8 Gž Ovr-149/2023-2

1

U  I M E  R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Sanji Dujmović, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice R. H. OIB: …, M. f., P. u., P. u. V., koju zastupa O. državno odvjetništvo u V. OIB: …, …, V., protiv ovršenika M. D., OIB: …, N., …, koga zastupa odvjetnica H. L. H. iz V., radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj Ovr-395/2021-33 od 28. travnja 2023., dana 7. studenoga 2023.,

r i j e š i o   j e

Odbija se kao neosnovana žalba ovršenika M. D. i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj Ovr-395/2021-33 od 28. travnja 2023.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim prvostupanjskim rješenjem, riješeno je:

„Odbija se prijedlog za odgodu ovrhe kao neosnovan.“

2. Protiv navedenog rješenja, žalbu je izjavio ovršenik navodeći da je vidljivo da sud prvog stupnja na temelju dokumentacije priložene uz žalbu i prijedloga za odgodu konstatira da je ovršenik teško obolio, da mu je utvrđena hiperglikemija, da je imao parestezije, da je obolio od COVID-a te da mu je amputirana noga. Posebno navodi da je u odnosu na predmetno potraživanje nastupila zastara. Osim toga, da je ovršenik već u žalbi od 19. srpnja 2021., povodom koje prvostupanjski sud još uvijek nije donio odluku, naveo da mu:“... taj komadić zemlje puno znači, da njemu i obitelji omogućava da pojedu koju voćku, jer si voće inače ne bi mogli priuštiti od male mirovine, kao i da mu ta parcela omogućava da drži desetak kokoši i othrani 20-ak pilića i jednog bravca, a ... da bi bez te površine bili u još težem položaju i napola gladni.“ Dakle, da je ovršenik dvije godine ranije naznačio da mu taj komadić zemlje osigurava egzistenciju; od njega dobije sve namirnice da preživi. Drži da bi sud trebao razmotriti i cijeniti specifičnosti i posebnosti svakog pojedinačnog postupka, posebno kada je priloženo više ovrhovoditeljevih naknadnih rješenja kojima se priznaje i konstatira nastup zastare za znatan dio potraživanja, te kada se radi o ovršeniku koji je 100 % invalid. Predlaže žalbu uvažiti i osporavano rješenje preinačiti na način da se prihvati prijedlog za odgodu ovrhe, kao i da ovršeniku dosudi nastale troškove.

3. U odgovoru na žalbu ovrhovoditelj je naveo da je rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Vinkovcima, broj Ovr-395/2021-2 od 8. srpnja 2021. određena ovrha na nekretnini ovršenika, označenoj kao k.č.br. 3250 K., voćnjak i oranica sa 1227 m2 upisanoj u zk.ul.br. … k.o. V., radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja, u iznosu od 37.930,82 eura (285.789,73 kuna). Navodi da je navedena tražbina rješenjem Općinskog suda u Vinkovcima, broj Ovr-49/09 od 7. siječnja 2009. osigurana uknjiženim založnim pravom u korist M. f., P. u., P. u. V., kao i da ovršenik neosnovano ističe da ovrhovoditelj nije uzeo u obzir rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Klasa: UP/I-416-02/15-01/1623 od 19. rujna 2017. kojima je konstatirana zastara prava na naplatu doprinosa i poreznog duga, obzirom da se uvidom u predmetna rješenja utvrđuje da je ovrhovoditelj djelomično usvojio prigovor zastare potraživanja, ali isto tako da iz predmetnih rješenja proizlazi da zastara nije nastupila u odnosu na doprinose i porezni dug koji su osigurani rješenjem Općinskog suda u Vinkovcima, broj Ovr-49/09 od 7. siječnja 2009. Tražbina ovrhovoditelja, radi koje je pokrenut ovršni postupak na nekretnini ovršenika u cijelosti je osigurana založnim pravom u korist ovrhovoditelja, te da se kao takva navedena tražbina može namiriti iz zalogom opterećene stvari, u konkretnom slučaju nekretnine ovršenika. Predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu.

4. Žalba nije osnovana. 

5. Ispitujući pobijano rješenje, prvenstveno valja reći da se nisu ostvarile bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. i 70/19., u nastavku: ZPP) koji se ovdje primjenjuje na temelju čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 80/22.), a na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti po čl. 365. st. 2. i čl. 381. ZPP u vezi sa čl. 21. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17. i 131/20. - u nastavku: OZ).

6. Iz spisa predmeta slijedi da je, povodom prijedloga ovrhovoditelja za ovrhu na temelju ovršne isprave - rješenja o ovrsi Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda V., Klasa: UP/I-415-02/2008-001/00457, Ur.boj: 513-007-1672008-01 od 22. listopada 2008., prvostupanjski sud donio rješenje o ovrsi poslovni broj Ovr-395/2021-2, kojim je određena ovrha ne nekretnini ovršenika i to k.č.br. 3250 K., voćnjak i oranica sa 1227 m2, upisane u zk.ul. broj …. k.o. N. za cijelo.

7. Protiv rješenja o ovrsi ovršenik je izjavio prijedlog za odgodu ovrhe. Rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj Ovr-395/2021-5 od 17. svibnja 2022. odbijen je prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe uz obrazloženje da nije ispunjena ni jedna od pretpostavki za odgodu ovrhe.

8. U nastavku postupka, određeno je provođenje vještačenja te je po stalnom sudskom vještaku izrađen procjembeni elaborat. Na javnoj dražbi, provedenoj putem Financijske agencije nekretnina je prodana kupcu J. O. pa je i rješenjem poslovni broj Ovr-395/2021-21 od 6. ožujka 2023. ista nekretnina dosuđena kupcu te zaključkom poslovni broj Ovr-395/2021-25 od 31. ožujka 2023. predana kupcu, a potvrdom poslovni broj Ovr-395/2021-26 od 31. ožujka 2023. potvrđeno da je kupac uplatio kupovninu.

9. Ovršenik 19. travnja 2023. podneskom predlaže donošenje odluke po žalbi protiv rješenja o ovrsi, predlaže odgodu ročišta i podnosi žalbu nakon proteka roka. Pobijanim rješenjem odbijen je prijedlog za odgodu ovrhe uz obrazloženje da čl. 65. OZ propisuje da sud, na prijedlog ovršenika, može odgoditi ovrhu ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje te ako je ispunjen koji od uvjeta propisanih čl. 65. st. 1. toč.1. - 11. OZ. Drugim riječima, da za odgodu ovrhe moraju biti ispunjene dvije pretpostavke, pretpostavka propisana čl. 65. st. 1. t. 1. - 11. OZ-a, i pretpostavka vjerojatnosti nastupanja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ili postojanje opasnosti nasilja. Navedene pretpostavke moraju biti ispunjene kumulativno. S obzirom na to da je ovršenik, u ovoj pravnoj stvari, podnio žalbu nakon proteka roka, prvostupanjski sud pravilno utvrđuje da je ispunjena prva pretpostavka za odgodu ovrhe, i to ona propisana čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ.

10. U odnosu na ispunjenje druge pretpostavke, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda. Naime, pravilno je zaključio kako okolnosti koje ističe kao okolnosti koje bi trebale učiniti vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ne predstavljaju okolnosti koje bi tu vjerojatnost dokazivale. Vjerojatnost opasnosti trpljenja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, kao razloga za odgodu ovrhe, ovršenik mora dokazati na jasan, određeni način. Mora se raditi o realnim okolnostima koje ukazuju na tu vjerojatnost, ali ujedno mora učiniti vjerojatnim i da bi se nastupanje štete otklonilo upravo odgodom ovrhe.

11. Ovaj sud nalazi potrebnim navesti kako za ocjenu vjerojatnosti nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ne postoji pravni standard. Vjerojatnost  da će provedbom ovrhe za ovršenika nastati nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta ovisi o nizu elemenata konkretnog slučaja. Ne postoje precizna pravila ili mjerila prema kojima bi određena okolnost uvijek predstavljala razlog koji opravdava odgodu ovrhe, odnosno koja bi sama po sebi dovodila do zaključka o vjerojatnosti nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štetu koju bi provedbom ovrhe trpio ovršenik (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev 1704/13-2 od 13. svibnja 2015.).

12. Iako je svaka ovrha umanjenje imovine za ovršenika to nije ona nenadoknadiva šteta koju zakon pretpostavlja i zbog koje ovršni sud ima mogućnost odgoditi ovrhu. Prema mišljenju ovog žalbenog suda, u konkretnom slučaju, zdravstveno stanje i bolest ovršenika, nisu od odlučnog značaja za provedbu rješenja o ovrsi, a posebno kada su se ispunili uvjeti za prodaju i dosudu nekretnine, unatoč medicinskoj dokumentaciji koja prileži spisu predmeta. Posebno valja istaknuti da nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta koju ovršenik mora učiniti vjerojatnom ne može biti šteta koja po samom tijeku stvari nastaje u ovršnom postupku, koji je po svojoj naravi postupak prisilnog ostvarenja tražbine ovrhovoditelja, već je ovršenik bio dužan učiniti vjerojatnim da bi provođenjem ovrhe nastala takva šteta koju on ne bi mogo nadoknaditi ili bi ju pak mogao nadoknaditi uz iznimne i nerazmjerne teškoće, navođenjem u čemu bi se šteta sastojala i zašto bi ista bila nenadoknadiva, kao i konkretan opseg štete. Dakle, konkretna šteta koju bi ovršenik pretrpio provedbom ovrhe mora biti konkretizirana, a ne može biti izjednačena s redovitim posljedicama ovrhe, dok ovršenik za navedeno nije dao jasne i konkretne razloge. Pogoršanje zdravstvenog stanja nije zakonski razlog za odgodu ovrhe, a ovršenik ne dokazuje vjerojatnost opasnosti da bi provođenjem ovrhe nastala takva šteta koju ne bi poslije mogao nadoknaditi ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne teškoće.

13. Dakle, prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe, pa kako ovaj sud nije ustanovio da postoje razlozi zbog kojih se rješenje pobija, a ni razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti, temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ, valjalo je odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje kako je to odlučeno u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

14. Zaključak prvostupanjskog suda, kojim je ovršenik upućen na pokretanje parnice, ostaje neizmijenjen.

Zadar, 7. studenoga 2023.