REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
Novi Zagreb - Istok, Turinina 3
Poslovni broj: P-778/2025-13
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A I
R J E Š E N J E
Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda Martini Klanac, u pravnoj stvari tužiteljice ČŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa Sunčica Lončar, odvjetnica iz Zagreba, protiv tužene LŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa Ana Liška, odvjetnica iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 9. veljače 2026. godine, u prisutnosti punomoćnica stranaka, dana 6. ožujka 2026. godine
p r e s u d i o j e
I/ Odbija se tužiteljica sa tužbenim zahtjevom za naknadom štete u iznosu od 2.000,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom od donošenja presude do isplate.
II. Nalaže se tužiteljici da naknadi tuženoj parnični trošak u iznosu od 800,00 eura u roku 15 dana.
III. Odbija se tužena sa zahtjevom za naknadom parničnog troška preko iznosa dosuđenog pod toč. II izreke.
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da je tužiteljica povukla tužbu u odnosu na uklanjanje montažnog objekta.
Obrazloženje
1/ Prednik tužiteljice FŽ u tužbi i tijekom postupka u bitnom navodi da je vlasnik nekretnine upisane u zemljišnim knjigama ovog suda i to kčbr. [katastarska čestica] kuća br. 15 i dvorište [adresa] i kčbr. [katastarska čestica] dvorište, ukupno 478 m2. Navodi da je na dvorištu navedene čestice tužitelj posadio red voćaka, a da je tužena na zkčbr. [katastarska čestica], čiji je suvlasnik, uz samu među sa tužiteljevom nekretninom postavila montažni kontejner nejasne namjene, a protivno odredbama Zakona o jednostavnim građevinama, čemu se tužitelj protivio, te je prijavio građevinskoj inspekciji i komunalnom redarstvu. Nadalje navodi da navedeni kontejner na način kao je postavljen nanosi štetu tužiteljevom voćnjaku, jer je prouzročio trajnu sjenu, toplinske imisije koje su utjecale na plodnost zemlje, dovele do sušenja voćnjaka uz među, isušivanja tla, degradacije površinskog sloja tla, voćke se suše, što je dovelo do slabijeg ili nikakvog uroda i rasta voćaka, jer taj kontejner zaklanja sunce, promijenio je omjer kišnice, podzemnih voda, nestanka travnatog pokrova i konačno smisao zemljišta, što rezultira da je dio njegovog zemljišta izgubio prijašnju kvalitetu, a potrebna je i sanacija tla, a što je sve dovelo i do pada uporabne i tržišne vrijednosti nekretnine.
Time tužitelj tvrdi on trpi materijalnu štetu koju potražuje tužbom u iznosu od 2.000,00 eura i to sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja presude do isplate.
2/ Tužena u odgovoru na tužbu i tijekom postupka u cijelosti osporava tužbeni zahtjev. Ističe prigovor promašene pasivne, jer da nije ona postavila kontejner, te da nije jedinca vlasnica nekretnine na koju je postavljen sporni kontejner. Osporava nastanak materijalne štete, na voćkama, a prigovara i visini štete. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev, uz naknadu parničnog troška tuženoj. Prigovara (opreza radi) i označenoj vrijednosti predmeta spora.
3/ Tužitelj se u podnesku od 13.11.2024. godine, odgovarajući na navode iz odgovora na tužbu, poziva na mirno uživanje vlasništva, narušenu kvalitetu života na vlastitoj nekretnini, jer je njemu taj vrt „svetinja“ i u njemu provodi najveći dio dana, a postavljanje kontejnera mu izaziva stres i nelagodu.
Stoga ustraje na zahtjevu za naknadom štete u iznosu od 2.000,00 eura, sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate, ali tužbeni zahtjev proširuje na način da traži da se naloži tuženici da ukloni predmetni montažni objekt. Ustraje na zahtjevu za naknadom parničnog trošak sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate.
3.1. Tužena se nije protivila objektivnoj preinaci tužbe.
4. Tijekom postupka je preminuo FŽ, te je postupak nastavljen sa ČŽ njegovom zakonskom nasljednicom, koja je u podnesku od 24.5.2025. godine izjavila da je u inspekcijskom nadzoru koji je proveden a vezano za sporni kontejner, utvrđeno da je isti sagrađen protivno Zakonu o gradnji, te je odneseno rješenje o uklanjanju tog objekta u roku 90 dana od primitka tog rješenja, da bi na ročištu 10.10.2025. obavijestila sud da je objekt uklonjen.
4.1. Na ročištu 9.2.2026. godine, tužiteljica je povukla tužbu u odnosu na uklanjanje montažnog objekta, kojem povlačenju se tužena nije protivila, pa je primjenom odredbe čl. 193. st. 2. ZPP-a odlučeno kao u rješenju.
5. Prednik tužiteljice i sama tužiteljica je tijekom postupka dostavila u spis fotografije za koje navodi da se odnose na predmet spora, te dokumentaciju, ali je izričito navela da ne predlaže saslušanje stranaka, a niti provođenje vještačenja, jer da se sve odlučne činjenice mogu utvrditi uvidom u dostavljenu dokumentaciju i to prema slobodnoj ocjeni dokaza.
6. Prema tome, sud je u dokaznom postupku pregledao fotografije u spisu (list 4-6 i 24-28 i 68-73 spisa), pročitao je dopis prednika tužiteljice komunalnom redaru (list 8 spisa), prijavu prednika tužiteljice nelegalno postavljenog montažnog objekta komunalnom redarstvu (list 12-13 spisa), prijavu bespravne gradnje državnom inspektoratu-građevinskoj inspekciji (list 15-16 spisa), zemljišnoknjižne izvatke (list 9- 11 i 17, 60-61 spisa) i dopis RH Državnog inspektorata, Službe građevinske inspekcije od 5.3.2025. (list 62 spisa).
7. Temeljem rezultata provedenog dokaznog postupka i to ocjenom svakog dokaza zasebno i svih zajedno, a sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57,11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23-dalje ZPP), sud je zaključio da je tužbeni zahtjev neosnovan.
8. Dakle predmet spora prema konačno uređenom tužbenom zahtjevu je zahtjev tužiteljice prema tuženici za naknadom materijalne i nematerijalne štete u iznosu od 2.000,00 eura, uslijed bespravnog postavljanja montažnog objekta uz među sa nekretninom tužiteljice.
9. Nije sporno među strankama da je tužiteljica vlasnica kčbr. [katastarska čestica] kuća br. 15 i dvorište [adresa] i kčbr. [katastarska čestica] dvorište, ukupno 478 m2. Također nije sporno da je tužena jedan od suvlasnika susjedne kčbr. [katastarska čestica] u 323/596 dijela. Nije sporno niti da je na dio kčbr. [katastarska čestica], uz nekretninu tužiteljice, postavljen montažni objekt-kontejner, koji je tijekom postupka temeljem rješenja Državnog inspektorata uklonjen kao bespravna građevina.
10. Sporna je pasivna legitimacija, odnosno tvrdnja tužiteljice da bi predmetni montažni objekt postavila tuženica, a sporna je i štetna radnja, šteta, uzročno posljedična veza između štetne radnji i štete, odnosno osnov i visina tužbenog zahtjeva.
11. Odredbom čl. 1045 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23-dalje ZOO), je propisano da tko drugome prouzroči štetu, dužan ju je naknaditi, ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.
11.1. Pretpostavke odgovornosti za štetu jesu: postojanje subjekata obveznog odnosa i odgovornosti za štetu-štetnik i oštećenik; štetna radnja štetnika (postupak kojim se nanosi šteta); šteta (smanjenje nečije imovine, sprečavanje povećanja i povreda prava osobnosti); uzročna veza između štetne radnje i štete (šteta mora biti posljedica štetne radnje) i protupravnost štetne radnje (radnjom i djelovanjem se krši neki propis).
11.2. Sve ove pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene da bi postojala odgovornost za štetu. Pri tome, tužiteljica mora dokazati sve ove pretpostavke, a tuženica mora dokazati da nije kriva za nastanak štete.
12. Iako tužiteljica detaljno navodi u čemu se šteta za koju tvrdi da potječe od bespravno postavljenog kontejnera uz među sa njenom nekretninom sastoji, tužiteljica osim činjenice da je sporni montažni kontejner bespravno postavljen i da je naloženo tuženoj uklanjanje istog, štetu ne dokazuje. Tužena osporava postojanje bilo kakve štete koju bi ona prouzročila tužiteljici.
13.1. Tužiteljica je dostavila fotografije za koje tvrdi da prikazuju sporni kontejner, te njen voćnjak i vrt, međutim, sud doista iz tih fotografija ne može zaključivati o šteti za koju tužiteljica tvrdi da ju trpi, niti materijalnoj, niti nematerijalnoj, a pogotovo ne da bi eventualno nastala šteta bila u uzročnoj vezi sa protupravno postavljenim kontejnerom.
13.2. O nastaloj nematerijalnoj šteti (povredi prava osobnosti), bi sud mogao zaključivati temeljem iskaza tužitelja, odnosno svjedoka, koje dokaze tužitelj nije predložio. Nadalje, o nastaloj šteti na voćnjaku, smanjenom uredu plodova i sl., odnosno uzročnoj vezi, relevantna saznanja može imati jedino vještak poljoprivredne struke. Međutim, iako je prednik tužiteljice u podnesku od 13.11.2024. godine naveo da je voljan predložiti da se angažira vještak poljoprivredne struke, koji bi detaljno opisano na koji način montažni objekt utječe na rast voćaka i kvalitetu tla, tužiteljica je na ročištu 9.2.2026. godine izričito navela da ne predlaže niti saslušanje stranaka, a niti vještačenje.
14. Tužiteljica se poziva na slobodnu ocjenu dokaza, međutim, odredbom čl. 223. ZPP-a je propisano da ako se utvrdi da stranci pripada pravo na naknadu štete, na novčanu svotu ili na zamjenjive stvari, ali se visina svote, odnosno količina stvari ne može utvrditi ili bi se mogla utvrditi samo s nerazmjernim teškoćama, sud će i tome odlučiti prema slobodnoj ocjeni.
Prema tome, slobodna ocjena dokaza ne znači da se dokazi ne provode, već npr. u konkretnom slučaju tužiteljica mora dokazati sve pretpostavke odgovornosti za štetu, a eventualno o visini bi sud mogao zaključivati temeljem slobodne ocjene dokaza i to samo ako se ista ne bi mogla utvrditi ili bi se mogla utvrditi samo s nerazmjernim teškoćama, što tužiteljica nije niti tvrdila.
15. Slijedom svega navedenog, kako tužiteljica nije dokaza nastanak štete, valjalo ju je odbiti sa tužbenim zahtjevom kao u izreci pod I.
16. O parničnom trošku odlučeno je primjenom odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a i čl. 155 ZPP-a. Sud je također uzeo u obzir i odredbe Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23-dalje Tarifa), vrijednost predmeta spora od 2.000,00 eura koji je sud prihvatio kako ga je tužitelj označio u tužbi, a u smislu odredbe čl. 40. st. 2 ZPP-a.
Tuženoj je imajući u vidu njen zahtjev dosuđen trošak za sastav odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8/1), za zastupanje na ročištima 10.10.2025. i 9.2.2026. za svako po 200,00 eura (Tbr. 9/1), te za ročište 3.2.2025. i 13.11.2024. u iznosu od 100,00 eura za svako (Tbr. 9/2), što je ukupno 800,00 eura.
17. Tužiteljica za povučeni dio nije niti tražila parnični trošak.
U Zagrebu, 6. ožujka 2026. godine
S u d a c:
Martina Klanac
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :
Protiv ove presude dozvoljena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u četiri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.
DNA:
1. Tužitelju po pun.
2. Tuženiku po pun.
