovisno o tome što nisu postojali neobračunati dodaci na prekovremeni rad budući je to zatraženo uređenim tužbenim zahtjevom pa u tom smislu vještak nije prekoračio svoje ovlasti.

12.1.Dakle, ono što je tijekom postupka neprijeporno utvrđeno jest to da je tužiteljica obavila određeni rad za koji rad joj tuženik nije izvršio pravilni obračun pa shodno tome ni isplatu naknade plaće.

13.Kako je tužiteljica podneskom od 4.ožujka 2025. sukladno dostavljenom nalazu i mišljenju vještaka, uredila tužbeni zahtjev valjalo je isti prihvatiti u cijelosti upravo u ukupnom iznosu od 157,56 eura.

13.1.Na dosuđene iznose tužiteljici su priznate zakonske zatezne kamate primjenom odredbe čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15) koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog dijela iznosa do isplate (čl. 84. st.3. ZR/09 odnosno, čl. 92. st.3. ZR/14), bez zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

14.Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. i 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 25/13. i 89/14., drugdje u tekstu ZPP-a), Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine“ br. 138/23), te popisa parničnog troška tužiteljice. Tužiteljici je priznat trošak: za sastav tužbe – 25 bodova, za zastupanje na ročištu od 15.05.2023. i 19.02.2026.-svako po 25 bodova, za sastav podneska od 04.03.2025.-25 bodova, te pristup na ročište za objavu -12,5 bodova, ukupno 112,5 bodova (vrijednost 1 boda=2,00 eura) što daje iznos 225,00 eura+PDV=281,25 eura. Tom iznosu valja dodati trošak vještačenja u iznosu od 265,45 eura, tako da ukupno obistinjen trošak tužiteljici iznosi 546,70 eura.

15.S obzirom na sve gore navedeno valjalo je odlučiti kao u izreci.

Split, 9.ožujka 2026.

SUTKINJA

Jerka Kovačić Garac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda.

DNA:

- pun. tužitelja

- tuženiku