REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ZLATARU
STALNA SLUŽBA U PREGRADI
Pregrada, Stjepana Radića 6
Poslovni broj: R1-39/2025-11
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Pregradi, po sutkinji tog suda Sanji Leskovar-Hostić, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice GZ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćnici Vesni Narančić, odvjetnici u Krapini, protiv protustranke TZ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Andrei Milinković, odvjetnici u Zagrebu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice , dana 9. ožujka 2026.,
r i j e š i o j e
Suvlasnička zajednica stranaka u pogledu nekretnina upisanih kod Općinskog suda u Zlataru, Zemljišnoknjižni odjel Pregrada, kat. općina: 323918, HUM NA SUTLI, broj zk uloška: [broj ZK uloška], sagrađene na kat. čest. [katastarska čestica] opisane kao ZGRADA MJEŠOVITE UPORABE, DVORIŠTE, CESTA I ŠUMA "HUM 171, 172, 172/1" površine 1 jutro ili 1041 čhv, ZGRADA MJEŠOVITE UPORABE površine 170 čhv, DVORIŠTE površine 878 čhv, CESTA površine 172 čhv, ŠUMA površine 1421 čhv; kat. čest. [katastarska čestica] opisane kao PUT HUM površine 198 m2; kat. čest. [katastarska čestica] opisane kao DVORIŠTE HUM površine 18 čhv, sve ukupne površine 1 jutro, 1059 čhv ili 198 m2 – s kojim je suvlasničkim dijelom nekretnine neodvojivo povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine, i to:
9. Suvlasnički dio: 405/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-9)
trosobni stan oznake "F", na prvom katu, ukupne površine 75,38m2 i pripadak stanu: parkirno mjesto oznake "F1" površine 2,87m2, u elaboratu označeno narančastom bojom,
razvrgava se civilnom diobom, na način da će se nekretnine prodati na javnoj dražbi ili na prikladan način, a dobiveni iznos cijene podijelit će se razmjerno suvlasničkim udjelima stranaka, tako da predlagateljici GZ pripadne 1/2 dijela i protustranci JZ 1/2 dijela.
Obrazloženje
1. Predlagateljica je ovome sudu 23. lipnja 2025..2025. podnijela prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina navedenih u izreci ovog rješenja, navodeći da su stranke suvlasnice istih svaki i ½ dijela. Predlagateljica također navodi da na predmetnim nekretninama ima predbilježeno pravo prvokupa temeljem Ugovora o uređenju odnosa između bračnih drugova, ovdje stranaka, od 31. prosinca 2021. godine i Anexa ugovora o uređenju imovinskih odnosa od 13. siječnja 2022. godine, koja zabilježba je izvršena pod brojem Z-3935/2025 od 21. ožujka 2025. godine. Predlagateljica da se prije pokretanja ovog postupka obratila pisanim putem protustranci zbog mirnog rješenja reguliranja suvlasništva na predmetnim nekretninama, a sve temeljem sklopljenog Ugovora o uređenju imovinskih odnosa i Anexa predmetnog ugovora, na koju ponudu da protustranka nije odgovorila. Predlagateljica, nadalje, navodi da joj navedena suvlasnička zajednica ne odgovara, te slijedom toga predlaže da sud donese rješenje o isplati protustranke, sukladno Ugovoru o uređenju imovinskih odnosa od 31. prosinca 2021. godine koji je ovjeren kod javnog bilježnika Javorke Martinić iz Zaboka pod brojem OV-8834/2021 i Anexa ugovora o uređenju imovinskih odnosa koji je ovjeren kod javnog bilježnika Gordane Večerić iz Pregrade pod brojem OV-58/2022, a podredno, da nakon pribavljenog mišljenja vještaka o vrijednosti nekretnina, predmet uputi FINI radi provođenja javne dražbe.
2. U odgovoru na prijedlog predlagateljice, u podnesku od 4. rujna 2025., protustranka ne osporava da su stranke suvlasnici nekretnine navedene u izreci, svaki u ½ dijela. Također ne osporava da su predlagateljica i protustranka sklopili Ugovor o uređenju imovinskih odnosa dana 31. prosinca 2021., te Aneks ugovora o uređenju imovinskih odnosa dana 13. siječnja 2022, međutim, tvrdi da je netočno da bi predmetnim Ugovorom i Aneksom isključivo predlagateljica imala pravo prvokupa na predmetnoj nekretnini. Navodi da, prema čl. 5.3. Ugovora, ugovorne strane, ovdje predlagateljica i protustranka, suglasno utvrđuju da u slučaju prodaje Nekretnine druga ugovorna strana ima pravo prvokupa na način reguliran zakonom. U slučaju ostvarivanja prava prvokupa jedne ugovorne strane, ista će drugu ugovornu stranu isplatiti u iznosu ukupno uloženog troška po kreditnoj obvezi, a ukoliko u trenutku ostvarivanja prava prvokupa kreditna obveza nije završena, preuzima na sebe preostalo kreditno zaduženje. Dakle, prema tekstu Ugovora i Aneksa protustranka TZ da ima pravo prvokupa na Nekretnini jednako kao i predlagateljica. Također navodi da je točno da se predlagateljica obratila protustranci s ponudom za otkup njegovog suvlasničkog dijela. Međutim, navodi da je netočno da protustranka nije odgovorila na prijedlog predlagateljice, već da je protustranka odbila takav prijedlog predlagateljice 18. ožujka 2025. o čemu postoji pisani dokaz. Istoga dana predlagateljica da piše: „primila sam tvoj odgovor o odbijanju moje ponude za otkup suvlasničkog dijela stana“ pa smatra da takva okolnost nije mogla ostati nepoznata predlagateljici u trenutku predaje prijedloga sudu. Protustranka da je 19. ožujka 2025. pisanim putem uputila predlagateljici prijedlog za otkup njezinog suvlasničkog dijela Nekretnine uz povoljnije uvjete u odnosu na uvjete iz Ugovora i Aneksa. Protustranka se protivi prijedlogu predlagateljice prema kojem bi predlagateljica isplatila protustranci njegov suvlasnički dio Nekretnine. Kao pokušaj dogovornog rješavanja predmeta, protustranka nudi predlagateljici povoljnije uvjete za isplatu njezinog suvlasničkog dijela od onih koji bi se imali primjenjivati prema uvjetima Ugovora i Aneksa. Protustranka, u cilju dogovornog rješavanja predmeta, predlaže da se suvlasništvo nad Nekretninom razvrgne na način da protustranka TZ isplati predlagateljici GZ njezin suvlasnički dio u iznosu ukupno uloženog troška po kreditnoj obvezi uvećano za deset posto te da od nje preuzme preostale kreditne obveze vezane za Nekretninu.
3. U odnosu na predmetni prijedlog predlagateljice, protustranka se dodatno očitovala u podnesku od 19.1.2026. u kojem navodi da, prije svega, predlaže razvrgnuće suvlasničke zajednice isplatom na način da protustranka TZ isplati suvlasnički dio GZ nakon čega bi protustranka TZ u cijelosti postala vlasnik nekretnine koja je predmet ovog postupka. Iznos isplate koju bi protustranka TZ isplatio predlagateljici GZ iznosio bi njezin ukupno uložen trošak po kreditnoj obvezi za ovu nekretninu u odnosu na njezin suvlasnički dio uvećan za deset posto. Nadalje, navodi da, prema čl. 51. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom ili ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova. U ovom slučaju protustranka da je dokazala postojanje osobito opravdanog razloga da zahtijeva razvrgnuće isplatom, i to jer je protustranka je u cijelosti nositelj kreditne obveze za nekretninu koja je predmet ovog postupka, protustranka je jedini glavni dužnik, kredit za predmetnu nekretninu je gotovo u cijelosti neotplaćen, rizik javne dražbe u kojoj se može postići cijena nedostatna za podmirenje hipotekarnog kredita u cijelosti bi se prebacila na protustranku koja može ostati bez nekretnine, a i dalje biti primorana nastaviti plaćati kreditnu obvezu, protustranka da je u vrijeme podizanja kredita bila kreditno sposobna, dok predlagateljica u vrijeme podizanja kredita nije bila kreditno sposobna, protustranci je predmetna nekretnina jedina nekretnina koju ima u svojem vlasništvu, protustranka da nema riješeno stambeno pitanje osim upravo ove nekretnine, u slučaju da sud prihvati prijedlog protustranke da protustranka isplati predlagateljici njezin suvlasnički dio prava hipotekarnog vjerovnika bi u cijelosti bila zaštićena jer je protustranka već sada jedini nositelj kredita i glavni dužnik, u slučaju da sud prihvati prijedlog protustranke da protustranka isplati predlagateljici njezin suvlasnički dio prava hipotekarnog vjerovnika bi u cijelosti bila zaštićena jer bi hipoteka ostala upisana kao teret na nekretnini koja je predmet ovog postupka pa bi hipotekarni vjerovnik imao pravo aktivirati dodatan mehanizam zaštite u slučaju neurednog podmirenja kreditne obveze, predlagateljica nije dokazala da bi imala suglasnost hipotekarnog vjerovnika i kreditora da preuzme na sebe kreditnu obvezu u cijelosti pa samim time niti da je moguće razvrgnuće suvlasničke zajednice isplatom na način kako to predlaže u prijedlogu za razvrgnuće, te da predlagateljica nije ponudila dokaz da bi bila kreditno sposobna preuzeti kreditnu obvezu u cijelosti, a kamoli da bi bila kreditno sposobna ili već raspolagala novčanim iznosom koji bi bio dostatan i za preuzimanje kreditne obveze u cijelosti i za isplatu suvlasničkog dijela protustranke.
3.1. Nadalje, protustranka navodi da je dokazala da je razvrgnuće isplatom suvlasničkog dijela predviđeno pravnim poslom između protustranke i predlagateljice. Protustranka da je s predlagateljicom sklopila Ugovor o uređenju imovinskih odnosa 31. prosinca 2021. i Aneks Ugovora o uređenju imovinskih odnosa 13. siječnja 2022. (dalje u tekstu: Aneks), te da prema čl. 5.3. tog Ugovora ugovorne strane suglasno utvrđuju da u slučaju prodaje nekretnine druga ugovorna strana ima pravo prvokupa na način reguliran zakonom. U slučaju ostvarivanja prava prvokupa jedne ugovorne strane, ista će drugu ugovornu stranu isplatiti u iznosu ukupno uloženog troška po kreditnoj obvezi, a prema čl. 5.4. Ugovora u slučaju prodaje nekretnine trećoj osobi ugovorne strane da su suglasne da će kupoprodajnu cijenu stana ugovoriti prema trenutnoj tržišnoj vrijednosti. Iako se ne koristi terminologija razvrgnuća isplatom, protustranka tvrdi da je iz sadržaja ugovornih odredbi razvidno da su ugovorne strane predviđale dvije varijante u slučaju prestanka suvlasničke zajednice:
1. Drugi suvlasnik aktivira pravo prvokupa.
2. U slučaju da drugi suvlasnik ne želi aktivirati pravo prvokupa nekretnina se prodaje trećoj osobi po tržišnoj cijeni.
Međutim, predlagateljica da u ovom slučaju želi zaobići citirane ugovorne odredbe predlažući da se nekretnina proda na javnoj dražbi što je protivno citiranim ugovornim odredbama. Protustranka da je aktivirala svoje ugovorno pravo prvokupa tako što je ponudila veći iznos isplate suvlasničkog dijela nekretnine predlagateljici od iznosa kojeg je ona ponudila (ponuđen joj je iznos uvećan za deset posto od njezine ponude). Pravo prvokupa da je pravo ovlaštenika da određenu stvar ili pravo kupi prije drugih osoba, po istoj cijeni i pod istim uvjetima pod kojima ju je prodavatelj spreman prodati trećoj osobi. Prema čl. 47. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima suvlasnici da mogu valjano ograničiti pravo na razvrgnuće. Citirane ugovorne odredbe sadržajno da govore o svojevrsnom ograničavanju prava na razvrgnuće u kojem se prednost daje suvlasniku koji prema pravu prvokupa ima prednost pred trećim osobama kada da jednaku ponudu pod istim uvjetima. U slučaju da suvlasnik ne aktivira pravo prvokupa, Ugovor sprečava da drugi suvlasnik proda nekretninu trećoj osobi ispod tržišne cijene. Protustranka navodi da je je aktivirala pravo prvokupa, te je ponudila najveću cijenu predlagateljici što predstavlja u ukupnosti s ostalim iznijetim argumentima osobito važan razlog da sud odredi razvrgnuće suvlasničke zajednice isplatom na način na koji to predlaže protustranka. Protustranka navodi da se postavlja se razumno pitanje zbog čega bi sud nekretninu išao prodati na javnoj dražbi u kojoj se nerijetko postižu cijene niže od tržišnih što je izravno protivno ugovornim odredbama Ugovora u kojima je jasno propisano pravo prvokupa ili prodaja stana trećoj osobi po tržišnoj cijeni tek u slučaju da ugovorne strane prije toga ne aktiviraju pravo prvokupa. Takvo postupanje da bilo bi na izravnu štetu protustranke kao jedinog nositelja kreditne obveze koja zdravorazumski želi izbjeći gubitak novca na javnoj dražbi, gubitak vlasništva nad jedinom nekretninom te da ostane i dalje dužnik po kreditnoj obvezi stana kojeg je „izgubio“ na javnoj dražbi. Završno, protustranka upire na to da je na zadnjem ročištu sud odbio saslušati predlagateljicu i protustranku iako su oboje pristupili na predmetno ročište upravo na poziv suda radi njihovog saslušanja čime da činjenično stanje može ostati nepotpuno i pogrešno utvrđeno. Tvrdi da sud svakako treba voditi računa i o odredbama čl. 47. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima prema kojem suvlasnik ne može zahtijevati razvrgnuće na štetu ostalih suvlasnika, osim kada se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike tako uskoro promijeniti. O tom prigovoru da će odlučivati sud nadležan za postupak razvrgnuća. Također se poziva na odredbu čl. 56. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima prema kojoj da razvrgnuće ne može biti na štetu trećih osoba. Hipotekarni vjerovnik i kreditor da je kao treća osoba odobrio hipotekarni kredit upravo smatrajući da mu hipoteka pruža dodatnu sigurnost da će se kreditna obveza uredno podmirivati. Pitanje je bi li kredit uopće mogao biti odobren u zatraženom iznosu bez da je kreditoru omogućen upis hipoteke na nekretninu. U slučaju provođenja javne dražbe hipoteka da se briše pa da kreditor ostaje bez založnog prava na nekretnini čime se povećava rizik da naplati svoju tražbinu. Protustranka da je u tom smislu upozorila sud da je potrebno upoznati kreditora s ovim postupkom te da je jedini način da se adekvatno zaštite prava kreditora u ovom slučaju da sud provede razvrgnuće isplatom na način kako je to predložila protustranka.
3.2. Slijedom svega navedenog, protustranka predlaže provesti razvrgnuće suvlasničke zajednice isplatom u kojem bi protustranka isplatila predlagateljicu u iznosu njezinog ukupno uloženog troška po kreditnoj obvezi za ovu nekretninu uvećan za deset posto nakon čega bi nekretnina u cijelosti pripala protustranci. Protustranka bi u tom slučaju nastavila u cijelosti otplaćivati preostalo kreditno zaduženje. Podredno, protustranka prigovara da se provede civilno razvrgnuće suvlasništva na javnoj dražbi jer bi isto bilo u nevrijeme za protustranku i na štetu hipotekarnog vjerovnika. Ugovorne strane da su Ugovorom su ograničile pravo na razvrgnuće na način da prednost kod otkupa/prodaje nekretnine imaju suvlasnici koji imaju pravo prvokupa (protustranka da je ponudila veći iznos otkupa/isplate od predlagateljice pa bi nekretnina trebala u cijelosti pripasti upravo protustranci). U Ugovoru da je izričito navedeno da se nekretnina može prodati trećoj osobi samo po tržišnoj cijeni što nije slučaj kod javne dražbe pa da se ista u ovom slučaju niti ne može provesti kao model razvrgnuća suvlasništva.
4. Protustranka je, nakon što je sud na ročištu od 16. siječnja 2026. donio rješenje da će se odluka o prijedlogu predlagateljice donijeti pisanim putem na temelju isprava i navoda stranaka koje su do tada dostavljene u spis, dostavila podneske od 19. siječnja 2026. i 24. veljače 2026. u kojima se dodatno očitovala na predmetni prijedlog predlagateljice, te predložila daljnje dokaze a koje navode i prijedloge sud nije uzeo u obzir prilikom donošenja odluke u ovom postupku, s obzirom da je postupak bio dovršen na ročištu od 16. siječnja 2026.
5. Također valja navesti da sud tijekom ovog postupka nije saslušavao stranke, s obzirom da se radi o izvanparničnom postupku koji se ne temelji na načelu kontradiktornosti, te se izvođenjem dokaza formalnim saslušanjem stranaka ne bi mogle utvrditi neke druge činjenice bitne za odluku u ovom sporu, pored onih koje su utvrđene uvidom u isprave koje prileže spisu, te koje proizlaze iz zahtjeva i navoda stranaka iznijetih tijekom postupka.
6. Tijekom ovog postupka sud je izvršio uvid Izvadak iz zemljišne knjige zemljišnoknjižnog odjela Pregrada od 23.6.2025., pročitao je Ugovor o uređenju imovinskih odnosa između predlagatelja i protustranke od 31.12.2021., Aneks Ugovoru o uređenju imovinskih odnosa predlagatelja i protustranke od 13.1.2022., te e-mail korespondenciju između stranaka od 18. i 19. ožujka 2025.
7. Prema odredbi čl. 50. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17), kad razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno, valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona. Prema stavku 2. istog članka, ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu st. 1. ovog članka, sud će nekretnine dijeliti geometrijski, no, stavkom 4. propisano je da ako ovakva dioba nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).
8. Između stranaka nije sporno da su suvlasnici predmetne nekretnine, svaki u ½ dijela, te da geometrijska dioba predmetne nekretnine nije moguća, a sporno je, jesu li stranke, svojim Ugovorom o uređenju imovinskih odnosa od 31. prosinca 2021., te Aneksom tog Ugovora od 13. siječnja 2022., ugovorile način razvrgnuća suvlasničke zajednice predmetne nekretnine, da li se na konkretan pravni odnos ima primijeniti odredba čl. 51. ZVDSP-a, kojom je propisano da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom ili ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova, te odredbe čl. 47. st. 2. ZVDSP-a kojom je propisano da suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba, osim kad bi to bilo na štetu na štetu ostalih suvlasnika, no, može i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu na štetu ostalih suvlasnika, kao i odredbe čl. 56. st. 1. i 2. ZVDSP-a kojima je propisano da razvrgnuće ne može biti na štetu prava trećih osoba.
9. Uvidom u Ugovor o uređenju imovinskih odnosa zaključenog između stranaka od 31.12.2021., kao bitno za odluku u ovom postupku, utvrđeno je da su stranke, čl. 5.3. tog Ugovora, ugovorile da u slučaju prodaje nekretnine druga ugovorna strana ima pravo prvokupa na način reguliran zakonom, te da, u slučaju ostvarivanja prava prvokupa jedne ugovorne strane, ista će drugu ugovornu stranu isplatiti u iznosu ukupno uloženog troška po kreditnoj obvezi, a ukoliko u trenutku ostvarivanja prava prvokupa kreditna obaveza nije završena, preuzima na sebe preostalo kreditno zaduženje, te da je čl. 5.4. Ugovora ugovoreno da su u slučaju prodaje nekretnine trećoj osobi, ugovorne strane suglasne da će kupoprodajnu cijenu stana ugovoriti prema trenutnoj tržišnoj vrijednosti pri čemu svakoj ugovornoj strani pripada ½ prihoda od prodaje, a u slučaju preostalih neisplaćenoh obveza vezanih uz Nekrentinu, iste se također dijele na ½ po ugovornoj strani.
10. Po mišljenju ovog suda, nije točna tvrdnja protustranke da su citiranim odredbama Ugovora o uređenju imovinskih odnosa stranke ugovorile način razvrgnuća suvlasničke zajednice predmetne nekretnine isplatom, već su jedino ugovorile svoje pravo prvokupa, te način utvrđivanja tržišne vrijednosti nekretnine i podjele prihoda stranaka u slučaju dogovorne prodaje nekretnine. Naime, citiranim odredbama Ugovora, a niti drugim ugovornim odredbama predmetnog Ugovora, niti Aneksa Ugovora, stranke nisu ugovorile koja od stranaka i pod kojim uvjetima bi imala prvenstveno pravo prvokupa u odnosu na drugu stranu u slučaju razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine isplatom, a o tome nisu uspjele postići sporazum niti tijekom ovog postupka, tako da se razvrgnuće njihove suvlasničke zajednice nekretnina može provesti jedino prodajom nekretnine na javnoj dražbi, a kojom prilikom se stranke mogu pozvati na svoje pravo prvokupa.
11. Naime, način postupanja prilikom prodaje nekretnine na javnoj dražbi u slučaju da na toj nekretnini postoji pravo prvokupa u korist neke osobe propisan je odredbom čl. 96. st. 1. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22, dalje: OZ), kojom je propisano da osoba koja ima zakonsko ili ugovorno pravo prvokupa upisano u zemljišnoj knjizi ima prednost pred najpovoljnijim ponuditeljem ako sudu u roku od tri dana po zaključenju dražbe izjavi da nekretninu kupuje uz iste uvjete. To znači da će se o pravu prvokupa koje su na predmetnoj nekretnini ugovorile stranke voditi računa prilikom prodaje predmetne nekretnine na javnoj dražbi na način propisan citiranom zakonskom odredbom, te da činjenica što su stranke na predmetnoj nekretnini ugovorile pravo prvokupa, ne znači da nije dopuštena dioba suvlasničke zajednice nekretnina prodajom na javnoj dražbi.
12. Nadalje, protustranka se neosnovano poziva na odredbe čl. 47. st. 2. i 3. ZVDSP-a kojima je propisano da suvlasnik ne može zahtijevati razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina kada bi to bilo na štetu ostalih suvlasnika, te da suvlasnik može valjano ugovoriti ograničenja prava na razvrgnuće jer naprijed navedenim Ugovorom o uređenju imovinskih odnosa između stranaka, niti Aneksom tog Ugovora, niti jednom odredbom nije ugovoreno ograničenje prava na razvrgnuće, a činjenica da je protustranka u cijelosti nositelj kreditne obveze za predmetnu nekretninu nije opravdani razlog za ograničenje prava na razvrgnuće suvlasničke zajednice predmetne nekretnine na način da se ista proda na javnoj dražbi, jer pitanje rješavanja međusobnih kreditnih obveza stranaka u vezi predmetne nekretnine, nije predmet ovog postupka, već će to pitanje stranke imati mogućnost riješiti sporazumno ili u nekim drugim odgovarajućim sudskim postupcima.
13. Nadalje, ovaj sud je utvrdio da se protustranka ne može pozivati niti na odredbe čl. 56. ZVDSP-a kojima je propisano da razvrgnuće ne može biti na štetu prava trećih osoba, pri čemu protustranka pojašnjava da bi predmetno razvrgnuće bilo na štetu hipotekarnog vjerovnika, s obzirom da se, u slučaju prodaje nekretnine u ovršnom postupku na javnoj dražbi vodi računa o pravima založnih vjerovnika na način da se isti, sukladno odredbama OZ-a, namiruju iz prodajne cijene dobivene prodajom nekretnine.
14. Slijedom navedenog, sud je utvrdio da su ostvarene sve zakonske pretpostavke da se razvrgnuće suvlasničke zajednice predmetne nekretnine provede na način propisan odredbom čl. 50. st. 4. ZVSDP-a, tj. da se nekretnina proda na javnoj dražbi, a dobiveni iznos cijene podijelit će se razmjerno suvlasničkim udjelima stranaka, vodeći pri tome računa o pravu prvokupa koje stranke imaju na predmetnoj nekretnini.
15. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci.
16. Sud nije donio odluku o naknadi troškova ovog postupka, s obzirom da niti jedna od stranaka nije zahtijevala naknadu istog.
U Pregradi, 9. ožujka 2026.
S u t k i n j a
Sanja Leskovar-Hostić
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu županijskom sudu, u roku od 15 dana od dana primitka istog, pisano, putem ovog suda.
Dostaviti:
1. Odvjetnica Vesna Narančić, Krapina, Trg Stjepana Radića 15
2. Odvjetnica Andrea Milinković, Zagreb, Zrnetićeva 7
