REPUBLIKA HRVATSKA TRGOVAČKI SUD U SPLITU

21000 SPLIT, Sukoišanska 6 Poslovni broj: 10 P-471/2020-43

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Splitu, po sucu ovog suda Ivani Madunić, u pravnoj stvari
tužitelja MARIJA PERIČIĆ, vl. obrta "BILA RUŽA", Split, Poljička cesta 22, OIB:
94046717225, koju zastupa punomoćnik Domagoj Mužić, odvjetnik iz Splita, protiv
tuženika GRAD SPLIT, Split, Obala kneza Branimira 17, OIB: 78755598868, radi
naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 4. listopada 2023. uz
sudjelovanje zamjenika punomoćnika tužitelja i punomoćnika po zaposlenju tuženika,
objavljene dana 7. studenog 2023.

p r e s u d i o j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"1. Nalaže se tuženiku GRADU SPLITU (OIB: 78755598868) u roku od 15
dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici MARIJI PERIČIĆ, vlasnici obrta
BILA RUŽA (OIB: 94046717225) iznos od 72.365,60 € / 545.238,65 kn1 sa
zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana 01. rujna 2020.
godine pa do isplate po stopi koja se od 01. rujna 2020. godine pa do

31.12.2022. godine određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne
kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana
nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje
prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 01. siječnja 2023.
godine pa do isplate određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne
stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne
operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg
polugodišta za osam postotnih poena.

2. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi
tužiteljici parniči trošak uvećan za pripadajuće zakonske zatezne kamate u
roku od 15 dana i pod prijetnjom prisilne ovrhe."

1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450

2 Poslovni broj: 10 P-471/2020-43

r i j e š i o j e

I Utvrđuje se da je tužitelj povukao tužbu za iznos od 233,77 EUR-a/1.761,35
kn sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana 01. rujna

2020. godine pa do isplate po stopi koja se od 01. rujna 2020. godine pa do

31.12.2022. godine određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne
kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine
dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno
razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 01.
siječnja 2023. godine pa do isplate određuje, za svako polugodište, uvećanjem
kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje
posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog
kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena.

II Odbija se prijedlog tuženika radi prekida ovog parničnog postupka do
pravomoćnog okončanja postupka pred Općinskim sudom u Splitu pod
poslovnim brojem P-2263/2022.

Obrazloženje

1.Kod ovog suda je dana 1. rujna 2020. zaprimljena tužba uvodno označenog tužitelja protiv uvodno označenog tuženika, radi naknade štete.

2. U tužbi tužiteljica navodi da je vlasnica obrta „BILA RUŽA” registriranog za
obavljanje pogrebničke djelatnosti i pratećih usluga, a poslovni prostor da se nalazi
se u Splitu na adresi Poljička cesta 22. U neposrednoj blizini odnosno u susjednom
poslovnom prostoru, tuženik da je tijekom listopada 2011. godine nezakonito bez
građevinske dozvole započeo s izvođenjem građevinskih radova pri čemu je uklonio
dio krovišta zgrade prizemnice u kojoj se nalaze predmetni poslovni prostori. Zbog
navedenog tužiteljica da je protiv tuženika vodila spor radi uspostave prijašnjeg
stanja, a koji tužbeni zahtjev da je usvojen presudom Pnš-269/12 od dana 2.
studenoga 2015. godine koja presuda je potvrđena presudom Županijskog suda u
Splitu Gž-339/16 od 1. lipnja 2017. godine. Tuženik da nije postupio po citiranoj
pravomoćnoj i ovršnoj presudi u paricijskom roku radi čega da je tužiteljica sudu
predložila donošenje rješenja o sudskim penalima, a koji prijedlog je također usvojen
rješenjem Ovr-5490/17 od 8. siječnja 2018. godine. Tuženik niti do dana podnošenja
predmetne tužbe da nije izveo dužne građevinske radove radi uspostave prijašnjeg
stanja sukladno navedenoj pravomoćnoj i ovršnoj presudi. Nakon nezakonitog
skidanja zajedničkog krova na prostoru koji se nalazi južno od predmetnog
poslovnog prostora, poslovni prostor tužiteljice da je ostao potpuno nezaštićen od
atmosferskih utjecaja, zbog čega da je izložen nesmetanom utjecaju vlage, vjetra,
kiše, tuče i snijega te je u isto vrijeme otvoren za ulazak insekata, ptica i toplokrvnih
životinja. Imovinska šteta da svakodnevno nastaje i u vidu povećanja troškova
grijanja i hlađenja poslovnog prostora te je smanjena funkcionalnost poslovnog
prostora zbog bitnog ugrožavanja uvjeta rada u istom. Predmetna zgrada

da je poprimila derutan izgled budući je krovište potpuno devastirano i ostavljeno u
stanju koje gledano izvana upućuje svakog prosječnog prolaznika kako se radi o
neuglednom i napuštenom objektu.

3 Poslovni broj: 10 P-471/2020-43

3. Tužiteljica da je radi osiguranja dokaza i utvrđenja novonastale materijalne i
nematerijalne štete sudu predložila provesti očevid na licu mjesta uz sudjelovanje
vještaka građevinske struke, a koji postupak se vodio pod brojem R1-807/18 i u
kojem postupku da je detaljno prikazana nastala šteta i njeni uzroci. Niti nakon svih
pokrenutih sudskih postupaka tuženik da nije poduzeo niti jednu radnju s ciljem
otklanjanja nastale štete, a od prve presude kojom mu je to naloženo da je prošlo
gotovo 5 godina, odnosno gotovo 9 godina od kada je štetu prouzročio.

4. Tužiteljica se nadalje poziva na odredbu članka 31. Zakona o vlasništvu i
drugim stvarnim pravima te ističe da je tuženik nezakonitim radnjama i
nepostupanjem po pravomoćnoj i ovršnoj presudi počinio imovinsku i neimovinsku
štetu tužiteljici u vidu povrede prava osobnosti posebice prava na poslovni ugled i
izmakle koristi. Zbog nepostupanja tuženika po predmetnoj presudi da je ozbiljno
narušen poslovni ugled tužitelja, obzirom da isti obavlja poslovnu djelatnost u svom
prostoru dok stanje susjednog objekta da bitno narušava estetski dojam i ugled
predmetne mikro lokacije ,jer su brojni klijenti tužitelja izražavali jako negativan dojam
spram poslovanja u predmetnim uvjetima koji ne odgovaraju urbanim i civilizacijskim
kriterijima grada i neposredne okoline gradske bolnice. Potencijalni klijenti da
odustaju uopće od pristupa u poslovne prostorije tužitelja zbog neuglednosti i
devastiranog izgleda u susjednom poslovnom prostoru zbog čega tužiteljica gubi
značajan broj poslova odnosno mogućnosti ugovaranja pogrebnih usluga i
ostvarivanja prihoda.

5. Narušeni poslovni ugled da je izravno utjecao na pad prihoda tužiteljice koja
da je u 2010. godini prije nastanka štete imala ukupno 137 izdanih računa za
pogrebe, odnosno godišnji prihod od 450.000,00 kn. Nakon devastacije prostora,
prihod tužiteljice da je u konstantnom padu te da je posljednjih godina taj prihod da
je znatno manji, tako da je u periodu od 2011. g. do 2019. g. godišnji broj izdanih
računa u prosjeku oko 60 godišnje što je gotovo dvostruko manje. Tužiteljica da je
prije devastacije prostora od strane tuženika ostvarivala zaradu od 137 pogreba na
godišnjoj razini, a nakon narušavanja izgleda prostora i okoliša poslovnog objekta da
bilježi konstantan pad prometa koji se u cijelom razdoblju kreće oko tek 60-tak
pogreba godišnje. Prosječna zarada tužiteljice po jednom pogrebu na ime prodaje
pogrebne opreme da iznosi oko 2.300,00 kn, dok se prodajom cvijeća ostvari još
dodatna zarada od oko 1.500,00 kn što sveukupno znači da tužiteljica po jednom
pogrebnu ostvari ukupnu zaradu od oko 3.800,00 kn. Kako je pad prometa tužiteljice
definitivno posljedica neuglednog okoliša i stanja susjednog objekta uslijed
protupravnih radnji i propusta tuženika, tako da proizlazi da godišnje tužiteljica ostvari
gubitak u vidu izgubljene zarade od preko 200.000,00 kn. Konačno, tužiteljica zbog
povrede prava osobnosti i to prava na poslovni ugled te izmakle koristi smatra
primjerenim dosuditi joj naknadu štete u iznosu od 300,00 kn dnevno odnosno

109.500,00 kn godišnje. Povreda prava na ugled i dobar glas su prava osobnosti koja
su pravnim osobama zajamčena odredbom čl. 19. st. 3 Zakona o obveznim
odnosima, a koje je protupravnim postupanjem tuženika narušeno, zbog čega
tuženik trpi neimovinsku i imovinsku štetu u iznosu od najmanje 547.000,00 kn.
Stoga tužiteljica predlaže sudu da donesen presudu kojom će obvezati tuženika na
isplatu iznosa od 547.000,00 kn sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama i
troškovima postupka.

4 Poslovni broj: 10 P-471/2020-43

6. Kod ovog suda je dana 9. listopada 2020. zaprimljen odgovor na tužbu
tuženika u kojem navodi kako tužiteljica neosnovano potražuje naknadu štete na ime
izmakle dobiti, jer da ničim nije dokazala postojanje pretpostavki za istu. Rješenjima
Općinskog suda u Splitu tuženiku da je dosuđeno platiti tužiteljici 300,00 kn za svaki
dan zakašnjenja i ista da je podnijela više prijedloga za ovrhu temeljem kojih da su
donesena rješenja o ovrsi, pa s obzirom na to da je pravno-zaštitna funkcija sudskih
penala da se tužiteljici pruži naknada za neizvršenje tražbine, odnosno naknada sve
do tuženog izvršenja to ista da uživa naknadu sve do postupanja tuženika i
predmetnu naknadu da nije ovlaštena tražiti. Što se tiče navođenja protupravnog i
šikanoznog ponašanja tuženika tužiteljica da je odbijena pravomoćnom presudom
Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-737/18. Tako tuženik osporava osnovu i
visinu tužbenog zahtijeva koju da je bez ikakvog pravnog osnova postavila
proizvoljno i previsoko.

7. Tužitelj je tijekom parničnog postupka i u podnescima zaprimljenima kod
suda 29. travnja 2021., te 14. srpnja 2021. ustrajao u tužbi i tužbenom zahtjevu te
ističe kako u predmetnoj pravnoj stvari postoji šteta koju je tužiteljica dokazala
konstantnim padom prihoda nastalih nakon devastacije predmetnog poslovnog
prostora, a štetna radnja da se sastoji u nepostupanju tuženika po pravomoćnoj i
ovršnoj presudi Općinskog suda u Splitu, te uzročno posljedična veza da je u tome
što je tužiteljica nakon nastanka štetnog događaja koju je prouzročio tuženik trpjela
štetu u vidu smanjenja prihoda koju je prema redovitom tijeku stvari osnovano
očekivala. Vezano za sudske penale da nema govora o nekakvom pokušaju
dvostruke naplate ovim tužbenim zahtjevom obzirom na funkciju sudskih penala radi
prisiljavanja ovdje tuženika na izvršavanje činidbe određene pravomoćnom sudskom
odlukom. Vezano za navode tuženika da je tužiteljica pokušala odgoditi radove na
sanaciji poslovnog prostora ista da je opravdano od tuženika zatražila dostavu
dodatne dokumentacije jer da izvođenje radova u njenom poslovnom prostoru je
podrazumijevalo privremeno obustavljanje svih djelatnosti pa da se je tako morala
upoznati s dinamikom izvođenja radova. Tužitelj da je opravdano od tuženika
zatražio dostavu dodatne dokumentacije (projekt, dinamički plan i troškovnik) prije
izvođenja radova sanacije, a iz razloga jer izvođenje građevinskih radova u objektu u
kojem tužiteljica obavlja svoju djelatnost da podrazumijeva i privremeno obustavljanje
i svih djelatnosti radi čega tužiteljica da mora biti upoznata s dinamikom izvođenja
istih i rokom njihovog završetka. Osporava da tužiteljica namjerno prolongira
izvođenje radova. Štetna radnja tuženika da potječe iz 2011. zbog izvođenja
građevinskih radova bez građevinske dozvole, dok predmet ovog spora da je šteta
nastala do podnošenja predmetne tužbe, a tuženik da se je s namjerom izvođenja
radova sanacije prvi put obratio tužiteljici putem punomoćnik dana 22. listopada

2020.

8. Tijekom parničnog postupka, te u podnesku od 24. lipnja 2021. i 5. listopada

2021. tužena je ustrajala u navodima iz odgovora na tužbu, te ističe da od trenutka
poziva da se izvođaču dopusti ulazak u prostor je krenuo niz mailova i dopisa kojima
se na sve načine pokušalo odgoditi radove sanacije, tužiteljica da je najprije izrekla
zadovoljstvo što je tuženik odlučio sanirati radove, potom da je zatražila da joj se
obrazloži dinamika i troškovnik radova, potom da je samovoljno ubacila svog supruga
u cijelu priču. Ističe kako u presudi nigdje ne stoji kako tuženik treba plan izvođenja
radova predati tužiteljičinom suprugu na odobrenje, a niti s njim pregovarati oko
kvalitete radove. Svi radovi koji bi trebali biti obavljeni radi sanacije tužiteljičinog

5 Poslovni broj: 10 P-471/2020-43

prostora da spadaju u jednostavne radove koji se obave u tri do četiri dana, te
tuženik da je još sredinom prosinca 2020. u cijelosti dovršio radove na sanaciji
prostora južno od tužiteljevog. Prema vještvu vještaka Jure Malenice iz predmeta pod
poslovnim brojem R1-807/18 preostali radovi koji se imaju izvesti u prostoru
tužiteljice da se odnose na sanaciju manjih pukotina na zidovima nastalih uslijed
prodora vlage izvana koji da prema troškovniku da ukupno iznose 3.289,40 kn i koji
da bi bili u cijelosti izvršeni da tužiteljica dozvoljava ulazak u posjed izvođaču radova.
Tužiteljica da nije vlasnica spornog prostora i u tijeku da je sudski postupak pred
Općinskim sudom radi iseljenja i predaje predmetne nekretnine.

9. U podnesku od 3. kolovoza 2022. tuženik je obavijestio sud kako se pred
Općinskim sudom u Splitu vodi postupak pod poslovnim brojem P-2263/2022
tužitelja, ovdje tuženika protiv tuženika, ovdje tužitelja, radi proglašenja ovrhe
nedopuštenom kojom je određena naplata sudskih penala koji su dospjeli za period
od 27. kolovoza 2020. do 30. kolovoza 2021. U tom predmetu da se određuje
odgovornost za štetu u odnosu na isti poslovni prostor koji je predmet ovog postupka,
odnosno je li nastala šteta uslijed propusta Grada Splita ili zbog toga što je Marija
Peričić spriječila sanaciju prostora, a koji da predstavlja prethodno pitanje za ovaj
postupak stoga predlaže prekinuti ovaj postupak do pravomoćnog okončanja
postupka pred Općinskim sudom u Splitu.

10. Nakon provedenog knjigovodstveno financijskog vještačenja u ovoj
pravnoj stvari po vještaku Anisiji Bešlić, dipl. oec. iz trgovačkog društva za
knjigovodstvo i financijsko vještačenje Jut d.o.o. tužitelj je u podnesku od 20. rujna

2023. uredio tužbeni zahtjev prema tuženiku iz ovog postupka zahtijevajući isplatu
iznosa od 72.365,60 EUR-a/545.238,65 kn sa pripadajućim zakonskim zateznim
kamatama od 1. rujna 2020. pa do isplate.

11. U dokaznom postupku sud je pregledao isprave priložene spisu, izvršio
uvid u spis Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-807/18, izveo dokaz
saslušanjem svjedoka Darko Peričić, Vinko Plazibat i Savko Cikotić, tužiteljice kao
parnične stranke, te izveo dokaz knjigovodstveno financijskim vještačenjem po
stalnom sudskom vještaku mr. Anisiji Bešlić dipl. oec. iz pravne osobe Jut d.o.o. Dugi
Rat, pa je na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza
zajedno odlučio kao u izreci iz slijedećih razloga:

12.Tužitelj potražuje naknadu imovinske i neimovinske štete; i to štete s
osnova izmakle koristi i povrede prava osobnosti koja se odnosi na narušeni poslovni
ugled.

13. Među strankama nije sporno:

- da tužiteljica u predmetnom poslovnom prostoru obavlja pogrebne usluge, te
da je tuženik na svom poslovnom prostoru koji se nalazi pored poslovnog prostora
tužiteljice u tijeku listopada 2011. izvršavao građevinske radove uslijed kojih je došlo
do oštećenja poslovnog prostora tužiteljice;

- da se je pred Općinskim sudom u Splitu vodio postupak pod poslovnim
brojem Pnš-269/12 u pravnoj stvari tužiteljice Marije Peričić iz Splita, protiv tuženika
grada Splita, predmet kojeg spora je bio zahtjev ove tužiteljice za naknadu štete koja
je nastala na četvrtoj etaži 4285/47044 dijela nekretnine označene kao čest. zem.
675/5 k.o., Split, koji je suvlasnički dio povezan s cjelinom poslovnog prostora

6 Poslovni broj: 10 P-471/2020-43

označenog broja 4. u prizemlju poslovne zgrade koji se sastoji od jedne prostorije
površine 41,85 m2, anagrafske oznake Poljička 22 u Splitu, a koja šteta bi bila
uzrokovana poduzetim radovima tuženika na susjednom poslovnom prostoru u istoj
zgradi

- da je presudom poslovni broj Pnš-269/12 od 2. studenog 2015. naloženo
tuženiku otkloniti štetu u poslovnom prostoru u Splitu, Poljička 22 oznake 4 etaža
4285/47044 dijela nekretnine označene kao čest. zem. 675/5 k.o. Split, koji je
suvlasnički dio povezan s cjelinom poslovnog prostora označenog brojem 4 u
prizemlju poslovne zgrade koji se sastoji od jedne poslovne prostorije površine 41,85
m2 na način da u roku od 15 dana izvede slijedeće radove: struganje oštećenog
gleta i boje, zatim nanošenje impregnacije, gleta i dvoslojno bojanje disperzivnom
bojom u površini od 12,3 m2, po jediničnoj cijeni od 40,00 kn po m2 uvećanoj za
PDV; ispunu pukotina elastičnim poliuretanskim kitom i to u dužini od 2,83 m, po
jediničnoj cijeni od 45,00 kn po m uvećanoj za PDV;zamjenu kutne letvice laminata
novom u dužini od 4,35 m, po jediničnoj cijeni od 35,00 kn po m uvećanoj za PDV i
ojačanje krovne konstrukcije te nabava i postavljanje izolacijskih pokrovnih valovitih
ploča na krovištu i okapnici u površini od 46,38 m2, po jediničnoj cijeni od 300,00 kn
po m2 uvećanoj za PDV, dok je u preostalom dijelu, kojim je tužiteljica zatražila
izvođenje radova na žbukanju međašnog zida koje uključuje nabacivanje rijetkog
cementnog morta, nanošenje grube i fine žbuke i popunjavanje šupljina u površini od
29,96 m2 te uklanjanje otpadnog materijala iz južnog prostora s utovarom na kamion
i odvozom na gradsko odlagalište i to za 10 m3 otpadnog materijala te u dijelu kojim
je tužiteljica zatražila ovlaštenje, ukoliko tuženik ne izvede naložene radove u
paricijskom roku, te radove izvesti sama o trošku tuženika, glavni tužbeni zahtjev
odbijen kao neosnovan (dalje: predmetna presuda, list 8 spisa);

- da je presudom Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-339/2016 od 1.
lipnja 2017. odbijena žalba tuženika kao neosnovana i potvrđena presuda Općinskog
suda u Splitu od 2. studenog 2015. pod poslovnim brojem P-269/12 u pobijanom
dijelu kojim je prihvaćen zahtjev tužitelja;

- da je rješenjem Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-5490/2017 od 8.
siječnja 2018. ovdje tuženiku ostavljen naknadni rok radi ispunjenja obveze utvrđene
pravomoćnom i ovršnom presudom Općinskog suda u Splitu Pnš-269/12 od 2.
studenog 2015. (točka I.) uz obvezu da ukoliko ni u naknadnom roku ne ispuni
obvezu je dužan platiti ovdje tužiteljici iznos od 1.500,00 kn za svaki dan zakašnjenja
(točka II. rješenja);

- da je rješenjem Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj 18 Gž Ovr-
339/2018-2 od 16. travnja 2019. odbijena žalba ovdje tuženika kao neosnovana i
potvrđeno rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Makarskoj poslovni broj
Ovr-5490/17 od 8. siječnja 2018. pod točkom II. izreke u dijelu kojim je određeno da
ovdje tuženik ako ne ispuni svoju obvezu ni u naknadnom roku je dužan isplatiti
ovdje tužiteljici iznos od 300,00 kn za svaki dan zakašnjenja počevši od isteka
naknadno određenog roka;

- da je pred Općinskim sudom u Splitu po prijedlogu tužiteljice provedeno
osiguranje dokaza pod poslovnim brojem R1-807/18, a u kojemu je izrađen pisani
nalaz i mišljenje sudskog vještaka Jure Malenice od 31. siječnja 2019. (list 25-32
spisa).

14. Prije svega valja navesti kako nije osnovan prigovor tuženika da tužiteljica
nije ovlaštena tražiti utuženu naknadu s obzirom na to da joj je već dosuđena

7 Poslovni broj: 10 P-471/2020-43

pravična novčana naknada za svaki dan tuženikovog nepostupanja po predmetnoj presudi sukladno ishođenim rješenjem o ovrsi radi naplate sudskih penala.

15. Do izricanja sudskih penala može doći jedino ukoliko dužnik zakasni s
ispunjenjem svoje nenovčane tražbine, što znači da ukoliko dužnik nije u zakašnjenju
da nema uvjeta za izricanje sudskih penala (tako Vrhovni sud RH u odluci broj Rev-
894/12-2 od 31. prosinca 2012.)

16. Smisao izricanja sudskih penala, u smislu odredbe članka 247. stavak 1.
Ovršnog zakona ("Narodne novine" 112/12, 25/13, 93/14 i 73/17, dalje OZ-a) je da
prisili dužnika da ispuni svoju nenovčanu obvezu na činjenje, trpljenje ili nečinjenje, u
roku koji mu je naknado određen, ali smisao sudskih penala nije stjecanje imovinske
koristi od strane vjerovnika, niti naknadu štete, pa je dakle tužiteljica ovlaštena
podnijeti predmetni tužbeni zahtjev.

17. Sporno je među strankama postoji li obveza tuženika radi naknade
utužene štete (imovinske i neimovinske) tužiteljici.

18. Kod imovinske štete trebaju se dokazati pretpostavke odgovornosti za
štetu u smislu odredbe članka 1046. i 1046. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne
novine" 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje ZOO-a).

19. Odredbom članka 1045. stavak 1. ZOO-a propisano je da onaj tko
drugome prouzroči štetu ju je dužan nadoknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala
bez njegove krivnje. Šteta je u smislu odredbe članka 1046. ZOO-a propisano je kako
je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta) sprječavanje njezina povećanja,
(izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

20. Prema odredbi članka 1089. stavak 3. ZOO-a propisano je da pri ocjeni
visine izmakle koristi se uzima u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati
prema redovitom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije ostvarenje je
spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem.

21. Sud je izveo dokaz saslušanjem svjedoka Darko Peričić, Vinko Plazibat, Slavko Cikatić, te saslušanjem tužiteljice kao parnične stranke.

22. Iz iskaza svjedoka Darko Peričić, supruga tužiteljice, koji je u vrijeme
davanja iskaza pred ovim sudom bio zaposlen u obrtu tužiteljice, proizlazi kako je
tuženik skinuo krov sa susjednog prostora i on da je po dolasku na posao zatekao
da je strop srušen, salonitne ploče da su razbacane po podu, radi čega da je pozvao
građevinsku inspekciju koja je izašla na teren i zabranila daljnje radove. Stanje na
tom lokalitetu da je bilo užasno, razrušeni krovovi, daske koje visu, azbestne ploče
na podu, radi čega da je pokrenut predmetni postupak pred Općinskim sudom u
Splitu. Sve da se je događalo u 10. mjesecu 2011. i sve što je bilo ispred prostora da
je ostalo na podu i tuženik da to nije htio ukloniti kako bi tužitelja onemogućili u
poslovanju. On da je obavijestio o tome ti Agenciju za zaštitu okoliša koja je donijela
rješenje kojim je bilo naređeno tuženiku i tvrtki Point koja je obavljala građevinske
radove za tuženiku da otklone građevinske ploče koje su se tu nalazile ispred
poslovnog prostora. Taj prostor i dalje da je ostao vrlo neugledan. Sa stropa da su
visile daske, ulazile su životinje, mačke su kroz razrušene rupe koje su ostale

8 Poslovni broj: 10 P-471/2020-43

otvorene prema mom prostoru se penjale. Tuženik da je 8 godina ignorirao
predmetnu presudu i nije postupao po istoj, radi čega tužitelj da je pokrenuo
postupak radi plaćanja penala i ishodio rješenja radi plaćanja istih. Prije nekog
vremena tuženik da je napravio krov, ali vrlo nestručno bez projekta da bi ispunio
formu, a koji da tužitelju i dalje stvara štetu. Putem falsificiranih dokumenata da su
napravili projekt naknadno a taj projekt nije bio odgovarajući. Krov da su stavljali na
popucale zidove, tako da sada prijeti opasnost da se poslovni prostor razruši. Poslije
tog skidanja krova njihovo poslovanje da je bilo onemogućeno, da su izgubili mnoge
klijente i čitav njihov poslovni prostor da je izgledao kao pred rušenje. Kod tužiteljice
da bi došli samo njihovi poznanici kojima je mogao objasniti u kakvoj situaciji se
nalazi i da se vodi sudski spor, ali vrlo rijetko, gotovo nikako da nije došao neutralni
kupac sa strane. Sa 50 metara izgled poslovnog prostora da je stvarao vrlo loš dojam
i to je na neki način odvlačilo klijente da dolaze. Prije štetnog događaja da su imali
solidan posao i izdavali 140 računa godišnje o čemu da postoje dokazi. Međutim,
poslije toga posao da se prepolovio. Prosječni prihod po pogrebu da varira od
kategorije opreme. Neka prosječna cijena se kreće od 2.500,00 kn – 3.000,00 kn, pri
čemu da treba imati na umu da te usluge uključuju usluge prijevoza, cvijeća i dr. i sve
pogrebne opreme. Osim rušenja susjednog prostora nije bio nikakav drugi uzrok za
smanjeni pad poslovanja u predmetnom razdoblju. Okoliš da je bio važan za
poslovanje tužitelja u smislu reklamiranja, marketinga i da je jako bitno kako određeni
poslovni prostor ostavlja dojam na potencijalne klijente. Njihov poslovni prostor da je
imao i boju, ali da je susjedni poslovni prostor izgledao vrlo neugledno, visjele su
daske s njega pa to svakako nije ulijevalo povjerenje klijentima a što je posebno bitno
u ovoj djelatnosti da ga isti imaju. Oni da su u tom poslovnom prostoru izgledali kao
ciganska čerga.

23. Svjedok Vinko Plazibat je u svom iskazu naveo, a vezano za izgled
predmetnog poslovnog prostora , kako je 2005. a kada je umrla njegova majka isti
izgledao uredno i lijepo, međutim 2018. kada je umro moj stric isti da je bio u dosta
derutnom stanju, izgledao jako neugledno i neuredno, zidovi su bili popucani,
odnosno da je izgledao stravično i njemu je bilo jako neugodno što sam uopće sina
od mog strica doveo tu radi usluga sprovoda. Sa desne strane na susjednom
prostoru da su visjele daske i grede od krova i da je sve bilo popucano. Rođak da mu
je bio rekao da je znao da je poslovni prostor u takvom stanju i derutan da ne bi
zasigurno sklopio ugovor s tužiteljem.

24. Svjedok Slavko Cikotić, je u svom iskazu naveo da kada je počeo dolaziti
kod tužiteljice kao njen opskrbljivač potrebnom robom, poslovni prostor da je izgledao
uredno i pristojno i svi okolni prostori su bili u funkciji i cjelokupno su davali sliku
sklada. Poslije dosta dugo vremena u okolnim prostorima da su počela iseljavanja.
Na poslovnom prostoru da je bilo vidljivo da je bio porušen krov. Isti prostor je
djelovao kao prostor koji ne radi i nije u funkciji tako da pretpostavljam da je mogao
doći samo netko tko je tu prethodno bio dolazio. 2013. kada mu je preminuo otac da
je mislio od tužiteljice tražiti pružanje pogrebnih usluga, međutim njegov brat da se
tom protivio a sve radi vanjskog izgleda poslovnog prostora tužiteljice i oni da su
odustali od ideje da im pogrebne usluge pruži tužiteljica vezano za smrt moga oca. U
prostoru do tužiteljičinoga da su bile najgore grede koje su visjele iz krova i to je
davalo loš izgled.

9 Poslovni broj: 10 P-471/2020-43

25. Iz iskaza tužiteljice saslušane kao parnične stranke proizlazi kako tuženik
nije postupio po predmetnoj presudi. Azbestni otpad sa krova susjednog prostora da
je ležao jedno godinu dana ispred njenog poslovnog prostora. Kako tuženik nije niti
otklonio azbestni otpad njen suprug da je morao kontaktirati Agenciju za zaštitu
okoliša, jer isti da se nalazio ispred njihovog prozora i oni da su udisali taj azbest.
Vezano za period od 2017. pa do 2020. da nije bilo nikakvih poziva od strane
tuženika a vezano za otklanjanje štete, a niti ulazak u moje poslovne prostorije radi
otklanjanja iste. Do skidanja krova njihovo poslovanje da je bilo neloše i da su imali
smo zadovoljne kupce, a nakon toga i tako ružnog i neuglednog prostora, prostor da
je izgledao jadno izvana i djelovao je kao neka napuštena ruševina u kojoj se ne
može očekivati da postoji poslovni prostor. Vezano za taj svoj navodi tužiteljica je
priložila u sudski sips fotografije. Nadalje je navela da su ih ljudi izbjegavali i da je
dolazila uglavnom rodbina i prijatelji koja je znala za naš promet. Oni da su to sve
osjetili na prometu. Tako u prosjeku od 130 sprovoda nakon toga smo imali u
prosjeku oko 60 sprovoda.

26. Glede zahtjeva tužitelja kojim potražuje isplatu naknade materijalne štete s
osnova izmakle dobiti za navesti je slijedeće:

27. Tužitelj po navedenoj osnovi potražuje isplatu u visini iznosa od 340.238,65 kn (uređeni tužbeni zahtjev tužitelja od 20. rujna 2023.).

28. Prema navodima tužitelja iz podneska od 27. travnja 2021., tužitelj je štetu
dokazao konstantnim padom prihoda nastalim nakon devastacije predmetnog
poslovnog prostora, štetna (nezakonita) radnja da se sastojala u nepostupanju
tuženika po predmetnoj presudi, a uzročno posljedična veza da se vidi u tome što je
tužiteljica nakon nastanka štetnog događaja koju je prouzročio tuženik trpjela štetu u
vidu smanjenja prihoda koje je prema redovitom tijeku stvari osnovano očekivala.

29. U postupku za naknadu štete zbog izmakle koristi na tužiteljici je teret
dokaza (članak 219. Zakona o parničnom postupku "Narodne novine" 53/91, 91/92,
112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22,
dalje ZPP-a) da nije ostvarila dobitak u svojem poslovanju, a koji je prema redovitom
tijeku stvari mogla realno očekivati, jer je njegovo ostvarenje spriječeno poduzetom
(ovdje nepoduzetom) štetnikovom radnjom.

30. Nije sporno da je tuženik, predmetnom presudom , obvezan otkloniti štetu na poslovnom prostoru tužiteljice.

31. Nije sporno da su tuženiku odlukom suda izrečeni sudski penali zbog
nepostupanja sukladno predmetnoj presudi. Tu činjenicu potvrđuje i iskaz
saslušanog svjedoka Darka Peričić i tužiteljice saslušane kao parnične stranke.

32. Iz izreke i sadržaja obrazloženja predmetne presude proizlazi da je tuženik
obvezan na vršenje onih radova koji su bili potrebni za dovođenje poslovnog prostora
tužiteljice prije nego što je uklonjeno krovište i radova na vraćanju odnosno gradnji
krovišta (specificirani u izreci predmetne presude u dijelu kojim je prihvaćen tužbeni
zahtjev tužitelja). Što se tiče radova na žbukanju međašnog zida unutar zapuštenog
poslovnog prostora tuženik nije obvezan na izvođenje tih radova, kao niti na
uklanjanje otpadnog materijala iz južnog prostora i odvoza na gradsko odlagalište jer

10 Poslovni broj: 10 P-471/2020-43

da isti, a prema sadržaju obrazloženja citirane presude nije odgovoran za navedeno
(specificirani u izreci presude u dijelu kojim je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja). Tako
je odlučeno da je tuženiku bilo moguće naložiti izvođenje radova specificiranih u
izreci presude kojima se nastala šteta u poslovnom prostoru tužiteljice otklanja, a koji
su uzročno posljedičnoj vezi s radnjama koje je naložio tuženik.

33. Tužitelj je svoju poslovnu djelatnost obavljao i stjecao prihode u svom
poslovnom prostoru. Iz iskaza svjedoka Darka Peričića i tužiteljice sud nije mogao
izvesti zaključak da je nepoduzeta radnja tuženika-nepostupanjem po predmetnoj
presudi glede radova koje je tuženik bio obvezan obaviti tj. otkloniti štetu na
tužiteljičinom poslovnom prostoru, bila takve naravi da je tužitelju prouzročila gubitak
zarade u obavljanju djelatnosti u poslovnim prostorijama tužitelja. Isti u svojem iskazu
(naprijed navedenom) polazeći od događaja rušenja krova na susjednom poslovnom
prostoru po nalogu tuženika, opisuju izgled tog prostora i njegovog okoliša
(neuredan, zapušten), radnje koji su isti poduzeli da bi otklonili takvo stanje i izgled
(pozivanje građevinske inspekcije, obavještavanje agencije za zaštitu okoliša,
pokretanje predmetnog postupka pred Općinskim sudom u Splitu, podnošenja
prijedloga radi izricanja sudskih penala) te obrazlažu na koji način se je isto odrazilo
na njihovo poslovanje s izmaklom dobiti (smanjenje broja kupaca koji su koristili
njihove usluge). Međutim, predmetnom presudom nije naloženo otklanjanje štete na
susjednom poslovnom prostoru, niti otklanjanje otpadnog materijala iz istoga, pa sud
ne vidi vezu između nepostupanja po predmetnoj presudi i izgleda susjednog
poslovnog prostora tužiteljice. Fotografije predmetnog poslovnog prostora, priložen
od strane tužiteljice (iskaz tužiteljice s ročišta od 25. siječnja 2023.), ovom sudu
potvrđuju neugledan izgled susjednog poslovnog prostora, a ne i poslovnog prostora
tužiteljice. Korištenjem usluge tužitelja od strane svjedoka Vinka Plazibata, unatoč
njegovom navodu da je poslovni prostor tužitelja izgledao neugledno i neuredno, ne
ukazuje na izmaklu dobit poslovanja tužitelja. Iskaz svjedoka Savko Cikotić, da je
predmetni poslovni prostor tužiteljice djelovao kao prostor koji ne radi i nije u funkciji,
sud ne cijeni vjerodostojnim jer je u suprotnosti s fotografijama priloženima u spis od
strane tužiteljice.

34. Dakle, iz rezultata dokaznog postupka u ovoj pravnoj stvari ne proizlazi da
je uslijed nepoduzete radnje tuženika (nepostupanja po presudi) došlo do štete za
tužitelja u vidu izmakle dobiti, odnosno tužitelj nije dokazao da egzistira štetna radnja
tuženika kojom je prouzročena šteta tužitelju, pa time ni postojanje uzročno
posljedične veze između štetne radnje i štete. Kako dakle nije dokazao osnovne
pretpostavke odgovornosti za štetu iz članka 1045. i 1046. ZOO-a, to je sud našao
neosnovanim zahtjev tužitelja radi isplate iznosa od 340.238,65 kn sa zatraženim
zakonskim zateznim kamatama od podnošenja tužbe sudu pa do isplate.

35. Glede tužbenog zahtjeva tužitelja kojim potražuje isplatu naknade
neimovinske štete-povrede prava osobnosti za navesti je slijedeće:

36. Tužitelj potražuje naknadu štete s osnova povrede prava osobnosti- poslovnog ugleda u visini iznosa od 205.000,00 kn.

37. Odredbom članka 1100. stavak 3. ZOO-a izrijekom je priznato pravo
pravične novčane naknade neimovinske štete pravnim osobama. Prema odredbi
članka 19. stavak 1. ZOO-a svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih

11 Poslovni broj: 10 P-471/2020-43

prava osobnosti, s time da je stavkom 3. istog članka propisano da pravna osoba ima
sva prava osobnosti kao i fizička osoba, osim onih vezanih uz biološku bit fizičke
osobe, a osobito pravo na ugled i dobar glas, čast, ime, odnosno tvrtku, poslovnu
tajnu, slobodu privređivanja i dr.

38. Primjenjujući odredbu članka 1100. ZOO-a vezano za povredu ugleda i
drugih priznatih prava osobnosti, sud treba procijeniti je li težina povrede i okolnosti
slučaja opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu, neovisno od naknade
imovinske štete, a i kada nje nema.

39. Za povredu prava osobnosti pravne osobe sud će, ako procjeni te ako
ocjeni da to težina povrede okolnosti i slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu
novčanu naknadu (članak 1100. stavak 3. ZOO-a).

40. Naime, kod neimovinske štete koja se odražava u povredi subjektivnih
neimovinskih prava i interesa, trebaju se kao i kod imovinske štete trebaju se
dokazati pretpostavke odgovornosti za štetu (članka 1045. i 1046. ZOO-a). Drugim
riječima, takvom povredom ne ustanovljuje se izravno pravo osobe u odnosu na koju
je povreda učinjena na naknadu štete zbog povrede prava osobnosti, već se
uzimajući u obzir okolnosti svakog konkretnog slučaja moraju dakle dokazati
pretpostavke odgovornosti za štetu.

41. Vezano za povredu prava osobnosti prema činjeničnim navodima tužitelja
(strana 3 tužbe, pasus 11) zbog nepostupanja tuženika po predmetnoj presudi, a
obzirom da ista obavlja poslovnu djelatnost u svom poslovnom prostoru, dok stanje
susjednog objekta da je narušilo estetski dojam i ugled predmetne mikrolokacije jer
da su brojni klijenti tužitelja izražavali jako negativan dojam spram poslovanja u
predmetnim uvjetima koji da ne odgovaraju urbanim i necivilizacijskim kriterijima
grada i neposredne okolice gradske bolnice. Dakle, tužitelj štetnu radnju vidi u
nepostupanju po predmetnoj presudi, a posljedica koje da je narušeni poslovni ugled
tužitelja u obavljanju poslovne djelatnosti u svom poslovnom prostoru obzirom na
stanje i izgled susjednog poslovnog prostora. Međutim, predmetnom presudom nije
tuženik obvezan na izvođenje radova na susjednom poslovnom prostoru (s tim
dijelom tužbenog zahtijeva tužitelj je odbijen), pa dakle tužitelj nije dokazao
postojanje štetne radnje na strani tuženika kojim je prouzročena šteta tužitelju, pa
time ni postojanje uzročno posljedične veze između štetne radnje i štete. Stoga je
valjalo odbiti kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja po osnovi naknade neimovinske
štete zbog povrede prava osobnosti u zatraženom iznosu od 205.000,00 kn sa
pripadajućim zakonskim zateznih kamatama.

42. Stoga je odlučeno kao u izreci ove presude.

43. Kako je uređenim tužbenim zahtjevom iz podneska od 20. rujna 2023.
tužitelj zahtijevao isplatu iznosa od 72.365,60 EUR-A/545.238,65 kn, to je istim
sadržajno povukao tužbu u dijelu tužbenog zahtijeva kojim traži isplatu iznosa od
233,77 EUR-a/1.761,35 kn sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, a čemu
se nije protivio ni tuženik, pa je stoga pozivom na odredbu članka 193. stavak 2.
ZPP-a, odlučeno kao u točci I. izreke rješenja.

12 Poslovni broj: 10 P-471/2020-43

44. Sud je odustao od izvođenja dokaza očevidom na licu mjesta uz
sudjelovanje vještaka građevinske struke na okolnosti da nisu izvedeni dužni
građevinski radovi radi uspostave prijašnjeg stanja sukladno pravomoćnoj i ovršnoj
presudi Općinskog suda u Splitu, budući među strankama tijekom postupka nije ni
bilo sporno da u utuženom razdoblju naknade štete (od 1. rujna 2015. do 1. rujna

2020.) tužitelj nije postupio po istoj, te posebice ocjenjujući kako izvođenje tog
dokaza ne bi promijenilo utvrđenje ovog suda u pogledu odlučnih činjenica za
rješavanje spora, a sve pozivom na odredbu članka 10. ZPP-a.

45. Sud je odbio i prijedlog tuženika radi prekida ovog parničnog postupka do
pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Splitu pod
poslovnim brojem P-2263/2022 po tužbi ovdje tuženika protiv ovdje tužitelja, radi
proglašenja ovrhe nedopuštenom, budući je u ovoj pravnoj stvari sud sam utvrđivao
odgovornost tuženika za naknadu štete koja je predmetom ovoga spora i sukladno
tome ocijenio da nema mjesta primjeni odredbe članka 213. ZPP-a.

46. Odluka o troškovima postupka je izostala budući da tuženik koji je uspio u sporu nije popisao troškove postupka.

Novčani iznosi koji su navedeni u izreci ove odluke iskazani su u EUR-ima i
kunama sukladno Zakonu o uvođenju kao službene valute u Republici Hrvatskoj
("Narodne novine" 57/22 i 88/22), te je prilikom konverzije korišten fiksni tečaj
7,53450.

U Splitu, 7. studenog 2023.

S u d a c

Ivana Madunić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Visokom trgovačkom sudu
RH u Zagrebu. Žalba se može izjaviti u roku od 15 dana od dostave prijepisa ove
presude, putem ovog suda u pisanom obliku u 3 primjerka.

DNA:

- punomoćniku tužitelja;
- tuženiku;

- u spis